Na znanstvenom skupu koji se održava u Splitu raspravljalo se o gospodarskom pojasu, odnosno ZERP-u.

Akademik Davorin Rudolf i direktor Odjela za pomorstvo i pravo mora norveškog instituta "Fridtjof Nansen", Davor Vidas, ocijenili su da po Međunarodnom pravu Hrvatskoj nitko ne može osporiti pravo na primjenu ZERP-a.

"Odluku o primjeni ZERP-a i na zemlje članice Europske unije od 1. siječnja 2008. koju je donio Hrvatski sabor, može promijeniti jedino Sabor", rekao je akademik Rudolf.

Istaknuo je kako je Jadran polovica hrvatske države te kako svaka suverena država uz more ima pravo proglasiti svoj gospodarski pojas. U svijetu jedino 14 država nema gospodarski pojas, jer ga većina njih zemljopisno i ne može imati.

"Sve države Europske unije proglasile su takav pojas i Europska unija je poduprla sva proglašenja gospodarskog pojasa svojih članica. Proglašeni gospodarski pojas članica EU-a zapravo je u cijelosti europsko more", istaknuo je Rudolf.

"Slovenija je proglasila gospodarski pojas, Italija ekološki, a Bruxelles nije reagirao. Ali vrlo oštro reagira na hrvatsko proglašenje tog pojasa", podsjetio je Rudolf i dodao kako čak 11 sredozemnih zemalja ima otvoreno pitanje razgraničenja. Usporedio je Hrvatsku sa 5705 gospodarskih ribara i Italiju sa čak 70 tisuća zaposlenih u ribarstvu.

Davor Vidas istaknuo je kako je za ZERP ključno ostvarenje međunarodnog prava. Tvrdi kako bez primjene ZERP-a neće biti moguće sačuvati hrvatski dio Jadrana. Osvrnuo se i na problem razgraničenja na moru.

"Dovoljno je uzeti karte i Konvenciju o pravu mora UN-a koja kaže da teritorijalno more države može biti najviše 12 nautičkih milja od obale, a na karti se vidi da je svaka točka slovenskoga teritorijalnog mora udaljenija od 12 milja, a po mojoj procjeni 15 do 16 nautičkih milja. Zato Slovenci problem ZERP-a ne postavljaju kao izravan problem razgraničenja na moru, ali je od toga napravljena medijsko-politička parada i stvorena pogrješna percepcija kako je upravo to glavna zapreka za primjenu ZERP-a", ocijenio je Vidas.