05.02.2008. / 07:17

Autor: Berislav Jelinić

NOVA PŠENIČNA AFERA

Pšenice iz državnih robnih rezervi nema u silosima

HRVATSKA VLADA U PROBLEMIMA jer u državnim silosima nedostaju robne rezerve pšenice koja je prijeko potrebna za održavanje razine cijene kruha

U državnim robnim zalihama nema dovoljno pšenice, koju bi Vlada po svemu sudeći uskoro morala početi prodavati ako doista do ljeta želi spriječiti porast cijena kruha. Nacional je do te informacije došao iz dobro upućenih krugova iz prehrambene industrije. Neki su proizvođači već pripremili novac za otkup pšenice, ali im je navodno priopćeno da te pšenice u robnim zalihama nema ni približno dovoljno. Ako je to točno, onda bi se Vlada uskoro mogla naći na pomolu nove “pšenične afere”. Nedostatak pšenice u državnim robnim zalihama ponovo otvara pitanje kako se tim zalihama gospodari, zašto pšenice ondje nema, te tko je za takvo stanje odgovoran.

Vlada se nedavno dogovorila s proizvođačima prehrambenih proizvoda o stabiliziranju cijena kruha i nekih drugih prehrambenih proizvoda, nakon čega je Damir Polančec, potpredsjednik Vlade, najavio da rasta cijene kruha neće biti do sljedeće žetve. Stručnjaci iz prehrambene industrije tvrde da se porast te cijene može najjednostavnije spriječiti osiguravanjem jeftinije pšenice proizvođačima. Cijena kilograma pšenice danas doseže čak 2,1 kunu po kilogramu, a ona bi za proizvođače mogla biti niža ako bi je Vlada počela povoljnije prodavati iz državnih robnih zaliha.

Vlada je već počela razmišljati o objavi prodaje pšenice iz državnih robnih zaliha. Međutim, stručnjaci s kojima je Nacional razgovarao tvrde da u državnim robnim zalihama trenutačno ima maksimalno 30 tisuća tona pšenice. To je tek nešto više od 5 posto od 580 tisuća tona, koliko Vlada vjeruje da ima na raspolaganju iz raznih izvora. Do te brojke najvjerojatnije se došlo procjenjujući podatke o prošlogodišnjoj žetvi koji su se umanjili izvozom pšenice, te procijenjenom potrošnjom do današnjeg dana. Na temelju procjene da se raspolaže s ukupno 580 tisuća tona i na temelju dogovora s proizvođačima da će korigirati i prilagoditi svoje kalkulacije prilikom izrade cijene kruha, Vlada je javno ustvrdila da cijene kruha neće rasti do sljedeće žetve.

Stručnjaci tvrde da je jako upitno hoće li Vlada imati na raspolaganju toliku količinu pšenice, te da je još upitnije hoće li se proizvođači pridržavati dogovora. U takvim neizvjesnim prilikama vlade najčešće probleme rješavaju intervencijama, posežući u robne zalihe, a u njima pšenice po svemu sudeći nema ni približno dovoljno.

Vlada je i prije u sličnim situacijama posezala za prodajom tzv. merkantilne pšenice iz državnih robnih zaliha. Primjerice, u siječnju 2005. Vlada je odobrila da se iz državnih robnih zaliha na domaćem tržištu proda do 318 tisuća tona pšenice.

Slična se situacija ponavlja i ove godine. Cijene pšenice, kao i ostalih poljoprivrednih proizvoda, značajno su porasle zbog dramatičnoga globalnog pada zaliha pšenice i kukuruza na najniže razine od 1983., do čega je došlo zbog suše, smanjene prošlogodišnje globalne proizvodnje, ali i porasta troškova uzgoja žitarica zbog viših cijena gnojiva, goriva i sjemena. Zbog takve situacije na svjetskom tržištu reagiralo je i domaće tržište pa su počele rasti cijene kruha, jestivog ulja i nekih drugih prehrambenih proizvoda.

To je izazvalo loše raspoloženje javnosti, a Vladu je takva situacija zabrinula jer bi joj to moglo ozbiljno narušiti kredibilitet već na samom početku mandata.

Zato se i pregovaralo s predstavnicima prehrambene industrije, a potom se aktualiziralo i pitanje stanja državnih robnih zaliha. Podaci o stanju u državnim robnim zalihama klasificirani su kao državna tajna. Međutim, sredinom 2007. na katastrofalno stanje u državnim robnim zalihama upozorio je saborski zastupnik HNS-a Dragutin Lesar. On je u proljeće 2007. podnio ostavku na mjesto člana savjeta robnih zaliha, na koje ga je izabrao Sabor. Ostavku je podnio kao čin protesta protiv ponašanja Vlade koja je odbila Saboru podnijeti godišnje izvješće o stanju u robnim zalihama.

Lesar je kasnije o tom problemu govorio i u Saboru. Rekao je da Vlada još od 2000. uopće nije raspravljala o stanju u državnim robnim zalihama. Lesar je u lipnju 2007. u Saboru iznio informaciju da bi, prema bilanci koja je tada bila na snazi, strateške robne zalihe trebale biti vrijedne 1,1 milijardu kuna, ali da je stanje roba na zalihama iznosilo tek 30 posto od te vrijednosti. Prema godišnjem planu, 2007. trebalo se kupiti robe u vrijednosti 201 milijun kuna. Međutim, u proračunu se nije osigurala niti kuna za tu namjenu. Nacional je do odgovora na ta pitanja pokušao doći od ministra poljoprivrede Božidara Pankretića, koji u nedjelju, 3. veljače, nije imao saznanja o cijelom problemu, a potpredsjednik Vlade Damir Polančec do zaključenja ovog teksta Nacionalu nije bio dostupan.

Vezane vijesti

Nismo kriminalci, nego nesposobni

Nismo kriminalci, nego nesposobni

Proći će još dosta mjeseci, možda i godina, prije nego što hrvatska javnost dobije konačni sudski odgovor na pitanje je li bivši premijer Ivo Sanader… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika