Političko rješenje krize na Kosovu bit će jedan od ključnih preduvjeta za zaustavljanje negativnih trendova na hrvatskomu tržištu kapitala u idućoj godini, ali i za, kako ocjenjuju ekonomisti i poznavatelji prilika na burzi, osiguranje stabilnijeg rasta cijena dionica i razvoj sve popularnijih investicijskih fondova.

Iako je globalan negativan trend započeo još američkom krizom sekundarnih hipotekarnih kredita sredinom godine, najveće su poremećaje ipak prouzročile nedavne vijesti o izostanku političkog dogovora Beograda i Prištine te mogućoj novoj eskalaciji sukoba, što je dovelo do drastičnoga pada burzovnih indeksa u regiji od 30 do čak 60 posto. Do potresa je došlo i na domaćem tržištu koje je reagiralo padom cijena gotovo svih likvidnih dionica, 15-postotnim slabljenjem Crobexa te očitom suzdržanošću investicijskih ulagača.

Unatoč tomu, otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom godinu će završiti iznimno dobrim rezultatima i gotovo stopostotnim rastom imovine. Imovina fondova se, prema podacima Hanfe, s početnih 15,3 milijarde u siječnju posljednjega dana listopada povećala na zavidnih 29,3 milijarde kuna. Povećao se i broj fondova, pa na hrvatskom tržištu trenutačno posluje njih 74, od čega 29 dioničkih, 17 mješovitih, 13 obvezničkih i 15 novčanih. Ekonomski analitičari upozoravaju kako je do takvog strelovitog rasta imovine fondova došlo prebrzo, što potvrđuju i analize nekih inozemnih banaka koje su dostizanje sadašnje visine imovine hrvatskim fondovima predvidjele tek u 2010. godini.

Iztok Likar, urednik internetskoga portala hrportfolio, koji se od osnutka 2004. profilirao u jedan od vodećih specijaliziranih portala za praćenje investicijskih fondova, smatra kako su prinosi na sadašnjim razinama dugoročno neodrživi te da će se prije ili kasnije spustiti na realne razine kakve su i u svijetu, a to znači na rast između 10 i 15 posto godišnje. Svaki rast veći od navedenih parametara može se smatrati fenomenalnim rezultatom, ali je dugoročno neodrživ.

“Na prinose hrvatskih fondova kakve imamo posljednjih nekoliko godina utjecalo je više faktora, no najvažnije je napomenuti da su prije nekoliko godina, dok je tržište kapitala u Hrvatskoj bilo u začecima, cijene dionica bile daleko ispod stvarne vrijednosti. Cijene su do danas porasle, a neke su i previsoke. To znači da u budućnosti nećemo moći od svih dionica očekivati rast. Za dugoročnu stabilizaciju tržišta smatram da je potrebno da se pojavi veći broj stranih investitora, što će u konačnici utjecati i na likvidnost tržišta, odnosno na ostvareni promet. Kada se ti uvjeti ispune, više se neće trgovati na temelju glasina, nego na temelju kriterija uspješnosti poslovanja poduzeća”, ističe Likar.

S tim se slažu i u trenutačno vodećem nebankarskom društvu Aureus Investu. Njihova se imovina trenutačno procjenjuje na milijardu kuna, okupljaju 10 tisuća ulagača, a upravljaju trima fondovima. Najveći investicijski fond Aureus Equity raspolaže imovinom od 600 milijuna kuna, a od početka godine do zaključno 6. prosinca ostvario je prinos od 39 posto. Predsjednik uprave Aureus Investa Kristijan Floričić ne krije zadovoljstvo izvanrednim rezultatima no, kao i Likar, upozorava da bi takve kratkoročne podatke o uspješnosti fondova ulagači trebali procjenjivati s odmakom.

“Kriza na Kosovu može destabilizirati cijelu regiju, pri čemu Hrvatska ima posebno nezahvalnu ulogu jer se pokazalo da su na vijesti o tamošnjim sukobima strani ulagači povukli i značajan dio sredstava iz hrvatskih fondova, zato što nas vide kao dio regije Balkana. Ako se idućih mjeseci još više razbuktaju neredi, i Hrvatska će snositi posljedice, pa su posve neutemeljena očekivanja malih ulagača da će i dalje iz fondova koji ulažu u našu zemlju i zemlje regije godišnje moći računati na zaradu od 30, 50 ili više posto. Jednako tako nerealan je i rok od godinu dana za procjenu uspješnosti pojedinoga fonda. Tek po isteku pete godine realno je očekivati da prihod koji vam donosi određeni investicijski fond bude veći od onoga klasičnoga kakav biste ostvarili u banci. Ako je tako, onda možemo reći da je fond u koji ste uložili uspješan”, rekao je Floričić.

Mnogo više od klasične bankarske štednje ulagači su ove godine mogli dobiti ulažući i u dionički fond Prospectus JIE, koji je od pokretanja rada krajem siječnja do početka prosinca ostvario prinos od 46 posto. Fondom koji raspolaže imovinom od 222 milijuna kuna upravlja društvo Prospectus Invest. Prema riječima člana uprave Prospectus Investa Marka Petrasa, cilj im je da do početka 2009. upravljaju neto imovinom od 500 milijuna kuna, kontroliraju 2 do 3 posto tržišta te postanu jedan od utjecajnijih nebankarskih fondova. Klijentima, naglašava Petras, žele poslati poruku da će biti društvo koje će kupovati dionice tvrtki koje će dugoročno biti profitabilne, a na male ulagače apelira da se prije ulaganja u pojedini fond raspitaju o tome u što se njihov novac ulaže te da ne ulažu na osnovu kreditiranja, nego iz likvidnih, odnosno slobodnih sredstava.

“Mali ulagači moraju postati svjesni da nema brze zarade, oni koji to očekuju najčešće najviše i gube. Novopečenim su ulagačima, rekao bih, nužni ili kvalitetni savjetnici ili fond koji po statutu i profilu zadovoljava njihove apetite ulaganja. Dakle, bitno je da ulagači pročitaju statute fondova, informiraju se u što se ulaže njihov novac ili da jednostavno sami dodatno nauče o burzi i prihvate rizike te samostalno prate financijska izvješća tvrtki. Ulagati po vlastitu nahođenju najlošiji je način donošenja odluka pri investiranju. Kada je riječ o politici našega društva, mogu reći da ćemo se orijentirati na ulaganja u kompanije koje će dugoročno ostvarivati prinose, ne zanimaju nas kratkoročne zarade, niti dionice koje donose takvu zaradu jer je to vrlo rizičan posao”, rekao je Marko Petras.

Jedan od najvećih rizika za same fondove bio je kako što bezbolnije preživjeti masovni stampedo i povlačenje neiskusnih ulagača, što se zbog zbivanja u regiji događalo krajem listopada i početkom studenoga. Predsjednica uprave CAIB Investa Silvana Božić istaknula je kako je njihov 360 milijuna kuna vrijedan dionički fond Select Europe, koji je 6. prosinca ove godine ostvario godišnji prinos od 41 posto, upravo radi bolje zaštite od turbulentnih balkanskih i američkih zbivanja ulagao u mnogo stabilnija tržišta.

“Naš smo fond izbalansirali tako da smo dio sredstava uložili u zapadnoeuropska tržišta, koja su stabilnija, ali i likvidna, što je, po mojemu mišljenju, jedna od osnovnih značajki pri upravljanju investicijskim fondovima. Fond mora omogućiti likvidnost klijentima. Mi smo dosta sredstava posljednjih šest mjeseci držali u likvidnim pozicijama, kako bismo u slučaju da dođe do korekcije bili u stanju servisirati potencijalne odljeve iz fonda i to se pokazalo jako dobrom taktikom, jer smo unatoč velikom odljevu sredstava krajem listopada i u studenome uspjeli održati solidan prinos. Dakle, za razliku od drugih, mi smo ulagali prije svega u zapadnoeuropsko tržište, a ostatak sredstava u Hrvatsku, jer smatramo da je naša zemlja ove godine donosila optimalan odnos rizika i zarade. Rizika u smislu da smo neupitno na putu k Europskoj uniji, da smo prihvatili sve norme koje je Unija od nas zahtijevala, a time je i ekonomski rizik smanjen. Što se tiče planova za iduću godinu, za nas je svaki dvoznamenkasti prinos uspjeh”, rekla je Silvana Božić.

Prema podacima gospodarskih listova i portala, među dioničkim investicijskim fondovima se posljednjih nekoliko godina što se tiče prinosa na samom vrhu nalazi fond Ilirika Jugoistočna Europa - JIE. Tako je bilo i ove godine, a prema podacima s početka prosinca Ilirika JIE nalazila se na prvom mjestu s prinosom od 51 posto, dok mu je najveći prinos u ovoj godini iznosio 66 posto. Riječ je o jednom od fondova koje vodi društvo za upravljanje investicijskim fondovima Ilirika Investments, čiji naziv Ilirika JIE jasno upućuje na to da se taj dionički fond bavi isključivo ulaganjem u Jugoistočnu Europu. Osim tog dioničkog fonda ta tvrtka, koja posluje u sastavu slovenske grupacije Ilirika, upravlja i mješovitim fondom Ilirika JIE Balanced, a ove godine je pokrenula i dionički fond Ilirika Azijski tigar koji je namijenjen ulaganju u dionice s područja srednje i istočne Azije.

Prema riječima člana uprave društva Ilirika Investments Zorana Ilića, njihov dionički fond Ilirika JIE osnovan krajem 2004. jedan je od prvih fondova u Hrvatskoj usmjeren na ulaganje u Jugoistočnu Europu. Iako su, kaže, prinosi od ulaganja u ovu regiju prošle godine bili još veći, i ove je godine ona bila iznimno povoljno tržište za ulaganje. Procvat tržišta kapitala u toj regiji je, kaže, karakterističan za sve zemlje u razvoju, zbog čega im kod odlučivanju o ulaganjima “uvelike pomažu iskustva kolega iz Slovenije čije je tržište prošlo tranzicijsko razdoblje”. Međutim, iako su zemlje poput Srbije i Makedonije trenutačno idealne za ulaganje, Ilirika JIE svoje prinose prije svega bazira na hrvatskim vrijednosnicama, tj. 50 posto imovine tog njihova dioničkog fonda čine dionice hrvatskih tvrtki poput Adrisa, Ericssona, Podravke, Ingre, Agrokora, Atlantske i Tankerske plovidbe. Oko 10 posto raspodijelili su trenutačno na Makedoniju i Srbiju gdje su osnovali brokerske kuće i fondove, a manji dio ulažu i na tržište kapitala Rumunjske, Crne Gore i BiH. Kad se riješi pitanje Kosova i politički se stabiliziraju Srbija i Makedonija, najavljuje da će više imovine fonda prebaciti tamo. Velike prinose na jugoistočnom tržištu kapitala objašnjava njegovim čestim krizama, odnosno tržišnim zakonitostima po kojima stabilnija tržišta imaju sporiji ali stabilniji rast, dok ona u razvoju češće osciliraju, zbog čega se smatraju riskantnijima.

“U Hrvatskoj su prisutne značajne stope rasta domaćeg bruto proizvoda i kompanije su evaluirane u odnosu na zapadno tržište, pri čemu je dan diskont na tržište. Na temelju toga kvalitetne kompanije postaju meta investitora, a isto se događa i s cijenama nekretnina. Istovremeno se i Hrvatskoj i u regiji sve više ljudi okreće drugim financijskim uslugama u koje spadaju i otvoreni investicijski fondovi. Tržišta u tranziciji definitivno su interesantna u kontekstu duljih razdoblja, a prinosi su na njima visoki iako su ona podložna kratkotrajnim krizama. U to smo se mogli uvjeriti već nekoliko puta u Hrvatskoj pa i u Srbiji nakon izglasavanja povjerenja vladi radikala. U našoj krizi veliku ulogu je igrala neizvjesnost oko sastavljanja Vlade, ali je možda najviše utjecao govor o uvođenju poreza na kapitalnu dobit.

To je preplašilo i male dioničare i ulagače u investicijske fondove, jer nikome nije bilo jasno na koga će se odnositi - investicijske ili mirovinske fondove, male dioničare, ulagače u fondove ili sve skupa. Hrvatska je trenutačno lider u ovom dijelu Europe, ima jače tržište kapitala od Slovenije i Mađarske, i bilo bi šteta u ovom trenutku uvoditi dodatne namete koji bi taj rast zaustavili jer bi kapital otišao u druge zemlje. Srbija je, primjerice, taj zakon uvela i sad razmišljaju o tome da ga ukinu. Jednog dana će se u Hrvatskoj on svakako trebati donijeti, ali to se onda radi tako da se, na primjer, 2008. donese odluka da će se porez uvesti 2011. kako bi tržište imalo vremena da se pripremi. Osim toga, taj porez u bilancama drugih zemalja nije velika stavka i njime se ne bi mnogo prikupilo”, rekao je Zoran Ilić.

Na značajan porast interesa za hrvatsko tržište kapitala utjecalo je, kaže, i ujedinjenje u jednu burzu, što je povećalo transparentnost poslovanja. Čitava zakonodavna i institucionalna infrastruktura je u samo nekoliko godina odlično uređena, što stranim investitorima znatno olakšava ulaganje, a što se ne može reći za tržišta istočnih zemalja poput Srbije i Makedonije. Tamo, priča, vrijede neka druga pravila trgovanja, birokracija je mnogo kompliciranija i za kupnju dionica tamošnjih tvrtki potrebno je mnogo više vremena. Krajem '90-ih su se, prisjeća se, i u Hrvatskoj dionice kupovale preko ugovora, što je znalo trajati i po tjedan dana - a za to vrijeme cijena dionica znatno bi se promijenila. Za nedavnu korekciju na Zagrebačkoj burzi kaže da je normalna “jer su cijene nekih dionica definitivno bile previsoke”, zbog čega ih je i njegov fond u jednom trenutku prestao kupovati. Međutim, iako kaže da stabilizacija u gospodarstvu vodi korekciji cijena dionica, navodi primjer Slovenije u kojoj su se cijene dionica ulaskom u EU stabilizirale, ali su zato nakon uvođenja eura naglo narasle. Sličan scenarij predviđa i Hrvatskoj, ali i naglašava da je teško vjerovati da će se visoki prinosi iz proteklih nekoliko godina ponoviti.

Ekonomisti, analitičari i burzovni mešetari slažu se u ocjeni da će u budućnosti na burzovna kretanja više utjecati makroekonomski pokazatelji, rast i razvoj tvrtki, korporativno upravljanje, ali i da će doći do rekonstrukcije strukture ulagača. Ostat će oni kvalitetni, odnosno fondovi i institucionalni ulagači, a mali i neiskusni ulagači, opečeni neugodnim iskustvima, posebno oni koji su se kreditno zaduživali, povući će se s burze, a tržište će ući u fazu mirnijeg razvoja. S tim u vezi iduću godinu i nazivaju godinom stabilizacije.

Već sada se među vodećim ljudima investicijskih fondova vodi i tiha bitka glede daljnjeg podizanja standarda stručnosti. Uvidjelo se, naime, da je ukupna imovina svih fondova u Hrvatskoj premašila 50 milijardi kuna, a da je premalo kvalitetnih stručnjaka koji bi dugoročno njome upravljali na svjetskoj razini. Aureus Invest tako je, primjerice, prvi samostalno krenuo u regrutaciju, po njihovim kriterijima, najboljih studenata završnih godina ekonomskih studija u Splitu i Puli kojima kroz intenzivne programe na vlastitoj akademiji pruža stručna znanja i edukaciju. “To je proces koji će trajati od tri do pet godina. Ili to ili ćemo uz građevince uskoro morati uvoziti i kvalitetne burzovne stručnjake koji stoje znatno više od onoga što trenutačno vrijede u Hrvatskoj”, poručuju iz Aureus Investa.