Objavljeno u Nacionalu br. 633, 2007-12-27

Autor: Eduard Šoštarić

NACIONAL OTKRIVA

Haaški tribunal traži još 9 časnika

Nakon generala Krstičevića i Kotromanovića, na razgovor s haaškim istražiteljima pozvano je još devet generala, brigadira i pukovnika koji su sudjelovali u akciji 'Oluja': cilj haaškog tužiteljstva je prisiliti te časnike da svjedoče protiv Ante Gotovine

IVAN KORADE (desno), 2005. s Mladenom Markačem, protiv kojeg se već vodi proces zbog akcije 'OlujaIVAN KORADE (desno), 2005. s Mladenom Markačem, protiv kojeg se već vodi proces zbog akcije 'OlujaNakon što je Nacional prošlog tjedna objavio kako je Haaški sud uputio poziv za obavijesni razgovor umirovljenim časnicima Hrvatske vojske generalu Damiru Krstičeviću, bivšem zapovjedniku 4. gardijske brigade i brigadiru Anti Kotromanoviću, bivšem zapovjedniku 126. brigade iz Sinja, doznali smo imena još 9 visokih umirovljenih i djelatnih časnika HV-a s kojima će uskoro razgovarati haaški istražitelji. Radi se o osobama koje su za vrijeme vojno-redarstvene operacije “Oluja” zapovjedale postrojbama podređenima Zbornom području Split kojem je na čelu bio general Ante Gotovina ili su bile pridodane Zbornom području kao što je bio slučaj sa 7. gardijskom brigadom.

Na popisu pozvanih na razgovor s haaškim istražiteljima su general Ivan Korade, zapovjednik 7. gardijske brigade koja se se spustila niz Dinaru i napredovala cestom Strmica - Knin, te zauzela položaje na Crvenoj zemlji oko 3 kilometara sjeverozapadno od Knina, brigadir Danijel Kotlar, zapovjednik 113. brigade iz Šibenika koja je napadala pravcem Čista Mala, Đevrske, Kistanje, brigadir Mladen Fuzul, zapovjednik 112. brigade iz Zadra koja je vodila borbe oko Obrovca i prodirala pravcem Smilčići-Škabrnja, zatim pukovnik Selimir Vukšić, zapovjednik 15. domobranske pukovnije na pravcu Rupe, Kistanje i Malo Polje, potom pukovnik Željko Nakić, zapovjednik 142. brigade iz Drniša koja je prodirala iz pravca Šibenika prema Žitniću i Drnišu, pukovnik Nediljko Sirić iz 141. brigade Split-Kaštela, pukovnik Mirko Klarić, zapovjednik 6. domobranske pukovnije koja je išla pravcem napada prema Vrlici, Polači i Kninu, pukovnik Ivan Brajković koji je vodio dio 9. gardijske brigade, te pukovnik Ivan Vukić iz Operativne grupe Šibenik.

Kako se na popisu za razgovor s haaškim istražiteljima nalaze časnici izravno podređeni generalu Anti Gotovini očito je cilj haaškog tužiteljstva da pokuša prikupiti dokazni materijal o tome kako je Gotovina, pored formalnih zapovijedi u kojima su se poštovale ratne konvencije, izdavao i neformalne usmene zapovijedi pojedinim zapovjednicima da na terenu zapravo postupaju po slobodnoj volji i krše humanitarno i ratno pravo.

Da bi u tome uspjeli, haaški istražitelji svakog sa spomenutog popisa ispituju u svojstvu osumnjičenika, odnosno pojednostavljeno rečeno, ako za počinjene zločine na svom pravcu djelovanja ne prebace odgovornost na generala Gotovinu, oni će se sami naći na popisu optuženih, jer su svi časnici Hrvatske vojske s popisa djelovali na pravcima i u mjestima koja se spominju kao mjesta zločina, pljački, ubojstava i paleži u optužnici protiv generala Gotovine.

To su gradovi, sela i zaseoci općina Benkovac, Donji Lapac, Drniš, Gospić, Gračac, Knin, Korenica, Obrovac, Šibenik, Sinj i Zadar. Naravno, ne mogu biti optuženi na Haaškom sudu koji više ne može podizati optužnice, ali svakako će biti predmetom istrage hrvatskog pravosuđa kojem će Haag ustupiti sav potreban materijal.

S druge strane, nema sumnje da su haaški istražitelji upoznati s činjenicom kako će se velika većina spomenutih časnika naći u svojstvu svjedoka obrane generala Gotovine, stoga je jasno da će kroz iscrpne razgovore sa svima njima nastojati doći do relevantnih podataka o tome što će oni svjedočiti na sudu, kako bi se haaško tužiteljstvo moglo bolje pripremiti za suđenje, a isto tako pokušati ih pritiscima zastrašiti da ne svjedoče u korist generala Gotovine, jer bi se i sami mogli naći na listi optuženika. Takva taktika haaških istražitelja ne može se smatrati spekulacijom nego posve sigurnim i već viđenim nastupom haaških istražitelja prošlih godina spram nekih osoba sa spomenutog popisa i to upravo zbog slučaja Gotovina.

ANTE GOTOVINA, optužen za zločine tijekom i nakon operacije 'OlujANTE GOTOVINA, optužen za zločine tijekom i nakon operacije 'OlujU prosincu 2005., haaški istražitelji su već obavili informativni razgovor s umirovljenim brigadirom Danijelom Kotlarom, tadašnjim zadarskim dožupanom kao i s Mladenom Fuzulom kojeg su haaški istražitelji već intervjuirali 2006. u nazočnosti odvjetnika Berislava Živkovića. Fuzul je bio pozvan na razgovor kao svjedok, no kada se na razgovoru pojavio odvjetnik, haaški istražitelji su ga obavijestili da mu se status promijenio u osumnjičenika. Živković je tada izjavio da razgovor na kraju nije obavljen jer je kao branitelj zatražio određeno vrijeme u kojem bi se Fuzul pripremio za razgovor i tako ishodio odgodu.

Na vrlo sličan način, ali u svojstvu svjedoka, s haaškim istražiteljima je razgovarao Danijel Kotlar. Kotlar je također bio ispitivan uglavnom o ”Oluji”. Ispitivalo ga se o odgovornostima koje je kao zapovjednik 113. brigade imao na novooslobođenom području, zatim o tome koje su se vojne aktivnosti provodile, te koje je radnje kao zapovjednik poduzimao kako bi se spriječili paleži, pljačke i ubojstva civila. Kotlar je tada rekao i da je istražitelje zanimao odnos zapovjednog vrha prema njemu, te postupanje vojnog vrha neposredno pred ”Oluju”, za vrijeme akcije, kao i sastanak u Kninu koji je general Gotovina održao neposredno nakon operacije. Zbog slučaja generala Gotovine u studenom 2005. bio je pozvan i umirovljeni brigadni general Josip Zoričić koji je tri godine bio jedan od načelnika u 4. gardijskoj brigadi, a nakon ranjavanja predsjednik Tuđman ga je postavio za zapovjednika Zbornog mjesta Split, dok je zapovjednik Zbornog područja bio Ante Gotovina, pa su surađivali.

Da sve ovo može biti vrlo ozbiljno i neugodno za novu hrvatsku vladu 2008. i to neposredno pred završetak pregovaračkog procesa s Europskom Unijom i pred planirani ulazak u članstvo 2009. dala je naslutiti i ministrica pravosuđa Ana Lovrin. Ona je sredinom prošle godine izjavila kako se očekuje da će Haaški sud tražiti da hrvatski sudovi procesuiraju veći broj slučajeva koji su sada u Haagu u fazi istrage, odgovarajući na pitanje zašto je Haag neke osobe u ”slučaju Gotovina” iz statusa svjedoka prebacio u status osumnjičenika.

Još nije odlučeno kada će početi suđenje generalima Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču. Prema izjavama bivše haaške tužiteljice Carle Del Ponte to bi se moglo dogoditi na proljeće 2008. i trajalo bi nešto više od godinu dana. Početak suđenja Gotovini očekivao se na ljeto, jer bi tada trebalo završiti suđenje zapovjedniku Armije BiH Rasimu Deliću. Deliću sudi Gotovinin sudac Bakone Justice Moloto.

No u sudskom vijeću za ”Oluju” je i Alphons Orie, koji vodi slučaj kosovskog vojnog zapovjednika Ramusha Haradinaja. Početkom prosinca 2007. tužitelj je naglo završio s izvođenjem svojih svjedoka, nakon što niz svjedoka nije željelo svjedočiti protiv bivšeg premijera Kosova i zapovjednika Oslobodilačke vojske Kosova, a obrana pak smatra da ne treba izvoditi svoje svjedoke jer tužitelj nije ništa dokazao. Posljednji svjedok nije htio svjedočiti ni pod punom zaštitom videolinkom iz Kanade. Na haaškom sudu preostala su još tri postupka i to hrvatskim generalima, bivšem šefu JNA Momčilu Perišiću te čelnicima tajne službe MUP-a Srbije Jovici Stanišiću i Frenkiju Simatoviću. Prvo će početi suđenje u slučaju koji je najbolje pripremljen, a to bi moglo biti baš suđenje hrvatskim generalima, iako su novi Čermakovi odvjetnici tražili čitavih godinu dana za pripremu.

Krstičević i Kotromanović kako je nacional.hr prvi objavio, prošlog tjedna pozvani su na obavijesni razgovor s haaškim tužiteljstvomKrstičević i Kotromanović kako je nacional.hr prvi objavio, prošlog tjedna pozvani su na obavijesni razgovor s haaškim tužiteljstvomHaaško tužiteljstvo je ove godine smanjilo broj lokacija zločina i vrijeme koje obuhvaća optužnica za zločine počinjene tijekom ”Oluje”, pa tako tužiteljstvo neće izvoditi dokaze za zločine počinjene na području Kijeva, Lovinca, Polače, Smilčića, Titove Korenice i Udbine, te neće izvoditi dokaze za zločine počinjene tijekom listopada i studenoga 1995. godine. Također, tužiteljstvo se našlo u problemima, jer se na sudu smatra kako je dio optužnice protiv Gotovine nezakonit. Prema međunarodnom pravu, za deportacije civila odgovoran je onaj tko ima nadzor nad tim teritorijem. Srpski civili, međutim, bili su evakuirani odlukom vlastitog političkog i vojnog vodstva.

Vezane vijesti

Žalbeno vijeće 'što prije' odlučuje o sudbini novih dokaza

Žalbeno vijeće 'što prije' odlučuje o sudbini novih dokaza

Žalbeno vijeće Haaškoga suda u predmetu "Gotovina i Markač" donijet će odluku o zahtjevu obrane za uvođenjem novih dokaza u žalbeni postupak "što je… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika