U Velikoj Britaniji postoji duga tradicija slavljenja Božića. Ukrašavanja božićnog drvca datira iz 19. stoljeća kada ga je uveo princ Albert, suprug kraljice Viktorije. Najpoznatije božićno drvce, dar građana Norveške, postavlja se na trgu Trafalgar u Londonu. Njega tijekom božićnih blagdana dolaze vidjeti i turisti iz cijelog svijeta.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata kada je norveški kralj Haakon bio u izbjeglištvu u Velikoj Britaniji norveške su oružane snage svaki Božić uspjele iz Norveške donijeti božićno drvce usprkos njemačkim obalnim stražama. Nakon rata, u znak zahvalnosti Britancima, Norveška svake godine Velikoj Britaniji šalje božićno drvce. Ukrašavanje kuća imelom počelo je u Velikoj Britaniji. Tradicionalna jela su pečena guska i različite vrste pudinga od šljiva.Kako bi dobila poklone djeca iznad kamina ostavljaju obješene čarape.

U Irskoj je običaj da se na Badnjak u prozore stavljaju svijeće ukrašene zelenilom, kako bi osvjetlile put Svetoj Obitelji ili kojem drugom putniku koji traži prenoćište. Središnje značenje imaju postavljene jaslice, a božićno se drvce relativno rijetko ukrašava. U vrijeme Božića izvan kuće se ostavi komad mesne pite i boca Guinnessa za Djeda Božičnjaka.

U Španjolskoj postoje brojne tradicije vezane za Božić. Posebno je važan običaj koji se zove Hogueras, a sastoji se od preskakanja vatre što simbolizira zaštitu od bolesti. Važan običaj je i misa u ponoć, koja se zove La Misa Del Gallo. Tradicionalno se sprema pečena purica s gljivama i turron (jedna vrsta slatkiša od badema). Prema vjerovanju Španjolaca darove donose Sveta tri kralja. Djeca 5. siječnja ostavljaju cipele ispunjene mrkvom na prozorima, da bi iduće jutro u njima pronašli darove. Mrkva se u cipelama ostavlja za umorne konje Sveta tri kralja.

U Italiji Božić ima pretkršćansku tradiciju u slavljenju Saturnalija ili zimskog suncostaja u Rimskom carstvu. Stoga Natale, Božić, u prijevodu znači rođenje Isusa, ali i Sunca. Na badnju večer je postna večera. Najčešće se jedu različite vrste riba. Peku se kolači panettone, torrone i panforte, kojima su zajednički sastojci orasi, med i badem.

U Njemačkoj su popularni božićni sajmovi, koji počinju početkom adventa, gdje se mogu kupiti ukrasi za božićno drvce, svijeće, figurice za jaslice, prigodna jela. Početkom adventa počinje paljenje svijeća na adventskom vijencu, svake nedjelje do Božića. Za Badnjak se jede pečena svinjetina, bijele kobasice, tjestenina i druga lokalna jela, a za Božić se najčešće jede pečena guska.

U nordijskim zemljama se vjeruje da darove nose patuljci koji tijekom cijele godine čuvaju obitelj i njihov posjed. U Švedskoj slavljenje božićnog vremena počinje 13. prosinca, na Sv. Luciju, na dan kada prema legendi noć najduže traje. Božićno drvce koje je u tu zemlju došlo iz Njemačke sastavni dio Božića postaje u 18. stoljeću, a njegovom se ukrašavanju danas posvećuje posebna pažnja. Tradicionalno se jede šunka, hladetina od svinjskih nožica, sušeni bakalar i kaša od riže. U Danskoj veliku simboliku imaju svijeće koje se masovno pale u blagdansko vrijeme. U vrijeme blagdana zdjelica pudinga od riže obično se ostavi pred ulaznim vratima za Julenissea, malog vilenjaka za kojeg Danci vjeruju da živi na tavanu kuće, kako bi čuvao kućanstvo kroz godinu.

U Poljskoj veliku važnost ima Betlehemska zvijezda, koja se naziva Gwiazdka. Središnji obrok za Božić naziva se Wigilia, što znači bdijenje. Za vrijeme obroka ispod stolnjaka se stavlja sijeno, što podsjeća da je Isus rođen u štalici. Božić se čestita kada se prva zvijezda pojavi na noćnom nebu uoči Božića.