Objavljeno u Nacionalu br. 638, 2008-02-05

Autor: Maroje Mihovilović

DRAMA NA IZBORIMA

Srbija nova miljenica Europe

Nakon pobjede borisa tadića EU je spremna 7. veljače potpisati sporazum koji Srbiji daje razne beneficije bez obveze pune suradnje s Haaškim sudom

PRIVREMENOSMIRIVANJE Boris Tadić u Beogradu slavi izbornu pobjedu, kojom je donekle ojačao svoj politički položaj, ali nije razriješio političku dramu u SrbijiPRIVREMENOSMIRIVANJE Boris Tadić u Beogradu slavi izbornu pobjedu, kojom je donekle ojačao svoj politički položaj, ali nije razriješio političku dramu u SrbijiEuropska Unija odmah je pozdravila pobjedu dosadašnjeg predsjednika Borisa Tadića na predsjedničkim izborima u Srbiji. Posebnu izjavu dala je Slovenija kao predsjedateljica Europske Unije, a i drugi komentari rezultata predsjedničkih izbora u Srbiji iz EU izuzetno su pozitivni. Na isti način pobjedu Borisa Tadića tretiraju i vodeće europske tiskovine i drugi mediji, iz čega se vidi da je zapadnoeuropski politički milje odahnuo što na izborima nije pobijedio vođa Srpske radikalne stranke, nacionalist Tomislav Nikolić.

Razlog zadovoljstvu u Europskoj Uniji zbog pobjede Tadića je vrlo jednostavan, ta je pobjeda - po onome kako razvoj događaja vide u sjedištu Europske Unije u Bruxellesu i drugim europskim prijestolnicama - bitno olakšala Europskoj Uniji provođenje njezina plana kada je riječ o Kosovu. Čekao se ishod ovih predsjedničkih izbora kako bi se povukli sljedeći potezi te Kosovo formalno odijelilo od Srbije, što je već dugo vremena plan EU-a, a posebno Sjedinjenih Država. Pobjedom Tadića održao se sadašnji balans snaga na političkoj sceni Srbije, Tadić je čak možda malo i ojačao, a to znači da nisu kolaps doživjele proeuropske snage u Srbiji, što bi se svakako dogodilo da je Nikolić pobijedio čak i minimalnim rezultatom. U Bruxellesu se računa da u Srbiji Europska Unija nakon Tadićeve pobjede može naći saveznike koji će joj pomoći da se mirnije provede ono što je isplanirano.


TOMISLAV NIKOLIĆ dobio je glasove starijih birača iz ruralnih krajeva, koji su nezadovoljni tranzicijomTOMISLAV NIKOLIĆ dobio je glasove starijih birača iz ruralnih krajeva, koji su nezadovoljni tranzicijomNakon Tadićeve pobjede EU je spremna za sljedeći korak, za potpisivanje posebnog sporazuma Europske Unije i Srbije, 7. veljače, koji će u najvažnijim elementima zamijeniti, od Nizozemske blokirani, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Taj novosmišljeni sporazum koji Srbiji daje razne beneficije bez obveze pune suradnje s Haaškim sudom trebao bi biti nagrada za Tadićevu pobjedu onima koji su ga podržali i glasovali za njega. To je način da se srbijansku javnost nagradi prije neugodne stvari koja slijedi, a to je proglašenje nezavisnosti Kosova, što bi trebalo uslijediti sljedećih dana, a koje će zapadne zemlje priznati.

