SJEDIŠTE SRPSKE BANKE na uglu Jurišićeve i Petrinjske ulice u Zagrebu danas je upravna zgrada Hrvatske poštanske banke“Srpska banka je osnovana u Zagrebu 1895. godine i u nju je uložen mukotrpan životni rad naših djedova. Taj rad je prvo opljačkao u ime hrvatske državnosti Ante Pavelić, a nakon njega u ime izgradnje socijalizma Josip Broz. Tuđman i Milošević su našu preostalu imovinu poklanjali svojim suradnicima. Današnja vlast pokušava tu imovinu prodati budzašto strancima.”

Spomenuti citat dio je uvodnog teksta na web stranici Srpske banke, nekadašnje moćne predratne financijske institucije u Hrvatskoj, na čiju će se tradiciju, prema riječima Milorada Pupovca, predsjednika Srpskog narodnog vijeća, naslanjati buduća banka srpske zajednice u Hrvatskoj, čije je osnivanje najavljeno u Zagrebu prije desetak dana. Iako je Srpska banka nasilno ukinuta a njena imovina opljačkana dolaskom ustaškog režima na vlast u Hrvatskoj 1941., njeni nekadašnji vlasnici, točnije njihovi potomci, osnovali su udrugu vlasnika Srpske banke u Sjedinjenim Državama, registrirali listu dioničara i izabrali rukovodeća tijela i upravni odbor banke sa sjedištem u Chicagu. Na njenom čelu je Mihailo Šaškijević, umirovljeni profesor iz Chicaga, potomak jednog od osnivača Srpske banke, koji kaže da je njegova misija obnoviti rad Srpske banke u Zagrebu te da je i on uključen u projekt koji su nedavno najavili čelnici Srpskog narodnog vijeća.

Zbog toga bi Pupovčeva bankarska operacija, osim ekonomske, mogla dobiti i političku stranu priče te potaknuti pitanja vezana za kratko, ali vrlo mračno razdoblje hrvatske povijesti od 1941. do 1945., kad je ustaška vlast nasilno ukinula Srpsku banku, a njene vrijedne nekretnine prebacila na Poštansku štedionicu, danas Hrvatsku poštansku banku. Šaškijević je u telefonskom razgovoru za Nacional rekao da Srpska banka ima u Hrvatskoj imovinu čija se vrijednost procjenjuje na oko 100 milijuna USD. Ta je banka bila vlasnik zgrade na uglu Petrinjske i Jurišićeve ulice, u blizini Trga bana Jelačića, u kojoj je danas sjedište Hrvatske poštanske banke, posjedovala je hotele Lapad i Imperial u Dubrovniku, kao i kupališta Lapad i Sumartin. Srpska banka bila je vlasnik atraktivne zgrade na splitskoj rivi, u kojoj su sada uredi T-HT-a.

Šaškijević tvrdi da te nekretnine pripadaju dioničarima Srpske banke, koji su registrirani u SAD-u. Međutim, dodao je da njih novac ne zanima. “Naša imovina je opljačkana na najsramniji način. Oteo ju je Pavelić, a Tuđmanov režim je zakonom o povratu samo one imovine oduzete nakon 1945. omogućio da nam ona nikada ne bude vraćena. Nas zanima samo čast, a ona će biti obranjena ako na zgradi banke u Jurišićevoj ulici ćirilicom bude pisalo Srpska banka.”

Milorad Pupovac, začetnik ideje stvaranja nove srpske banke, nije htio otkriti detalje novog bankarskog projekta, niti ljude koji na njemu rade. Potvrdio je samo da pripreme vodi on sa suradnicima, da će dio budućih dioničara biti iz inozemstva, ali da ne može reći ništa više od onoga što je prije desetak dana objavljeno u medijima. A tada je rečeno da su institucije Srba u Hrvatskoj krenule u osnivanje svoje poslovne banke koja bi radila na gospodarskom oživljavanju povratničkih sredina. Formalni nositelji projekta su Srpsko narodno vijeće, Štedno-kreditna zadruga Privrednik i Srpsko gospodarsko društvo Privrednik iz Hrvatske a zasniva se na transformaciji sadašnje štedno-kreditne zadruge u banku srpske zajednice u Hrvatskoj. Nova banka srpske zajednice bila bi razvojnog karaktera, i kao takva prva financijska institucija toga tipa u Hrvatskoj poslije Drugog svjetskog rata.

