Premijer Sanader i Vlada agresivno su reklamirali inicijalnu javnu ponudu dionica T-HT-a i na burzu navukli stotine tisuća Hrvata, koji više neostvaruju zarade kako su to u HDZ-u očekivali pred izboreZagrebačka burza mogla bi se ovog tjedna naći na pragu naozbiljnije krize u posljednjih nekoliko godina i posve ugasiti euforiju stotina tisuća hrvatskih građana koji su nedavno počeli trgovati dionicama nakon povlaštene kupovine dionica T-HT-a. Vlada je tu fazu privatizacije T-HT-a tempirala kako bi uoči izbora mnogim biračima omogućila brzu i laku zaradu. Međutim, svega nekoliko tjedana nakon trijumfalnog početka trgovanja dionicom T-HT-a, ona je u prošli petak pala te nastavila gubiti na cijeni i u jednom trenutku pala na dotad najnižu cijenu trgovanja (335 kuna po dionici), što je neke novine navelo na zaključak da taj dan nazovu crnim petkom na Zagrebačkoj burzi. Do toga trenutka većina dionica u zadnjih je dva tjedna izgubila najmanje 15 posto vrijednosti, a neke i više.

Negativan trend nastavio se i u ponedjeljak. Većina dionica nastavila je gubiti na vrijednosti prosječno oko pet posto po dionici, ali bilo je i onih čija je cijena znatnije opala. Emil Tedeschi, čelni čovjek Atlantic grupe, čijom se dionicom na burzi u ponedjeljak počelo trgovati, takvim negativnim trendom doveden je u posebno neugodnu situaciju. U javnoj ponudi te su se dionice mogle kupovati po 935 kuna, a u prvim minutama trgovanja cijena je pala na 831 kunu po dionici, da bi kasnije tijekom dana ipak nešto porasla, ali još uvijek donosi gubitak investitorima.

LJUBO JURČIĆ, gospodarski strateg i premijerski kandidat SDP-a utjecao je na burzu najavom oporezivanja zarade od prodaje dionicaPad cijena dionica T-HT-a nije bio jedini, jer su u posljednje vrijeme ozbiljnije počele gubiti na vrijednosti i dionice drugih hrvatskih tvrtki, među kojima i dionice Atlantske plovidbe, IGH, Leda, Dalekovoda, Jadroplova - koje se smatraju najatraktivnijima. Za takvo stanje na Zagrebačkoj burzi ima više mogućih razloga - divljanje cijena nafte na svjetskom tržištu, političke napetosti u nama susjednim zemljama, nerealne cijene dionica brojnih tvrtki koje nemaju pokriće u poslovnim rezultatima, ali velikim dijelom se oni vežu i za tekuću predizbornu kampanju, te bi kriza burze mogla negativno utjecati i na raspoloženje dijela birača.

U ovom trenutku neizvjesno je hoće li od burzovne krize više štete imati HDZ ili SDP, dvije najjače stranke, koje su svaka na svoj način utjecale na ozračje oko burze. HDZ-u bi burzovna kriza mogla štetiti, jer je htio profitirati na efektima privatizacije T-HT-a. Stotine tisuća hrvatskih građana preko noći su zaradile ulažući u kupnju dionica T-HT-a po privilegiranim uvjetima, odnosno po cijeni od 260 kuna za dionicu. Oni na toj dionici i dalje zarađuju, ali po svemu sudeći je puno njih povučeno pozitivnim burzovnim trendom i optimističnim predviđanjima da ta dionica vrijedi čak do 450 kuna, počelo ulagati u tu dionicu i kada je ona bila na cijeni koja je bila znatno viša no u prošli petak. Takvi ulagači odnedavna su u gubitku, a teško je procijeniti koliko je onih koji su nakon toga počeli ulagati i u druge dionice vjerujući da će se, analogno primjeru T-HT-a, tako na brzinu lijepo obogatiti. Procjenjuje se da je većina tih novopečenih burzovnih “eksperata” danas u nezavidnoj situaciji, što bi moglo utjecati i na njihovo raspoloženje na izborima.

IVICA MUDRINIĆ, predsjednik uprave T-HT-a čija je dionica dosegnula najnižu cijenu otkad kotira na burzi; umjesto najavljenih 400 kuna, ta dionica danas vrijedi oko 330 kunaS druge strane, dio razloga za pad cijena dionica na burzi neki vide i u najavama SDP-a da će, pobijedi li na izborima, uvesti porez na kapitalnu dobit. Danas još nije precizno poznato kako bi taj zakon trebao izgledati, niti koliko bi proteklo do početka njegove primjene. Zato su neki ulagači postali rezervirani, a većina čeka rasplet izbora pa će tek onda odlučiti u što i koliko ulagati. U kombinaciji s ostalim nepovoljnim faktorima i ovaj je pridonio padu burzovnih vrijednosti. Moguće je da će dio birača samo zbog toga na izborima honorirati HDZ. Predsjednik Stipe Mesić prošli je tjedan kritički govorio o politici Vlade na prošlotjednom skupu ekonomista u Opatiji. Mesić je tada rekao da svaki dan zaduženost Hrvatske prosječno raste 9 milijuna eura. Rekao je da analitičari MMF-a upozoravaju da takvo stanje nije dugoročno održivo, da aktualni potresi na svjetskom financijskom tržištu upozoravaju da bi mogla biti poremećena naša krhka ravnoteža zaduživanja, potrošnje i otplate dugova, te da će se, dođe li do toga, zatresti i sami temelji hrvatskog gospodarstva. Na realnost te opasnosti na istom skupu upozorio je i Željko Rohatinski, guverner HNB. Mnogi taj Mesićev govor smatraju posve utemeljenim, ali ga također doživljavaju kao predizbornu agitaciju u korist SDP-a. Moguće je da je i taj govor pospješio negativni trend na domaćoj burzi.

Darko Marinac, čelni čovjek Podravke i Ante Vlahović, predsjednik uprave i najveći pojedinačni dioničar Adris grupeDodatni negativni moment koji bi mogao dramatično porušiti burzovne indekse ne samo u Hrvatskoj, već i u svjetskim okvirima, dodatni je porast cijene nafte i nastavak pada vrijednosti američkog dolara. Cijena nafte u svijetu raste iz više razloga, ali prvenstveno zbog američkog rata za bliskoistočnu naftu, koji je počeo u Iraku 2003. Od konca 2002. cijena barela nafte porasla je gotovo 4 puta i danas je na pragu 100 dolara po barelu. Najnoviji porast cijena nafte pospješuju napetosti koje rastu u Afganistanu, Pakistanu, Iranu i Kurdistanu, te ratna agonija u Iraku, kojoj se kraj ne nazire. Predviđa se da bi cijena barela nafte mogla biti i znatno viša od 100 dolara izbije li građanski rat u Pakistanu, ili upadnu li turske snage na sjever Iraka napasti iračke Kurde, koji bi u Turskoj mogli blokirati naftovod kojim iz Azerbejdžana preko Turske preko luke Ceyhan na svjetsko tržište dnevno dolazi 700 tisuća tona nafte. Nepovoljno je djelovala i reakcija naftnog kartela OPEC, koji je nedavno iznio svoju stratešku procjenu da cijena nafte sve više ovisi o nizu nepredvidivih razarajućih ratnih i špekulativnih čimbenika.

Poznavatelji domaćih prilika dosad su se tješili tvrdnjama da domaća burza ne prati uvijek zbivanja u svijetu, te da funkcionira izdvojeno, a ponekad i nelogično. Dosad je to išlo u prilog investitorima, ali čini se da se i te okolnosti počinju mijenjati. Iskusni ulagači navode da je velik broj dionica hrvatskih tvrtki na zagrebačkoj burzi naprosto nerealno precijenjen, te da takva cijena ne odražava realne poslovne pokazatelje tih tvrtki, već je odraz raznih špekulacija. Prije nekoliko godina slična je situacija, primjerice, bila i na austrijskom tržištu. Tada je došlo do znatne burzovne korekcije, koja je mnogim ulagačima odnijela veliki novac. Trebalo je proći gotovo cijelo desetljeće da bi se cijene nekih dionica vratile na razinu prije velikog pada. Pesimisti strahuju da bi se nešto slično sada moglo početi događati i u Hrvatskoj. Međutim, nisu rijetki niti oni koji podsjećaju da na domaćem tržištu nema prevelike logike koja određuje kako će se kretati cijene dionica nekih tvrtki.

TOMISLAV DRAGIČEVIĆ dobrim poslovnim rezultatima u tri ovogodišnja kvartala nije mogao zaustaviti pad vrijednosti dionice Ine, koja je u prvoj polovici godine dosegnula vrijednost od 3400 kunaPrimjerice, na svjetskom tržištu nedavno je došlo do velikog porasta cijena prijevoza rasutih tereta, što u perspektivi najavljuje i puno veću zaradu tih tvrtki. Neki hrvatski brodari imaju kratkoročne ugovore o prijevozu, dolaze im i novi brodovi, ali to se još nije osjetilo na cijeni njihovih dionica. Štoviše, umjesto da im cijena raste, cijena dionica im uslijed trenutno negativnog trenda znatno pada. Negativan je trend i na burzama nama susjednih zemalja, čiji burzovni indeksi također padaju, ali je taj pad posljednjih dana nešto manji od deset posto, što je manji pad od hrvatskoga. Na hrvatsku burzu negativno bi mogle utjecati i političke napetosti u susjedstvu. Brojne su najave da bi Kosovo moglo proglasiti nezavisnost nakon 10. prosinca, kada je rok završetka srpsko-kosovskih pregovora, što se vode uz posredstvo njemačkog diplomata Wolfganga Ischingera, američkog diplomata Franka Wisnera i ruskog diplomata Aleksandra Bocana-Harčenka. S raznih se strana upozorava da bi se kosovska situacija mogla radikalizirati i izazvati nasilje. Srpska strana povremeno naznačava da bi u Srbiji moglo doći do zahtjeva da se vojno intervenira ako Kosovo proglasi nezavisnost, ali vjerojatnije je da bi nasilje mogla potaknuti albanska strana, što potvrđuju i neki nedavni incidenti u pograničnim dijelovima Makedonije. Kako bilo, ni to nije situacija koja je povoljna za prilike na burzama u regiji.

GORANKO FIŽULIĆ, predsjednik uprave Magme, jedne od malobrojnih privatnih kompanija koje su ove godine izašle na burzu putem inicijalne javne ponudeSve je to izazvalo veliku nervozu investitora na hrvatskoj burzi. U takvim situacijama dolazi do povećane prodaje, što dovodi do pada cijena dionica. Da se radi o ozbiljnoj krizi otkriva i podatak da se cijene dionica Magme i Veterine približavaju cijenama po kojima su ih dioničari kupovali. Dionica Magme u prošli petak bila je 258 kuna, a početna cijena bila je 238 kuna. Dionica Veterine bila je 105 kuna, što je samo 5 kuna više nego na inicijalnoj javnoj ponudi. Mnogi špekuliraju da su domaći Jure Radić, direktor Instituta građevinarstva Hrvatske, bez obzira na pad vrijednosti dionice u posljednjih tjedan dana, i dalje može biti zadovoljan njenom cijenom, koja se posljednjih godina umnogostručilainvesticijski i mirovinski fondovi često kupovali dionice kada su one počinjale padati, što im je kasnije jamčilo lijepu zaradu.

Svaki je burzovni pad dobra vijest za ulagače s gotovinom koji su mogli predvidjeti značajan pad tržišta. Međutim, takvih je u pravilu malo. Moguće je da među njima ovom prilikom neće biti niti investicijski fondovi. Njima bi moglo ponestati gotovine ako njihovi investitori počnu prodavati svoje udjele, pa bi i oni mogli biti prisiljeni na neočekivanu prodaju dionica kako bi zadržali vlastitu likvidnost. Sve bi to moglo dodatno produbiti krizu burze. Kada će se takav trend preokrenuti uvijek je izuzetno teško predvidjeti.