Vlada Republike Hrvatske izradila je prijedlog zakona o radu nedjeljom koji je i prije ulaska u saborsku proceduru izazvao brojna oprečna mišljenja političara i sindikalnih vođa u našoj zemlji. Novi zakon trebao bi stupiti na snagu početkom lipnja ove godine, a njime bi bilo regulirano da nedjeljom smiju raditi samo benzinske crpke, kiosci na kojima se prodaju novine, pekarnice, cvjećarnice, suvenirnice i prodavaonice unutar bolnica. Ostali trgovci mogli bi raditi nedjeljom od 8 do 13 sati od 1. lipnja do 1. listopada te tijekom prosinca. Zbog toga je Nacional.hr razgovarao s Đurom Popijačem direkrorom Hrvatske udruge poslodavaca, krovne udruge velikih trgovačkih lanaca, supermarketa i drugih trgovina.

Nacional.hr: Da li su u trgovačkom sektoru moguća otpuštanja zaposlenika kao posljedica primjene novog zakona o radu nedjeljom?

Svaki trgovački sustav napravio je svoju analizu pa postoji razlike u analizama između trgovine u prehrambenom i neprehrambenom sektoru. Za sada se ne spominju veća otpuštanja jer je trgovački sektor jedan od navjećih generatora novih radnih mjesta. Međutim, konačna će analiza biti moguća tek kad budu poznata sva rješenja novog Zakona.

Nacional.hr: Hoće li se HUP žaliti Ustavnom sudu, zbog nepravilnosti jer će ipak neke manje (obiteljske) trgovine moći raditi nedjeljom?
Izuzeće koje se odnosi na reguliranje rada nedjeljom za male obiteljske trgovine je novost koja je uvedena 24 sata prije održavanja Gospodarsko socijalnog vijeća pa o tome planiramo raspraviti na tijelima Udruge trgovine. Ono što već sad možemo reći jest da taj prijedlog dovodi do značajnog neravnomjernog položaja malih i velikih poduzetnika. Neravnomjeran položaj je dobra osnova za Ustavnu tužbu, ali o tome nismo stigli raspraviti. O izuzećima koja se spominju u Nacrtu prijedloga zakona smo puno raspravljali te prethodno dali pristanak na prvi prijedlog izuzetaka. Već smo tada utvrdili da su i u onom prvom prijedlogu izuzeća preširoko utvrđena.

Nacional.hr: Koliko, prema vašem mišljenju, ima smisla uvođenje zakonskih zabrana rada nedjeljom za pojedine mjesece u godini, kad Hrvatska nastoji produžiti turističku sezonu sa samo s nekoliko ljetnih mjeseci?
Hrvatska jest turistička zemlja i intencija je da se turistička sezona produlji na veći broj mjesecu i dana u godini. Međutim, sam utjecaj ovih promjena na turističku privredu nismo radili. Pretpostavka je da bi se takva analiza trebala napraviti kad se bude znao konačan Prijedlog zakona.

Nacional.hr: Zašto se uopće prema vašem mišljenu neki zalažu za zabranu rada nedjeljom, čiji je interes tu prevladavajući?
Za zabranu rada nedjeljom su, može se samo pretpostaviti, oni poslodavcima kojima su analize poslovanja pokazale gubitak u prometu. S druge strane imamo i skupinu poslodavaca u trgovini kojima ova promjena ne znači ništa jer niti do sada, zbog vrste proizvoda koje imaju u ponudi, nisu radili nedjeljom.

Nacional.hr: Tko će zbog tog zakona imati najviše koristi: radnici, mali poduzetnici.....?
Nadamo se nitko neće biti gubitnik a o dobitnicima će se moći razgovarati tek kad se vidi konačno rješenje. Kod promjene zakona svakako treba podsjetiti da je trgovina najznačajnija gospodarska grana u zemlji koja je važan čimbenik kako u zapošljavanju ljudi tako i u razvoju domaće proizvodnje. Danas udio trgovine u BDP-u iznosi 11%, te je evidentiran i konstantan porast broja zaposlenih u djelatnosti trgovine. Prema zadnjem stanju Državnog zavoda za statistiku, za razdoblje 1.-9.2007. godine broj zaposlenih u ovoj grani gospodarstva iznosi 259.771 zaposlenih.

Nacional.hr: Zašto se HUP nije u većoj mjeri zalagao da se rad nedjeljom i blagdanima omogući svima koji si to mogu priuštiti, tj. onima koji mogu platiti svojim zaposlenicima neku zakonski određenu veću satnicu?
Kad se govori o plaćanju rada nedjeljom i blagdanima, svakako je važno podvući da poduzetnici, članovi naše Udruge uredno izvršavaju zakonom utvrđene obveze i prekovremeni rad, a i rad nedjeljom i blagdanom dodatno plaćaju. Uostalom, tako stoji i u Kolektivnom ugovoru čije se odredbe od strane poslodavaca provode. Naša se udruga zalaže za dosljednu primjenu Kolektivnog ugovora, a zakonodavni okvir kojeg utvrđuje država svi gospodarski subjekti moraju primjenjivati.