U jeku postizbornog pregovaranja oko slaganja vlasti pojavila se informacija o mogućim izvanrednim izborima.

Odluka o tome tko će formirati vladu direktno je prebačena na Pantovčak jer je koalicija HSS-HSLS odlučila da će pregovarati s mandatarom kojeg odredi predsjednik Mesić te da prije toga nikome neće dati potporu.

Ustav kaže da predsjednik Republike daje 'mandat za sastavljanje vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika' (članak 97., stavak treći).

Moguće je predvidjeti situaciju u kojoj ni HDZ-ov ni SDP-ov blok neće dobiti potrebnu potporu većine svih 77 zastupnika. Naime, HDSSB neće dati potporu HDZ-u, a iz SDP-a uvjeravaju da neće sklapati većinu s potpisima Glavaševe stranke. Bez HDSSB-a te zeleno-žute koalicije, ni jedni ni drugi ne mogu skupiti potrebnu većinu.

Iz toga proizlazi da neće biti zadovoljen precizni ustavni uvjet o 'potpori većine svih zastupnika', a slijedeći strogo slovo Ustava, Hrvatska onda neće ni dobiti mandatara. U tom slučaju, moguća opcija su i izvanredni izbori – potvrdili su Novom listu ustavnopravni stručnjaci koji nisu željeli biti imenovani.

No, postoje i druge dvije opcije, a koje potporu mogu imati u ustavnim odredbama koje kažu da predsjednik Republike brine o redovnom funkcioniranju institucija sustava.

Ako bi se redovno funkcioniranje shvatilo kao argument protiv izvanrednih izbora, Mesić bi morao ili dati mandat relativnom pobjedniku izbora (HDZ), ili dati mandat onome za kojeg procijeni da ima veću podršku ostatka parlamenta – bez neodlučnih HSS-a i HSLS-a.

Ustavni stručnjaci u izboru posljednje dvije mogućnosti izglednijom vide onu po kojoj bi mandat dobio premijerski kandidat s više zastupničkih potpisa.