Marijana PetirTekst pod naslovom “Moj Božić”, koji je HSS-ova saborska zastupnica Marijana Petir objavila 24. prosinca na svom blogu na internet adresi http://bigblog.tportal.hr/HSS, vjerojatno bi ostao zaboravljen negdje u internetskoj arhivi da naknadno nije otkriveno kako je više od polovine teksta prepisano iz teksta “O Božiću” koji je na internetske stranice Muzeja Moslavine iz Kutine samo četiri dana prije stavila ravnateljica muzeja Slavica Moslavac. Marijana Petir doslovno je, od riječi do riječi, iz njezina teksta prepisala većinu rečenica koje je koristila u svom tekstu, a da nigdje nije navela originalnog autora.

Na naš upit, Marijana Petir istaknula je kako je opisivala ono čega se sjeća iz djetinjstva i što još uvijek živi u nekim moslavačkim obiteljima.

“S obzirom na to da sam željela osvježiti sjećanje na određene segmente, zamolila sam ravnateljicu Muzeja Moslavina za korištenje nekih njenih tekstova koje možete pronaći i na webu muzeja i tu sam suglasnost od nje dobila”, stoji u odgovoru Marijane Petir. No Nacional je sa Slavicom Moslavac razgovarao prije razgovora s Marijanom Petir i ona nam je rekla sljedeće:

“Gospođici Petir sam dala svoj tekst, ali nisam znala za što joj treba niti sam je pitala. No ako je doslovno prepisala moje rečenice, naravno da smatram da to nije u redu. Općenito smatram da je, ako se citiraju tuđi tekstovi, potrebno potpisati autora.” No Marijana Petir u svom odgovoru dalje tvrdi: “S obzirom na to da ovdje nije riječ o znanstvenom radu, a imajući na umu njenu suglasnost, nije bilo potrebe navoditi je kao izvor jer sam koristila i drugu literaturu kako bih usporedila autentičnost narodnih predaja a koja opisuje i sadašnje situacije.”

Nema sumnje, Marijana Petir zna što znači autentičnost. Evo primjera kako je prepisala tekst.

Marijana Petir: Kada sam bila mala, djed bi donosio u kuću snop ječmene ili pšenične slame, a baka je držala korpu punu miješanoga žita (kukuruz, raž, ječam, pšenica, zob) i dočekivala djeda koji je unosio slamu. (...) Jedan dio slame stavljao se pod stol, a drugi u ugao - veseleći nas djecu. Naravno, kasnije smo po njoj skakali, igrali se i spavali na njoj tu noć.
Slavica Moslavac: (Kuće-gospodar) Nakon toga donosi u kuću luč i svežanj ili snop ječmene ili pšenične slame…
…te korpu miješanoga žita: kukuruz, raž, ječam, pšenica, zob i dočekuje domaćina koji unosi slamu. (...) Jedan dio slame stavlja se pod stol, a drugi u ugao - čineći pravo veselje djeci koja će kasnije po njoj skakati, igrati se i spavati tu noć pokrivena samo gunjem.