Objavljeno u Nacionalu br. 635, 2008-01-15

Autor: Robert Bajruši

INTERVIEW

Slobodan Vukičević - ulazak u biznis svjetskog stručnjaka za biomedicinu

Za mjesec dana započet će proizvodnja banke tkiva i matičnih stanica u labaratoriju za regeneraciju kostiju i hrskavice Genera, a jedan od njegovih osnivača govori o suradnji s vodećim farmaceutskim tvrtkama vrijednoj stotine milijuna dolara, znanstvenoj karijeri i afinitetu prema američkoj znanosti

NA PRAGU OTKRIĆA Vukičević kaže da su u Generi na tragu velikih otkrića u vezi s izlječenjem kostiju i bubrega i da imaju šanse otkriti dva lijeka kvalitetna poput SumamedaNA PRAGU OTKRIĆA Vukičević kaže da su u Generi na tragu velikih otkrića u vezi s izlječenjem kostiju i bubrega i da imaju šanse otkriti dva lijeka kvalitetna poput Sumameda“Još manje od mjesec dana i Genera će započeti s radom. A kad krenemo, mislim da ćemo vrlo brzo obavijestiti javnost o značajnom znanstvenom i poslovnom uspjehu, jer smo na tragu velikih otkrića u vezi s izlječenjem kostiju i bubrega. Već sad za naša otkrića jako su zainteresirane vodeće farmaceutske tvrtke iz Amerike. Ako uspijemo, bit će to veliki uspjeh hrvatske znanosti“, kaže Slobodan Vukičević, jedan od osnivača Genere i vodeći hrvatski stručnjak u biomedicini.

Laboratorij za mineralizirana tkiva na Medicinskom fakultetu u Zagrebu osnovao je 1986. Tada je u suradnji sa znanstvenim ustanovama i kompanijama u svijetu otkriveno više novih molekula, od kojih su neke ključne za regeneraciju kosti kad zataje biološki mehanizmi cijeljenja i za regeneraciju bubrega nakon akutnog i kroničnog zatajenja. Tržište za te indikacije je veliko, jer je zbog osteoporoze samo u Americi i EU više od 6 milijuna ljudi svake godine izloženo lomovima kostiju.

Vukičević se rodio 1951. u Zagrebu, gdje je 1975. diplomirao na Medicinskom fakultetu. Kao Humboldtov stipendist sredinom 80-ih dvije godine proveo je na Sveučilištu u Heidelbergu, a 1988. otišao u američki National Institute of Health u Bethesdi, na tamošnji Odsjek za biologiju koštanih stanica, gdje je nastavio istraživački rad, a i danas je gostujući profesor. Uz kraće prekide, u SAD-u se zadržao sedam godina, nakon čega se vratio u Hrvatsku. Godine 2001., zajedno s Ivanom Drpićem, osnovao je Generu, za koju je već tada tvrdio da će se baviti regeneracijom kostiju i hrskavice, kao i da će na tom području medicine Zagrebu moći parirati samo jedan ili dva europska centra. Sad je još optimističniji, smatra da eventualno u Belgiji postoji laboratorij koji može konkurirati Generi. A ako - kao što najavljuje - neke od vodećih američkih farmaceutskih kompanija otkupe njihove patente za izlječenje kostiju i bubrega, postoje veliki izgledi da se razvije biznis vrijedan stotine milijuna dolara. Vukičević je 150 puta bio predavač ili predsjedavajući na međunarodnim znanstvenim konferencijama, a prema službenim podacima iz prosinca 2007. njegova otkrića citirana su 2788 puta.

NACIONAL: Zašto je trebalo proći više od pet godina od osnutka Genere do početka rada u vašoj novoj zgradi?
- Genera je privatni projekt koji nema nikakvu potporu države. Stvar je u tome što u vrijeme kad je Generina vrijednost bila mala nismo htjeli dovoditi investitore jer su tada uz mala ulaganja mogli postati natpolovični vlasnici. Uz veze koje imamo u Americi, još 2001. smo bez problema mogli dobiti novac od investicijskih fondova i ubrzati cijeli proces, ali odlučili smo podignuti kredite u ovdašnjim bankama, koje uredno otplaćujemo. Tek sada, kad smo povećali vrijednost Genere, našli smo snažnog investitora, a to je poznati odvjetnik Marijan Hanžeković.

Ivo Drpić, direkton Genere, i ja željeli smo da Genera ostane potpuno u hrvatskom vlasništvu, a Hanžeković je uspješan poslovni čovjek, koji želi ulagati u znanost i proizvodnju, a Generu vidi kao mogućnost plasmana svog novca u razvoj hrvatske pameti jer će Genera zaposliti mlade hrvatske znanstvenike. Budući da ulaganja u znanost i razvoj nisu špekulativna, Hanžeković ne očekuje brzu zaradu i brzi povrat uloga. Drugi razlog zašto toliko traje pokretanje proizvodnje u Generi jest to što su laboratoriji vrlo skupi, a u Hrvatskoj nisu bile potpomagane tvrtke u nastajanju. Ali sve vrijeme Genera radi, surađujemo s vodećim svjetskim kompanijama i laboratorijima od 2002. i za najkasnije mjesec dana pokrenut ćemo proizvodnju.

NACIONAL: Kad očekujete prve rezultate?
- Imamo dva proizvodna programa. Jedan se odnosi na matične stanice i regeneraciju organa, koji će se razmnožavati u laboratorijima, i zatim vraćati na mjesta ozlijeđenih zglobova i kostiju. Drugi program temelji se na Generinim patentima kod kojih 25 godina imamo pravo koristiti spojeve koje smo otkrili, kao i razvoj lijeka za pojedine bolesti. Mislim da će se naša otkrića u vezi s regeneracijom kostiju i bubrega za 3-4 godine početi primjenjivati u svjetskoj medicini.

SLOBODAN VUKIČEVIĆ sa suradnicima iz labaratorija na zagrebačkoj ŠalatiSLOBODAN VUKIČEVIĆ sa suradnicima iz labaratorija na zagrebačkoj ŠalatiNACIONAL: Ovdje mislite na osteogenu napravu?
- Njen razvoj najviše je napredovao. Komercijalna osteogena naprava koja je u upotrebi koristi kolagen, ali on nije iz ljudskog tijela nego je kravlji, i kad ga umetnete između dijelova kosti koja treba zarasti, izaziva reakcije i stvaranje antitijela. Generina osteogena naprava ne koristi kravlji kolagen nego tvar koja nastaje iz pacijentove krvi, i to pola sata prije odlaska na operaciju. Krv se potom modificira i stvara gelatizirani uzorak, koji ne izaziva nikakvu reakciju. U njega se dodaje BMP i kost puno brže zaraste.

To Generino otkriće nitko u svijetu još nije primijenio i zato bi osteogena naprava mogla istisnuti one koje se sada primjenjuju, pogotovo stoga će naša cijena iznositi između 500 i 1000 dolara, a sadašnja je 4000 do 5000 dolara. To je velika cijena čak i u bogatim državama, tako da u Njemačkoj za ovakve slučajeve odobrenje mora dati bolnički administrator. Godišnje u Hrvatskoj oko 25.000 ljudi slomi ruku ili nogu, od kojih 5-11 posto, posebno starijih ljudi, mora biti iznova operirano zbog nezarastanja kosti.

NACIONAL: Koliko godina radite na ovom projektu?
- Otprilike od sredine 90-ih. Cijelo vrijeme razmišljamo kako unaprijediti zarastanje kostiju bez upotrebe kravljeg kolagena ili umjetnih umetaka. U svijetu propada puno kliničkih procesa jer tvar koja treba podržati zacjeljivanje kostiju nije prikladna. Prošle su godine eksperimentiranja prije nego što smo u Generi otkrili i patentirali svoju osteogenu napravu koja se radi iz pacijentove krvi. Dodatni problem je kako ovakvo otkriće sačuvati u tajnosti, jer kad prvi put održite predavanje o svom proizvodu, tajnu je nemoguće zaštititi. U Hrvatskoj još ne postoji čvrsta spoznaja o važnosti zaštite otkrića, ali već desetljećima se bavim ovim poslom i prilično sam iskusan.

NACIONAL: Što će Generini laboratoriji proizvoditi?
- Banka tkiva i proizvodnja stanica za regeneraciju ozljeda hrskavice onemogućene su trenutačno podzakonskim aktom Ministarstva zdravstva, koji samo kliničkim bolnicama omogućuje organiziranje tkivnih banaka i korištenje živih stanica. To je suprotno aktualnom stanju u drugim državama gdje postoje privatne, državne i mješovite banke tkiva. Od Turske do Danske gotovo sve države imaju jedan od navedenih modela. Kliničke bolnice, s obzirom na stanje u zdravstvu koje se neće bitno promijeniti, neće imati infrastrukturu ni ostale uvjete za pohranu matičnih stanica novorođenog djeteta za dugoročno čuvanje. Samo u Zagrebu ima više od 20.000 poroda godišnje i kako će svaka zainteresirana žena pohraniti stanice svoga djeteta, tko će to u državnim bolnicama organizirati? Neka postoji konkurencija i sloboda izbora zainteresiranih majki, koje će same izabrati komu će posvetiti na čuvanje matične stanice svoga djeteta.


VUKIČEVIĆ s jednim od svojih najomiljenijih učitelja, profesorom ortopedije Marshallom Uristom (treći slijeva) iz Los Angelesa, koji je otkrio da u kostima postoji molekula koja se može iskoristiti za regeneraciju bilo koje kosti u tijelu; s ministrom znanosti i obrazovanja Draganom Primorcem 1992. u New Orleansu (sasvim desno)VUKIČEVIĆ s jednim od svojih najomiljenijih učitelja, profesorom ortopedije Marshallom Uristom (treći slijeva) iz Los Angelesa, koji je otkrio da u kostima postoji molekula koja se može iskoristiti za regeneraciju bilo koje kosti u tijelu; s ministrom znanosti i obrazovanja Draganom Primorcem 1992. u New Orleansu (sasvim desno)NACIONAL: Koja je terapijska vrijednost matičnih stanica?
- Osim u slučaju transplantacije koštane moždine, matične stanice koriste se uspješno u liječenju niza homeopatskih i onkoloških bolesti. Važno je da znanost na tom području napreduje nevjerojatnom brzinom i da ćemo uskoro biti svjedocima velikih otkrića kako od matične stanice proizvesti čitav organ kao što je bubreg ili gušterača. Ne možemo se roditi dva puta ako nam vlastite matične stanice ikada zatrebaju. Za deset godina svi koji pohrane stanice imat će mirniju budućnost. Osnovna ideja je danas spremiti vlastite matične stanice u svojevrsni Fort Knox, pa ako za 15-20 godina obolite od neke bolesti, a dotad će se razviti terapije koje su nam danas nepoznate, mi ćemo vam iz tih matičnih stanica napraviti gušteraču ili neki drugi oboljeli organ. Tako za malo novca spremate svoju budućnost jer pohrana matičnih stanica neće koštati više od 800 eura, a godišnje čuvanje još 50-100 eura.

NACIONAL: Koliko mi je poznato, Genera treba otvoriti podružnicu u Americi?
- Hrvatska Genera imat će filijalu u Cambridgeu pokraj Bostona. Radi se o praktičnom razlogu, jer će se dio rekombinantnih bjelančevina proizvoditi DNK tehnologijom, a na tom području sudjelujemo s Lentigenom iz New Yorka, koji raspolaže najboljom tehnologijom na svijetu. Lentigenov direktor je Boro Dropulic, moj prijatelj s kojim sam potkraj 80-ih radio u Nacionalnom institutu za zdravstvo. Zauzvrat će Lentigen imati europsko predstavništvo u Generinoj zgradi, a mi ćemo u Cambridgeu koristiti njihovu tehnologiju za potrebe svog laboratorija. Cijeli postupak puno je lakše obaviti u Americi, odakle će se rekombinantne bjelančevine prevoziti u Hrvatsku i ugrađivati u osteogene naprave. Najprije ćemo ići na velika tržišta Indije, Ukrajine i Ujedinjenih Arapskih Emirata, gdje već imamo svoje ljude, a u Europi i Americi pojavit će se u sklopu velikih farmaceutskih kompanija.

NACIONAL: Kolike prihode očekujete?
- Kad u medicini imate molekulu koja je kandidat za uspjeh i u kasnoj je pretkliničkoj fazi, obično će u vaš rad novac uložiti snažni investitori, koji procjenjuju da postoje izgledi da rezultati budu primijenjeni na ljudima. Ta prva ulaganja iznose nekoliko milijuna dolara, faza kliničkog ispitivanja košta 10-ak milijuna dolara, a iduća faza obično oko 20 milijuna dolara. Do završetka kliničkih ispitivanja troškovi iznose između 50 i 100 milijuna dolara, a onda uz određeni postotak svoj proizvod dajete velikim farmaceutskim kompanijama kakve su Glaxo ili Pfizer. Genera nije dovoljno snažna za samostalan izlazak na europsko ili američko tržište i zato ćemo svoj proizvod ponuditi nekima od najjačih kompanija, a njih danas vode moji nekadašnji suradnici. Problem je to što se tim tvrtkama svakodnevno nude stotine novih proizvoda, ali Generu respektiraju na drukčiji način i možemo doći do direktora koji donose odluke, hoće li nešto uzeti ili ne. U ovom trenutku dvije Generine molekule za bubrege i kosti u fazi su licenciranja kod jedne od najvećih farmaceutskih industrija u Americi. Vjerujem da bi, nakon Sumameda, ovo po važnosti mogli biti drugi i treći proizvod hrvatske znanosti. Pretklinička ispitivanja mnogo obećavaju, a imam dovoljno iskustva da procijenim što može uspjeti jer sam proveo puno vremena dok sam za velike kompanije slušao prezentacije malih tvrtki, koje su im pokušavale prodati svoje proizvode.

NACIONAL: Kako gledate na kritike da miješanje znanstvenog rada i biznisa nije etično?
- To pitanje postavlja se jako dugo. Uvijek je postojala podjela na fundamentalnu i primijenjenu znanost. Još prije 20 godina zagovarao sam primijenjenu znanost, tvrdeći da nema otkrića koja će zadovoljavati interese znanstvenika, a neće služiti čovječanstvu. U današnje vrijeme nema šanse da bilo tko financira takvu znanost, jer oni koji financiraju istraživanja moraju imati i korist od otkrića. Iznimno male šanse danas imaju znanstvenici koji se neće usredotočiti na otkrića primjenjiva u biomedicini, jer se nisu educirali tako da mogu prepoznati što bi se moglo iskoristiti u farmaceutskoj industriji. U novije vrijeme Mayo klinika i mnoge druge velike svjetske bolnice licenciranjem svojih otkrića svake godine od farmaceutske industrije dobivaju stotine milijuna dolara. Znanost mora biti izvrsna, ali već u samoj zamisli mora težiti izlječenju određene bolesti.

VLASNICI GENERE Direktor Ivan Drpić, Vukičević i odvjetnik Marijan Hanžeković žele od Genere stvoriti snažnu svjetsku tvrtku koja će stvarati banku tkiva iVLASNICI GENERE Direktor Ivan Drpić, Vukičević i odvjetnik Marijan Hanžeković žele od Genere stvoriti snažnu svjetsku tvrtku koja će stvarati banku tkiva iNACIONAL: Gdje ste radili?
- Između 1987. i 1994. proveo sam sedam godina u Nacionalnom institutu za zdravstvo u Washingtonu, koji je najjača ustanova tog tipa u svijetu. Vratio sam se kad je počeo rat u Hrvatskoj jer nisam htio napustiti svoje studente, a u svoj američki laboratorij ponovno sam otišao 17. travnja 1992., dva dana nakon što je SAD priznao Republiku Hrvatsku. Ostao sam do kraja 1994. i povezao se s Harvard Universityjem, Massachusetts General Hospitalom i tamošnjim tvrtkama koje se bave razvojem lijekova. Od njih sam jako puno naučio jer sam iz mjeseca u mjesec bio član konzultantskih timova koji prate razvoj lijekova. Poslije sam sudjelovao u ispitivanjima lijekova za zacjeljivanje kostiju i regeneraciju hrskavice, kao i u patentiranja tih izuma. Sve faze prošao sam od početka do kraja i stečena iskustva primijenio sam u Generi.

NACIONAL. Zašto ste otišli u Ameriku?
- Kao Humboldtov stipendist proveo sam dvije godine, 1984. i 1985., na Institutu za patologiju u Heidelbergu. Ali bio sam prilično razočaran, jer u to je vrijeme europska znanost prilično zaostajala za američkom. Osjećao sam kako u Njemačkoj ne mogu dovoljno naučiti. Objavili smo 12 otkrića, ali ona nisu bila na molekularnoj razini, jer je molekularna medicina u to doba tek ulazila u europska sveučilišta. To mi je nedostajalo pa sam u Americi prošao kroz kompletan ciklus molekularne biologije i DNK tehnologije, jer je to prijeko potrebno želite li se baviti znanošću. Cijelo to vrijeme moj je zagrebački laboratorij normalno radio, a ja sam ga financirao zaradom iz Amerike. Dobili smo opremu od Humboldtove i Fogartyjeve fondacije, Nacionalnog instituta za zdravstvo i raznih međunarodnih institucija. To je jedini put uspjeha za nas iz Hrvatske. Kad nama iz Zagreba zatreba inozemna pomoć jer nemamo određeni stroj za analizu podataka, moji suradnici odu u Edinburgh, London ili Heidelberg i ondje obave analizu.

Za nas iz Hrvatske najvažnija su poznanstva, a ja sam član više boardova svjetskih kompanija, komuniciram i surađujem s oko 600 inozemnih znanstvenika i uživam njihovo povjerenje. Ako imate odlične ideje i ljude, a nemate dovoljno novca, izlaz je u inozemnim resursima.

NACIONAL: Tko su najpoznatiji znanstvenici s kojima ste surađivali?
- Jako ih je puno, učio sam od Marshalla Urista, profesora ortopedije iz Los Angelesa, koji je otkrio da u kostima postoji molekula koja se može iskoristiti za regeneraciju bilo koje kosti u tijelu. Puno molekularne medicine naučio sam od Johna Wozneyja iz Genetics Institutea. On je bio genijalni kloner kad se time u svijetu bavilo samo nekoliko znanstvenika. U Heidelbergu sam surađivao s najboljim kliničarima koji su se bavili metabolizmom vitamina D, a jako puno sam naučio i u Zagrebu na Traumatologiji i u KBC-u, gdje imamo vodeće kliničare svjetske kvalitete. Ravnopravno sam radio s mnogim danas visokopozicioniranim medicinskim stručnjacima, poput Harija Reddija, šefa odjela za muskuloskeletne bolesti kalifornijskog University of Davis, Davidom Kingsleyjem, voditeljem laboratorija za molekularnu biologiju na Stanfordu, jednim od najboljih svjetskih genetičara. Radio sam s Frankom Luytenom, profesorom na sveučilištu u Leuvenu u Belgiji, vlasnikom kompanije Tygenics koja se bavi regeneracijom hrskavice.

NACIONAL: Poznati ste i po tome da godišnje odmore ne provodite na moru nego odlazite u Ameriku.
- Svakog srpnja sam u Americi, gdje držim predavanja u tamošnjim kompanijama i institutima. Kći Marina ondje četiri tjedna pohađa američku školu jer želim da govori engleski bez akcenta. Mislim da sam joj pomogao da se na vrijeme globalizira, a budući da se nisam odselio, to je moj dar. Prije dvije godine išla je u New York Film Academy jer je rekla da želi biti glumica, dizajnerica ili se baviti forenzičnom medicinom. Ove će godine ići u Emerson College u Bostonu, gdje također glume i uče jezik. Ima 16 godina, a rođena je u Zagrebu, kamo se moja žena vratila jer nije htjela roditi u SAD-u.

NACIONAL: Čime se bavi vaša supruga?
- Završila je filozofiju, komparativnu književnost i političke znanosti. Bavi se slikarstvom, organizira izložbe i, na svu sreću, nema veze s medicinom.

'Žar za otkrićima najveći je u SAD-u'

NACIONAL: Zbog čega ste pobornik američke znanosti?
- Zato što nigdje u Europi ne postoji takav žar za radom i otkrićima kakav je u Americi. To su duboka želja i energija da se nešto napravi, a kako bi to postigli, spremni su raditi od jutra do mraka. Naravno da i u Europi ima vrhunskih stručnjaka. Ponosan sam na članstvo u European Molecular Biology Organisation (EMBO), gdje je 1050 vodećih europskih znanstvenika, među njima i brojni nobelovci. Ali u Americi vlada nevjerojatna želja za uspjehom, a ljudi na vodećim položajima su probrani među najboljim kadrovima. Osim toga, američke kompanije imaju strahovito puno novca, i kad ste se jednom dokazali kao dio njihova tima, omogućit će vam testiranje drugih proizvoda, što vašem laboratoriju osigurava dotok novca. Unatoč svemu, nije mi žao što nisam ostao u SAD-u, jer smo svoj zagrebački laboratorij umrežili u svjetsku znanstvenu mrežu i sada drugi od nas traže savjete.

Generina osteogena naprava

Generina osteogena naprava može zamijeniti one koje se sada primjenjuju. Cijena bi joj bila između 500 i 1000 dolara, a cijena sadašnjih naprava je od 4000 do 5000 dolara.

Biografija

Rođen 1951. u Zagrebu

  • 1975. diplomirao na Medicinskom fakultetu
  • 1984.-85. na Sveučilištu u Heidelbergu
  • 1986. u Zagrebu osniva Laboratorij za mineralizirana tkiva
  • 1988.-1994. radi u SAD-u 2001. zajedno s Ivanom Drpićem osniva Generu

Jedan od vodećih hrvatskih znanstvenika, njegova otkrića citirana su 2788 puta, a organizirao je pet velikih međunarodnih
skupova

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika