Hrvatska je dobila poziv od ministara vanjskih poslova zemalja članica Europske unije da ne primjenjuje ZERP za zemlje EU-a dok se ne pronađe zajednički dogovor o tom pitanju.

"Vijeće poziva Hrvatsku da u potpunosti poštuje dogovor od 4. lipnja 2004. koji se odnosi na ZERP, a na koji se referiralo Europsko vijeće u svojim zaključcima od 4. lipnja 2004. godine, i Pregovarački okvir te da ne primjenjuje nijedan aspekt ZERP-a na zemlje članice dok se ne pronađe zajedničko rješenje u duhu EU-a", kaže se u zaključcima.

Spomenuti dogovor iz 2004. godine odnosi se na zapisnik sa trilateralnog sastanka između Hrvatske, Slovenije i Italije, na kojem je Hrvatska na dvioje strane izvijestila da se ZERP neće primjenjivati za zemlje članice EU-a.

Dimitrij Rupel, slovenski ministar vanjskih poslova izjavio je kako Hrvatska treba ispuniti ono što je obećala i da zona ne može biti provedena bez sporazuma s Italijom i Slovenijom.

Suprotno tome, upozorava Rupel, Slovenija bi mogla blokirati pregovore s Hrvatskom u nekoliko poglavlja."Mi imamo nekoliko scenarija, jedan pretpostavlja zaustavljanje pet ili šest poglavlja koja su vezana za pitanje granica", kazao je Rupel.

Dodao je da je sada slovensko stajalište "ušlo u zaključke EU-a crno na bijelo" te da to treba "vrlo ozbiljno uzeti u obzir".

Napredak koji je Hrvatska postigla protekle godine Vijeće je u potpunosti pohvalilo, a ono se odnosi se na iznimno važnu i zahtjevnu fazu pregovora. "Pregovori su na pravom putu. To također pokazuje cijeloj regiji zapadnog Balkana da je perspektiva članstva u EU opipljiva", kaže se u zaključcima.

Dodaje se međutim kako Hrvatska treba posvetiti povećanu pozornost daljnjem prenošenju i učinkovitoj provedbi europske pravne stečevine kako bi na vrijeme ispunila obveze iz članstva.

Ističu se područja u kojima su potrebni daljnji napori, a to se odnosi na reformu pravosuđa i javne uprave, borba protiv korupcije, ekonomske reforme, manjinska prava i povratak izbjeglica. Neizbježna je i puna suradnja Hrvatske s Haškim sudom na koju se upozorava u zaključku uz potrebu daljnjeg poboljšanja u procesuiranju ratnih zločina u samoj Hrvatskoj bez etničke pristranosti.

Sljedeća stavka na koju ministri vanjskih poslova zemalja članica upozoravaju odnosi se na važnost nastavka napora u pravcu dobrosusjedskih odnosa. To uključuje rad na pronalaženju zadovoljavajućih rješenja za otvorena bilateralna pitanja sa susjednim zemljama, a ponajprije u pogledu pitanja granica.

Vijeće Europske unije ističe da se svaka zemlja ocjenjuje prema vlastitim zaslugama te potvrđuje da brzina pregovora ovisi o napretku u ispunjavanju mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja i zahtjeva iz Pregovaračkog okvira.

Poglavlja za koja su obavljene tehničke pripreme, Vijeće EU Vijeće ističe da će biti otvorena u skladu s uspostavljenom procedurom, sukladno Pregovaračkim okvirima. Najavljuju se i međuvladine konferencije s Hrvatskom i Turskom, koje će se održati tijekom sljedećeg tjedna.

Riječi pristupanje ili članstvo ne spominju se u zaključcima koji se odnose na Tursku. Čak je i dosadašnji naziv "Međuvladina konferencija o pristupanju" skraćen u "Međuvladina konferencija", a to je učinjeno na zahtjev Francuske, koja se otvoreno suprotstavlja članstvu Turske u Europskoj uniji.

Na sastanku odbora stalnih predstavnika (COREPER) koji priprema nacrt zaključaka su se u petak sukobili protivnici i zagovornici turskog članstva u EU. Naime, portugalsko predsjedništvo je na zahtjev Francuske izostavilo riječi "pristupanje" iz teksta, a potom su se tome suprotstavile zagovornice ulaska Turske u EU, a to su Švedska i Velika Britanija.