Negativni trendovi koji se uslijed straha ulagača od posljedica financijske krize u SAD-u od jutros bilježe na gotovo svim europskim i svjetskim burzama utjecali su i na pad hrvatskog burzovnog indeksa.

Crobex je, prema riječima glasnogovornika Zagrebačke burze Željka Karduma, od otvaranja burze do 14 sati pao za 2,12 posto i trenutačno iznosi 4.928 bodova.

Iako dio domaćih analitičara najavljuje kako će se aktualna američka kriza i strah ulagača od moguće recesije odraziti i na pad raspoloženja domaćih ulagača, Kardum za Nacional.hr ističe kako promet na domaćoj burzi zasad ne daje uporišta takvim tvrdnjama.

"Najgore je ako cijene padaju, a promet dionicama je nizak, što danas definitivno nije slučaj. Iako je Crobex nastavio pad, promet na burzi do 14 sati iznosio je oko 107 milijuna kuna ili 15 posto više od uobičajenog", istaknuo je Kardum, napominjući kako su spomenuti podaci značajniji uzme li se u obzir da se najveći promet očekuje poslijepodne, uoči zatvaranja burze.

"Likvidnost je također iznimno dobra, do 14 sati na burzi je obavljeno više od 3.200 transakcija, što dodatno daje razloga vjerovati da do većih poremećaja u nas barem zasad neće doći", kaže Kardum.

Do potresa na burzama diljem svijeta došlo je nakon što je najveća američka banka Citigroup sinoć izvijestila o gubitku od gotovo 10 milijarda dolara. Riječ je o najvećem gubitku u 196 godina postojanja te banke, zbog čega su se dionice europskih banaka našle su se pod snažnim pritiskom.

Indeks vodećih europskih dionica FTSE 300 pao je jutros za 1,2 posto i iznosi 1.378 bodova, što je njegova najniža razina od rujna 2006. godine. Londonski FTSE 100 bilježi pad od jedan posto ili više od 60 bodova, za koliko je danas slabiji i pariški CAC indeks, dok je indeks DAX Frankfurtske burze u padu za oko 0,80 posto.

Ulagači i financijski analitičari strahuju da je američka financijska kriza daleko od svršetka i da može doći do lančane reakcije. Razloge za zabrinutost vide i u jačanju japanskog jena prema dolaru, jer će se zbog toga smanjiti prihodi velikih japanskih izvoznika s američkog tržišta. Prve su se već danas pod pritiskom našle dionice izvozno orijentiranih kompanija, poput Sonyja, Honde i Nintenda.