"Bosna i Hercegovina je nefunkcionalna država u kojoj postoje tri različita koncepta uređenja, a dva od ta tri u potpunosti se isključuju. Nitko ne traži najmanji zajednički nazivnik u tim konceptima, nego svi pokušavaju nametnutni svoje viđenje drugima", rekao je pred članovima Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta Miroslav Lajčak.

Dodao je kako Bošnjaci traže unitarnu državu s jakim središnjim institucijama, Srbi žele jake entitete koji bi prenijeli neke ovlasti na središnju državu, a Hrvati se zauzimaju za federalno uređenje s tri razine vlasti.

"Većina građana u BiH zna što želi. Stabilnu i sigurnu parlamentarnu demokraciju uključenu u europske integracije. Politički vođe znaju samo ono što neće, ne i ono što hoće", rekao je Lajčak.

Istaknuo je kako u BiH ne postoji jedinstveni ekonomski prostor zbog nepostojanja jedinstvenog seta pravila, a polovica stanovništva živi ispod praga siromaštva. Ponovio je kako njegove mjere, usmjerene na poboljšanje učinkovitosti središnje vlade i parlamenta, ne dovode u pitanje Daytonski sporazum. Tim mjerama žestoko se usprotivio srpski entitet.

Lajčak je sigurnosno stanje ocijenio stabilnim i bez znakova pogoršavanja, ali je zato za političku situaciju upotrijebio izraz "duboka kriza". Kao pozitivan pomak istaknuo je Mostarsku deklaraciju, koju su potpisali čelnici šest parlamentarnih stranaka, te zatim akcijski plan dogovoren prošli tjedan u Sarajevu, o provedbi te deklaracije.

Uvjeren je da će lokalni političari ipak uspjeti postići dogovor o provedbi njegovih mjera do istjecanja roka 1. prosinca. "Ja sam u BiH u dvostrukoj ulozi, kao visoki predstavnik međunarodne zajednice imam široke ovlasti, a kao posebni izaslanik EU-a zadaća mi je da pomažem domaćim snagama kroz partnerski odnos. Više volim ovu drugu ulogu", rekao je Lajčak.