Tadić je pobijedio na izborima, čime je donekle i ojačao svoj položaj, ali politička drama u Srbiji time nije razriješena. Srbijanska koalicijska vlada, naime, još nije donijela odluku hoće li 7. veljače potpisati ponuđeni sporazum s Europskom Unijom. Tadić i njegova Demokratska stranka tome su skloni, ali premijer Vojislav Koštunica i njegova Demokratska stranka Srbije tome se protive zato jer se u ponuđenom tekstu sporazuma nigdje ne spominje cjelovitost Srbije, odnosno, nigdje se ne daju jamstva da Kosovo ostaje dio Srbije, što Koštunica i njegovi pristalice traže. Koštunica je od Tadića prije izbora zatražio da javno kaže kako neće biti potpisivanja sporazuma ako u njemu neće biti zajamčeno da je Kosovo dio Srbije. Tražio je od Tadića da prihvati stav da će Srbija sporazum - ako se i potpiše - raskinuti, u slučaju da Europska Unija pokrene mehanizam koji će voditi nezavisnosti Kosova, čemu prvi korak treba biti slanje posebne misije Europske Unije na Kosovo koja bi preuzela kontrolu nad pokrajinom od Ujedinjenih naroda u prijelaznom razdoblju do pune nezavisnosti.

GRAĐANSKA OPCIJA Za Borisa Tadića glasovali su birači u glavnom gradu i Vojvodini; na slici sa suprugom i kćeri ispred biračkog mjesta u BeograduGRAĐANSKA OPCIJA Za Borisa Tadića glasovali su birači u glavnom gradu i Vojvodini; na slici sa suprugom i kćeri ispred biračkog mjesta u BeograduDilema hoće li se sporazum potpisati ili neće trebala bi se razriješiti u sljedećih nekoliko dana. Koštunica nije odustao od ultimatuma, ali rezultat predsjedničkih izbora oslabio je njegovu poziciju, pa i poziciju njegova Demokratske stranke Srbije u Vladi, gdje je ona manji partner. Naravno, on može ostati tvrd na tom pitanju, pa da od potpisivanja spomenutog sporazuma 7. veljače ne bude ništa, što pak ne znači da se sporazum ne može potpisati i nekog kasnijeg datuma. Ta odgoda bi, međutim, naškodila planu Europske Unije, jer se u Bruxellesu ozbiljno računa da bi taj sporazum mogao značajno umiriti srbijansko javno mnijenje prije proglašenja nezavisnosti Kosova. Zbog odgode potpisivanja sporazuma sa Srbijom bi, pak, moglo doći i do odgode proglašenja nezavisnosti Kosova, što, pak, ne bi bilo dobro primljeno na Kosovu.

Spor oko ponuđenog sporazuma Europske Unije dobro ilustrira važnu činjenicu da izbori zapravo u Srbiji nisu ništa ključno razriješili. Oni su zasad spriječili kolaps proeuropskih snaga u Srbiji, ali nisu poništili duboku podijeljenost Srbije oko ključne dileme - ili Kosovo, ili Europa. Riječ je o podjeli koja je višeslojna. Ona, na primjer, ima socijalnu dimenziju, pokazuje kako veliki broj ljudi koji su u srbijanskoj tranziciji loše prošli u srpskim radikalima vidi snagu koja će ispraviti nepravde tranzicije. Ima i generacijsku dimenziju, jer su mnogi stariji zadojeni ideologijom Slobodana Miloševića, glasovali za radikale, dok u mlađoj generaciji ima dosta onih koji Miloševića doživljavaju drukčije. Tu je i podjela između sela i grada. Tadić je uvelike pobijedio zato što se u posljednji trenutak na biralištima mobiliziralo gradsko stanovništvo. Napokon, riječ je i o zemljopisnoj podjeli, jer se za Tadića masovno glasovalo u Vojvodini i u Beogradu, a Nikolić je pobijedio u tzv. užoj Srbiji, te posebno uvjerljivo u onim dijelovima Kosova koji su pod kontrolom tamošnjih Srba. Ova politička podijeljenost Srbije održava se i na stranačku, te širu političku scenu, a to su pokazali i sadašnji izbori. Ta će se podijeljenost iskazivati i u sljedećim fazama srbijanske političke suvremenosti, te će generirati stalno nove drame. Prva će biti 7. veljače, kada će biti razriješen misterij hoće li Srbija potpisati ponuđeni sporazum i pod kojim uvjetima.

RADIKAL TOMISLAV NIKOLIĆ iznenađujuće je brzo priznao porazRADIKAL TOMISLAV NIKOLIĆ iznenađujuće je brzo priznao porazTa će se drama u potpunosti otvoriti kada dođe datum proglašenja nezavisnosti Kosova, što će imati najveće reperkusije po budućnost zemlje, jer Tadić i Koštunica imaju, iako se kunu u jedinstvo, sasvim različite stavove o tome kako tada treba reagirati. Koštunica je za prekid odnosa s onima koji priznaju Kosovo, Tadić je za održavanje europske perspektive Srbije unatoč tome. Kakav je njihov odnos snaga i tko će prevladati vidjet će se na daljnjoj sudbini koalicijskle vlade. Koštunica je do sada ucjenjujući Tadića uspijevao održati koalicijsku vladu u smjeru otpora prema Europskoj Uniji, te će to nastojati i dalje. On je Tadića ucjenjivao prijetnjom da će napustiti Vladu, te formirati novu, izrazito antieuropsku, s Nikolićem. Ta ucjena ostaje na snazi i dalje, ali je pitanje je li sada po Tadića opasna kao dosad. Naime, Srbija bi morala ići i na parlamentarne izbore, a rezultat ovih predsjedničkih sigurno će dati poticaj Tadiću da radi na tome da izbori budu što prije, što Koštunica - plašeći se da na njima ne bude oslabljen njegov položaj - ne želi. Europska Unija će nastaviti s dosadašnjom politikom novih poklona Srbiji da ojača Tadića i njegove ljude, udobrovolji skeptike i neodlučne ne bi li se i oni priklonili europskoj perspektivi Srbije, pa će sigurno uslijediti još veći pokloni Srbiji. Očekuje se da će Europska Unija Srbiju poštedjeti brojnih prepreka koje je godinama postavljala drugim zemljama u pristupnom procesu.

LABAVA VEZA Iako koalicijski partneri, Koštunica i Tadić se razilaze u politici prema EU i pitanju KosovaLABAVA VEZA Iako koalicijski partneri, Koštunica i Tadić se razilaze u politici prema EU i pitanju KosovaNo, u svemu ulogu će imati još dva krupna igrača, jedan unutarnji, drugi vanjski. Tomislav Nikolić začuđujuće je lako i brzo priznao izbornu pobjedu Tadića, kao da ju je ne samo očekivao, nego i priželjkivao. Srpski radikali se već godinama ponašaju kao da ih vlast ne zanima, kao da nisu zainteresirani za pobjede na izborima, kao da im je bolje u opoziciji. Čuju se procjene da su u vrhu stranke zaključili da je bolje da u sljedećem razdoblju budu u opoziciji, jer će to biti mnogo ugodnija pozicija nego biti na vlasti kada dođe do proglašenja nezavisnosti Kosova. To će u zemlji izazvati veliki lom, te bi to mogao biti trenutak kada će se slomiti snaga proeuropskog bloka, a otvoriti radikalima mogućnost da usred političkog vrtloga, što će gubitak Kosova izazvati, dođu na vlast s mnogo jačim mandatom. Nikolić, navodno, čeka taj trenutak.

Taj trenutak čekaju i u Moskvi. Rusija se vrlo rezervirano držala u ovim srbijanskim predsjedničkim izborima. Nije bila potpuno neutralna, bilo je nekih znakova da daje podršku Tadiću. Za Rusiju ti predsjednički izbori nisu imali veliku važnost jer je i tako postigla ono što je željela. Nedavnim potpisivanjem sporazuma o preuzimanju srbijanske naftne kompanije NIS i izgradnji plinovoda “Južni tok” Rusija je dobila dosad nezabilježeni ulaz na srbijansku scenu, po pitanjima ekonomije i politike. Ovih je dana vrlo zanimljiv komentar objavljen u moskovskom dnevnom listu Izvjestija o prilikama u Srbiji, srbijanskim europskim perspektivama i rusko-srbijanskim odnosima. Na kraju tog komentara se objašnjava zašto se Rusija uopće ne protivi ulasku Srbije u Europsku Uniju, nego ga podržava, jer će tako unutar EU imati još jednog prijatelja. List je to neposredno prije srbijanskih predsjedničkih izbora ovako objasnio:

ODUŠEVLJENJE na ulicama Beograda nakon objave rezultata izboraODUŠEVLJENJE na ulicama Beograda nakon objave rezultata izbora“U dugoročnoj perspektivi pripajanje Beograda euroatlantskim strukturama može po Rusiju ispasti korisno. Tko god bio na vlasti u Srbiji, ne može ignorirati simpatije naroda prema Rusiji, koje su sada pojačane zbog Kosova. Dakle, stupanjem u EU i NATO, Beograd će tamo ojačati ‘proruski lobi’. Međutim, to može uslijediti samo u slučaju ako za predsjednika Srbije izaberu respektabilnog, adekvatnog političara. U slučaju pobjede Nikolića, Srbija se može pretvoriti u europskog izagnanika tipa Lukašenkove Bjelorusije. Nitko ju neće uzimati u obzir, nezavisnost Kosova bit će priznata u rekordno kratkom roku. A takva Srbija teško će postati izvršitelj interesa Rusije na Balkanu. A pogotovo u ujedinjenoj Europi.

I strateško značenje ugovora koji je Gazprom potpisao s Beogradom će potamnjeti ako predsjednik Srbije postane idejni nasljednik Vojislava Šešelja, koji je predlagao ‘da se Hrvatima vade oči zarđalim kašikama’. S takvim ljudima se jedino može piti šljivovica u nekoj zabačenoj krčmi, daleko od ljudskih pogleda. Ali, pojavljivanje s njima u pristojnom društvu je nezgodno. Saveznik, čak i kad je stopostotno lojalan, ne smije biti opterećenje. Inače to nije nikakav savez, već sprdnja. Koliko je Moskva imala takvih ‘vjernih saveznika’ među ‘nesvrstanim zemljama’. I gdje su oni sada?”

