Rat za vladu minira pregovore s EU

ZAHTJEVI potencijalnih partnera u novoj vladi utjecat će na ostvarivanje predizbornih obećanja HDZ-a i SDP-a i usporiti dinamiku pristupanja EU

Predsjednik HDZ-a Ivo Sanader poručio je političkim suparnicima da je on izborni pobjednik i da se svako trgovanje mandatima u takvoj situaciji protivi volji biračaRezultati parlamentarnih izbora 2007., osim tijesne borbe HDZ-a i SDP-a, donijeli su i jednu teško promjenjivu činjenicu. Niti jedna od tih dviju stranaka, po svemu sudeći, neće uspjeti formirati Vladu bez potpore koalicije HSS-a i HSLS-a. Ivo Sanader i Zoran Milanović, predsjednici HDZ-a i SDP-a, u borbi za prikupljanje potrebnih mandata za sastavljanje nove vlade, suočit će se s ozbiljnim pregovaračkim zahtjevima tih svojih potencijalnih koalicijskih partnera. Oni bi u takvoj poziciji mogli značajno utjecati na ostvarivanje predizbornih obećanja i HDZ-a i SDP-a, pa čak i odrediti novu dinamiku pristupanja Hrvatske Europskoj uniji.

Pregovori dviju vodećih stranaka s predstavnicima HSS-a i HSLS-a istodobno će se voditi na dvije razine - počet će usklađivanjem platformi političkih programa, a u konačnici će se sve svesti na praktičnu i prljavu političku trgovinu funkcijama na raznim razinama izvršne vlasti, ili u gospodarstvu pod kontrolom države.

S tih pozicija po svemu sudeći neizbježni sudionici nove vlade iz redova HSS-a i HSLS-a vodit će računa da novac obećan za podupiranje tzv. kompatibilnih političkih platformi završi dijelom pod njihovom kontrolom - pazit će da se taj novac potroši tako da time budu zadovoljni i njihove stranačke uzdanice i dio biračkog tijela koji im je dao mandate.

HSS i HSLS već su tijekom predizborne kampanje vrlo jasno zacrtali brojna područja svog političkog programa koja će njihov koalicijski partner morati podržati, želi li s njima formirati Vladu. Glavni zahtjevi HSS-a vežu se uz selo i seoski prostor, poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo i prehrambenu industriju. HSS želi stvoriti povoljne uvjete za rad i zaradu na selu, povećati investicije na selu, ondje izgraditi infrastrukturu, zaštititi seoski okoliš i zamijeniti dio fosilnih goriva obnovljivim izvorima energije, te poticati povratak i naseljavanje mladih obitelji u slabo naseljena ruralna područja. HDZ ne bi trebao imati problema s tim zahtjevima.

Zahvaljujući poziciji svoje stranke HSLS, Hrvoje Vojković može očekivati ostanak na čelu državnog Croatia osiguranjaTo se vidi iz jednog od njihovih predizbornih televizijskih spotova u kojem Branko Garvanović iz Đeletovaca ponosno priča kako su mu HDZ-ova vlada i njen operativni program za razvoj govedarske proizvodnje omogućili investiciju u izgradnju govedarske farme za 180 krava i povratak iz progonstva sa svim članovima svoje obitelji.

HSS i HSLS tražit će da se održi 100 tisuća seoskih gospodarstava, razvije primarna poljoprivredna proizvodnja za potrebe domaćeg tržišta, turističku potrošnju i potrebe domaće prerađivačke industrije. Tražit će i uređenje tržišta poljoprivrednih proizvoda, inzistirati na vraćanju poticaja svim seljačkim gospodarstvima, koji bi se redovito isplaćivali, te ustrajati na osnivanju Agrobanke i modernizaciji ribarske flote i izgradnji ribarske infrastrukture. Friščić je već prije najavio da će za opstanak poljoprivrede tražiti 6 milijardi kuna godišnje. Neki od tih zahtjeva nisu kompatibilni s politikom HDZ-a, a posebice nisu kompatibilni sa zahtjevima Europske komisije.

Neće biti jednostavni niti jeftini pregovori na području ekologije. HSS i HSLS tražit će očuvanje Jadrana kao najčišćeg mora na Mediteranu, a htjet će zaštititi Hrvatsku kao zonu slobodnu od GMO-a. To bi moglo značajno utjecati na neke odnose na tržištu prehrambene industrije. Neće biti jeftini niti zahtjevi iz područja turizma, jer HSS i HSLS traže da se osiguraju uvjeti za povećanje turističke potrošnje sa 7 na 12 milijardi eura, te da se smanji stopa PDV-a u turizmu na 10 posto. Bit će teški i neki zahtjevi iz prometne grane. Primjerice, HSS i HSLS traže da se obeštete građani koji su participirali u izgradnji DTK mreže.

Bit će osobito skupi i zahtjevi da se minimalna mirovina podigne na 1500 kuna, te da najmanje 20 posto prihoda ubuduće ostane u županijama, gradovima i općinama. Tražit će se i reforma financiranja zdravstvenog sustava i smanjenje poreza na plaće. Sve to dosad je bilo jako skupo za HDZ, koji je bio svjestan da bi ti zahtjevi doveli do značajnog porasta deficita državnog proračuna. Zato dosad nisu imali sluha za neke od tih zahtjeva.

VODSTSVO HSU-a na čelu s Vladimirom Jordanom izborni neuspjeh pravda zbunjenošću glasača zbog pojave druge stranke umirovljenikaUz sve to Friščićeva stranka bezuvjetno inzistira na petogodišnjem moratoriju na pravo stranaca prilikom kupovanja poljoprivrednog zemljišta, šuma i nekretnina u Hrvatskoj. Probleme će izazvati i ustrajanje na proglašavanju zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa, koji će se aktivirati 1. siječnja 2008. Ti bi zahtjevi mogli utjecati na dinamiku pregovora Hrvatske o priključenju EU. Što se tiče hrvatskih branitelja, mladih, funkcioniranja pravne države i obrazovanja ne bi trebalo biti značajnijih problema u prilagodbi stranačkih programa HSLS-a, HSS-a i HDZ-a prilikom formiranja eventualne koalicije. Neizvjesni izborni rezultati omogućili su da važni postanu i mandati predstavnika manjina, a moguće je da neće biti bezvrijedan niti mandat HSP-a. U nekim varijantama nije isključeno čak niti da HSP dobije jedno ministarsko mjesto, a Anto Đapić će u eventualnim pregovorima s HDZ-om sigurno tražiti i podršku da ponovo postane osječki gradonačelnik. Milorad Pupovac, Vojislav Stanimirović i Ratko Gajica, predstavnici srpske nacionalne manjine, od svakog će potencijalnog koalicijskog partnera tražiti jači terenski angažman na zaštiti povratnika, sigurno će tražiti i ponovno otvaranje pitanja nekadašnjih vlasnika stanarskog prava. Manjine će tražiti i dobivanje dvostrukog prava glasa.

Dio političkog miljea blizak SDP-u navodi da bi SDP-u trebalo biti mnogo lakše uskladiti programe s HSS-om i HSLS-om. Ti krugovi računaju i na to da će HSS-ovo vodstvo voditi računa o raspoloženju dijela svojih birača koji su navodno neskloni koaliranju s HDZ-om.

Bitka za svaki mandat bit će žestoka, ali spomenuti zahtjevi koji će se nalaziti na pregovaračkim stolovima bit će tek početni dio pregovaračke utakmice. Mnogo važniji bit će onaj pragmatičniji pregovarački dio - čista trgovina unosnim sinekurama na raznim razinama izvršne vlasti, ili u gospodarstvu pod kontrolom države. Procjenjuje se da će obje najjače stranke relativno lako pristati na ustupke vezane uz stranačke programe, jer se takva obećanja u realnom političkom životu naknadno lakše gaze. Međutim, jednom podijeljene funkcije ostaju najčešće do kraja mandata vlasti. Drugo je pitanje koliko će nova koalicija biti stabilna i dugovječna. To najvjerojatnije neće ovisiti samo o pragmatizmu boljeg pregovarača, nego i o angažmanu i konzistentnosti buduće oporbe. Možda je upravo ta neizvjesnost najveći dobitak ovogodišnjih parlamentarnih izbora i preventivni korektiv prljavoj političkoj trgovini koja će prethoditi formiranju nove vlasti.

Trgovina foteljama

Josip Friščić i Ante Markov iz HSS-a pred HDZ i SDP stavljaju zahtjeve vrijedne desetke milijardi kunaPretpostavka je većine analitičara da će dvije vodeće stranke tijekom pregovora o sastavljanju nove vlade lako pristati na ustupke vezane uz političke i gospodarske programe. Uostalom, takvi se dogovori u političkom životu gaze s lakšim posljedicama. Pravi će se rat voditi oko podijele sinekura jer jednom dodijeljene funkcije - što političke, što menadžerske - najčešće ostaju do kraja mandata Vlade.

'Za našu katastrofu kriv je HDZ'

ANTO ĐAPIĆ s kolegama iz HSP-a Perom Kovačevićem i Vladom Jukićem nije krio razočaranje samo jednim osvojenim saborskim mandatomKao i na parlamentarnim izborima 2000. i 2003., i sada će doći do značajnih promjena na hrvatskoj političkoj sceni. Zbog rezultata koje su ostvarili, HSU i HSP može se okarakterizirati kao najveće gubitnike ovih izbora. Stranački čelnici Vladimir Jordan i Anto Đapić već su u izbornoj noći najavili kako će preuzeti odgovornost za neuspjeh i podnijeti ostavke. HSP je na prošlim izborima 2003. osvojio sedam mandata, a sada samo jedan u 5. izbornoj jedinici. O tome koliko je loše HSP prošao na izborima svjedoči činjenica da su 2003. u sedam izbornih jedinica prešli izborni prag, a sada u sedam jedinica nisu uspjeli osvojiti više od 3,5 posto glasova.

Kao jedan od glavnih razloga podbačaja HSP-a mediji su naveli odlazak Miroslava Rožića i Tončija Tadića iz stranke. Međutim, loše su rezultate postigli i neki HSP-ovci koji su 2003.bili uspješni. Tako je Pero Kovačević kao prvi na listi u 2. izbornoj jedinici prije četiri godine dobio 6,53 posto, a sada samo 2,9 posto. Lošiji rezultat je ostvaren i u 10. izbornoj jedinici gdje je Ruža Tomašić prije četiri godine dobila 6,22 posto, a sada samo 4 posto. Anto Đapić dugo vremena kao da nije htio povjerovati u tako loš rezultat. Tvrdio je kako će osvojiti više od osam mjesta u Saboru, da bi nešto kasnije priznao neuspjeh i za to okrivio HDZ i njihovu kampanju kako je “glas za HSP glas za SDP”. Prije nego što je oko 23 sata napustio izborni stožer i otišao u Osijek, Đapić je najavio kako će se povući s mjesta predsjednika stranke.

Odlazak je najavio i Vladimir Jordan, predsjednik HSU-a. Suprotno rezultatima predizbornih anketa po kojima su trebali osvojiti i do osam posto glasova, HSU će u sljedećem sazivu Sabora imati samo jednog zastupnika. To je Silvano Hrelja, inače jedini član vodstva stranke koji nije umirovljenik, nego sindikalni radnik. Kao i u HSP-u, ni umirovljenici dugo nisu željeli priznati poraz. Tako se u njihovu stožeru u restoranu Frankopan moglo čuti kako su njihovi glasači bili zbunjeni vidjevši da na izbornim listićima postoji Hrvatska stranka umirovljenika i Stranka umirovljenika, te da su zato zaokruživali krivu listu.