---

INICIJATOR - Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća, kaže da će zadatak nove banke biti gospodarsko oživljavanje povratničkih sredinaPupovac je prilikom susreta sa srpskim ambasadorom u Zagrebu Radivojem Cvetičaninom rekao da će srpska razvojna banka jamčiti kreditnu sigurnost za pokretanje poduzetništva, radnu prekvalifikaciju, osiguravanje stipendija za školovanje potrebnih struka. Operacija je postala međunarodna jer se u nju uključila vojvođanska vlada. Pupovac je bio i kod vojvođanskog premijera Bojana Pajtića a u priopćenju s tog sastanka rečeno je da će Izvršno vijeće Vojvodine pomoći projekt transformacije štedno-kreditne zadruge u srpsku poslovnu banku tako što će osigurati 45.000 eura za nabavu bankarskog softvera.

Dozvolu za rad svih banaka u Hrvatskoj izdaje Hrvatska narodna banka, a tamo kažu da zahtjev za pokretanje nove srpske banke još nisu dobili. Budući da zakonski rok za transformaciju štedno-kreditnih zadruga istječe 1. ožujka, Pupovcu i društvu preostalo je nešto više od dva tjedna da pripreme potrebnu dokumentaciju i prikupe 8 milijuna kuna, koliko iznosi zakonom propisani minimalni temeljni kapital buduće banke.

Već sama vijest da se u Hrvatskoj osniva nova banka je kuriozitet, čak i kad se zanemari činjenica da će buduća financijska institucija imati srpski nacionalni predznak. Pokretanje novih banaka u Hrvatskoj zakonski je moguće, međutim poznato je da HNB na čelu sa Željkom Rohatinskim već nekoliko godina nije izdao niti jednu dozvolu za rad nekoj novoj banci, iako je interes za tako nešto velik. S obzirom na politiku HNB-a, koja se svodi na reduciranje, a ne na povećanje broja banaka u Hrvatskoj, osnivanje banke neće biti nimalo lako za Srbe u Hrvatskoj. Osim toga, operacija Srpskog narodnog vijeća može imati i političku dimenziju, jer pitanje je koliko HNB može biti objektivan pri ocjenjivanju elaborata srpske banke u trenutku kada međunarodne organizacije i EU kritiziraju Hrvatsku zbog položaja srpske manjine i povratka izbjeglica. Stoga ni jedan od moguća dva odgovora koja će stići iz HNB-a neće proći nezapaženo. Ako Rohatinski Srbima dopusti osnivanje banke, bila bi to prva bankarska propusnica u posljednje četiri godine. Ako HNB Srbima pošalje odbijenicu, postoji opasnost od politiziranja i svođenja problema na diskriminaciju Srba u Hrvatskoj. Kako bilo, od trenutka kada buduća banka preda zahtjev, HNB ima rok od šest mjeseci da izda dozvolu ili odbije buduće bankare. To znači da bi već početkom rujna ove godine Srpska banka mogla dobiti prve štediše.

Međutim, nisu svi hrvatski Srbi oduševljeni idejom Milorada Pupovca. Simo Rajić, ugledni zagrebački odvjetnik i nekadašnji saborski zastupnik, smatra da osnivati banku s nacionalnim predznakom u ovom trenutku nije mudar potez. “Gospodarsko pitanje Srba mora riješiti hrvatsko društvo a ne jedna poslovna banka, koja je u ovom slučaju projekt za zabavljanje masa.” Zanimljivo je da Simo Rajić kao član Vijeća srpske nacionalne manjine grada Zagreba nije uključen u Pupovčev bankarski projekt. “Vjerojatno za tako nešto nisam podoban Srbin”, komentirao je Rajić.

Dubrovački hotel Lapad do 1941. godine pripadao je Srpskoj banci; Mihailo Šaškijević, šef udruge dioničara Srpske banke u Chicagu, rodio se u Dubrovniku i kaže da taj hotel pripada njegovoj obiteljiNa srpsku poduzetničku inicijativu različito gledaju i ekonomisti. Ljubo Jurčić sumnja da banka s nacionalnim predznakom u današnjim tržišnim uvjetima može opstati bez snažne državne potpore. “Bankarsko tržište je globalizirano, a u Hrvatskoj gotovo i monopolizirano i male banke ne mogu konkurirati velikima. Čim se novac nekoj instituciji daje prema političkim kriterijima, tada to više nije banka. Ideja srpske banke je razvojnog karaktera, pa smatram da bi bilo bolje osnovati fond kojim bi se financirao regionalni razvoj. Jer fond može podržavati razvoj na štetu profitabilnosti, a banka mora biti profitabilna ili je nema”, kaže Jurčić.

Milorad Pupovac rekao je da će se buduća poslovna banka naslanjati na tradiciju nekadašnje Srpske banke u Zagrebu, ali nije htio precizirati što to znači. Zanimljivo objašnjenje dala je Nives Rumenjak, znanstvenica na Hrvatskom institutu za povijest, koja se godinama bavi istraživanjem povijesnih gospodarskih aspekata srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Među ostalim, Nives Rumenjak je autorica znanstvenog članka “Počeci gospodarske modernizacije: srpska financijska elita na prijelomu stoljeća u Hrvatskoj”, u kojem navodi da je Srpska banka u Zagrebu, na čelu s njenim osnivačem Vladimirom Matijevićem, odigrala ključnu ulogu u ekonomskom i nacionalnom osnaživanju srpske manjine u Hrvatskoj na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. “Učinci djelatnosti Matijevićeva kruga nisu dvojbeni, kao što nije dvojbena ni njegova instrumentalizacija srpskog nacionalizma u ekonomsko-financijske svrhe”, piše Nives Rumenjak. Prema njoj, glavna svrha projekta Srpske banke bila je koncentracija razjedinjenoga srpskog kapitala u Hrvatskoj i Austro-Ugarskoj isključivo u jednu središnju banku pod motom “svoj k svome”. “Potkraj 19. i početkom 20. stoljeća srpske su trgovačke banke, pa i Srpska banka u Zagrebu, često nastojale snažnom nacionalnom propagandom privući štedne uloge i komitente iz vlastitoga nacionalnog korpusa, ali i preuzeti trgovinu od trgovaca drugih nacionalnosti.” Nives Rumenjak zaključuje da je Srpska banka u Zagrebu, čije se djelovanje temeljilo na načelima ekskluzivnog srpskog nacionalizma, poslužila tome da se srpsko stanovništvo iz tada ukinute Vojne krajine prilagodi novom vremenu.

Ne iznenađuje stoga da je Pupovčeva inicijativa inspirirana Srpskom bankom, jer položaj Srba u Hrvatskoj danas ima dosta dodirnih točaka sa situacijom od prije stotinjak godina. Srpska manjina nastanjuje uglavnom ratom opustošena područja, koja nemaju ekonomske perspektive, zbog čega se veliki dio izbjeglica ne želi vratiti. Prema izvješću Human Rights Watcha iz 2006., u Hrvatsku se nije vratila ni trećina od 350.000 Srba, koliko ih je izbjeglo tijekom rata. Zbog loših gospodarskih uvjeta samo 65 posto povratnika ostaje živjeti u Hrvatskoj. 

DUBROVNIK, HOTEL IMPERIAL - Današnji luksuzni hotel Imperial Hilton vlasništvo je tvrtke Atlantska plovidba, ali je do 1941. pripadao Srpskoj banci Zagreb, kao i kupališta Lapad i SumartinIsti izvještaj navodi da Srbi u Hrvatskoj čine 4,5 posto stanovništva, što je oko 200.000. Ta brojka bi mogla biti dobra baza potencijalnih klijenata nove srpske banke. U nevladinoj organizaciji Srpski demokratski forum ističu da se izbjegli Srbi ne vraćaju zbog nemogućnosti dobivanja kredita i financijskih poticaja za pokretanje posla. “Problem je u garancijama koje poslovne banke ne žele prihvatiti, jer je tržišna vrijednost obnovljenih kuća i zemljišta mala. Povratnici u prosjeku traže 100.000 kuna kredita kako bi dobili obrtni kapital za mala obiteljska gospodarstva, uglavnom za stado ovaca ili za sadnju nekoliko hektara voćnjaka”, kaže Obrad Ivanović iz Srpskog demokratskog foruma. Prema istraživanjima te udruge oko 10 tisuća Srba povratnika pokazuje interes za takve kredite. Jednostavna računica pokazuje da kada bi nova srpska banka bila u stanju zadovoljiti sve povratničke kreditne zahtjeve, u dogledno bi vrijeme mogla plasirati milijardu kuna hrvatskim Srbima.

Iako je Pupovac najavio da će nova banka biti razvojnog karaktera, ne treba sumnjati da će ona prije svega biti osmišljena na realnim ekonomskim osnovama. U suprotnom, ne bi mogla opstati na konkurentnom bankarskom tržištu. Osim toga, da bi dobili dozvolu za rad od HNB-a, osnivači moraju dokazati da će banka poslovati uspješno te navesti tržišnu nišu na kojoj će zasnivati poslovanje. A to su, očito, mala srpska gospodarstva u predjelima Hrvatske koji su definirani kao područja od posebne državne skrbi. Iz srpske bankarske inicijative dade se zaključiti da srpska zajednica nije zadovoljna tretmanom države pa su odlučili preuzeti konce obnove u svoje ruke. Tako bi dijelovi Hrvatske uz istočnu granicu mogli uskoro postati područja od posebne srpske skrbi.

'Tražimo ime banke na ćirilici'

Mihailo Šaškijević je u Chicagu registrirao listu dioničara Srpske banke. Kaže da ga ne zanima novac nego samo čast. "Ona će biti obranjena ako na zgradi banke u Jurišićevoj ćirilicom bude pisalo Srpska banka", kaže Šaškijević.