Koštunica najveći gubitnik izbora

Predsjednik Srbije i lider Demokratske stranke Boris Tadić je teškom mukom, uz razliku manju od 130.000 glasova, na izborima za predsjednika Srbije pobijedio kandidata Srpske radikalne stranke (SRS) Tomislava Nikolića. To je izazvalo slavlje na ulicama srpskih gradova i oduševljenje zemalja Europske Unije, koje nisu skrivale kolika im je kamena gromada pala sa srca zbog činjenice da šef srpske države neće biti kandidat stranke čijem se čelniku Vojislavu Šešelju u Haagu sudi za ratne zločine. Pobjeda Tadića potaknula je Bruxelles da uputi niz poruka za produbljavanjem odnosa sa Srbijom.
Tadić je uspio nadoknaditi Nikolićevu prednost iz prvog izbornog kruga od približno 160.000 glasova, i to bez podrške koalicijskih partnera iz Demokratske partije Srbije premijera Vojislava Koštunice. Mada je u prvom izbornom krugu govorio o suprotstavljanju nezavisnosti Kosova, omiljenoj Koštuničinoj temi, Tadić nije “zaslužio” njegovu podršku. U kampanji pred drugi izborni krug Tadić je u prvi plan stavio približavanje EU i podsjetio da je SRS u prošlom desetljeću bila saveznik Slobodana Miloševića. Rezultat je gotovo nevjerojatan - odaziv birača od gotovo 68 posto, a Tadić je dobio oko 50,6 posto, približno 2.260.000 glasova, što je znatno više od bilo kojeg ranijeg rezultata njegove stranke.
No, Tadićev problem je što se gotovo 48 posto birača, odnosno više od 2.120.000 punoljetnih građana Srbije, opredijelilo za Nikolića, potpredsjednika Vlade iz doba Miloševićeva režima. Tijekom izborne kampanje Nikolić je govorio o približavanju Beograda i Moskvi i Bruxellesu, naglašavajući simpatije prema pravoslavnoj braći u Moskvi. Iako su zapadni diplomati upozoravali da bi Nikolić kao predsjednik Srbije bio dobrodošao samo u Rusiji, Libiji, Iranu i Bjelorusiji, neki analitičari su ocijenili da za Nikolića nisu glasovali isključivo zadrti nacionalisti, već i ljudi koji vjeruju da bi ih on mogao odvesti u EU, a ne u međunarodnu izolaciju. Nikolić je dobio rekordan broj glasova iako je izjavio da će razmotriti kazne izrečene optuženima za ubojstvo premijera Đinđića, pa i sudske procese pokrenute protiv članova obitelji Slobodana Miloševića.
Objašnjenje golemog broja glasova za Nikolića moguće je povezati s čestim opisom Srbije, “što južnije to tužnije”. Tadić je izbore dobio u Beogradu i razvijenijoj Vojvodini. Nikolić je trijumfirao u ostatku Srbije, gdje plaća od 200 eura predstavlja bogatstvo. Usto, generacija mladih birača ne sjeća se doba vladavine SRS, kada je Srbija ratovala u Hvatskoj, Bosni i na Kosovu, imala najveću inflaciju ikad zabilježenu u svijetu, bila u izolaciji, bez struje, benzina. Za mnoge mlade Nikolić znači promjenu korumpirane vlasti i “vraćanje dostojanstva Srbiji”.
Zato najveći gubitnik izbora nije Nikolić, već Koštunica. Na parlamentarnim izborima održanim prije godinu dana su Koštunica i njegov glavni saveznik Ilić osvojili manje od 17 posto glasova. Unatoč tome, Tadićeva Demokratska stranka je pristala da Koštunica ostane premijer. Činjenica da je Tadić pobijedio na izborima bez podrške Koštunice mogla bi dovesti u pitanje budući status premijera, ali samo ako novi-stari šef države pokaže spremnost za konfrontaciju. Vrijeme će pokazati i je li Tadić spreman na suočavanje s akterima iz svog dvorišta koji su doveli do Nikolićeva uspjeha o kakvom Šešelj nikada nije mogao ni sanjati.

Iznenađujući stav Rusije

Rusija se tijekom predsjedničkih izbora u Srbiji držala prilično rezervirano, iako je bilo naznaka da iz Kremlja podršku daju Borisu Tadiću. Međutim, stav Rusije prema najnovijim događanjima u Srbiji dobro ilustrira nedavno objavljeni komentar u moskovskom dnevnom listu Izvjestija.
U njemu piše da se Rusija ne protivi ulasku Srbije u Europsku Uniju i NATO savez, već ga podržava. Na taj način će Rusija, tvrdi komentator Izvjestije dobiti jakog saveznika u Bruxellesu.
Proruski lobi u Bruxellesu predvođen Srbijom može funkcionirati samo u slučaju da za predsjednika Srbije bude izabran respektabilan političar. Moskovski list smatra da Srbija na čelu s Nikolićem ne može postati izvršitelj interesa Rusije na Balkanu i u Europskoj Uniji.

Vezane vijesti

Kosovo: U sukobu na prijelazu Merdare više od 40 ozlijeđenih

Kosovo: U sukobu na prijelazu Merdare više od 40 ozlijeđenih

Više od 40 ljudi, među kojima više od 20 pripadnika kosovske policije, ozlijeđeno je u četvrtak ujutru u sukobu skupine srbijanskih građana i… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika