27.02.2008. / 08:00

Autor: Igor Ćutuk

OSJEČKI IZBORI

MP3: Zašto je Osijek ipak grad slučaj?

U Osijeku je sve u znaku predizborne utrke uoči izvanrednih izbora za Gradsko vijeće 9. ožujka. Političarima koji se mjesecima nisu uspjeli dogovoriti o formiranju vlasti, što je i dovelo do tih izbora, ovih su dana ponovno prepuna usta Osijeka, zalaganja za boljitak i dobrobit građana, no osječki novinari i jezikoslovci ističu kako za početak političari nisu zapamtili ni odakle su im birači za čiju se naklonost tako grčevito bore

MP3: Zašto je Osijek ipak grad slučaj?



Autor priloga Igor Ćutuk
Tonska realizacija Tomislav Krevzelj i Dario Završki, Radio 101
Glazbeni suradnici Dario Šariri i Boris Ocić, Gradski radio Osijek
Tehnička podrška Ivanka Jelinčić Jurin, HRT Hrvatski radio I
prof. dr. sc. Nikolaj Lazić i Tomislav Bagarić
Proizvodnja Radio 101 i NCL Media Grupa
U prilogu su korišteni materijali iz fonoarhiva Radija 101 i Gradskog radija iz Osijeka

Ni jedan gradonačelnik grada uz Dravu u slobodnoj demokratskoj Hrvatskoj, odnosno posljednjih petnaestak godina, nije uspio zapamtiti jesu li mu birači iz Osijeka ili Osijéka, upozoravaju osječki novinari i jezikoslovci. Dopisnica RTL-a Marina Bešić svakodnevno je na nišanu dvaju suprotstavljenih akcenata i smatra da je krajnje vrijeme da narodnim poslanicima netko kaže da su u krivu.

„Osječane ljuti kada se govori nešto što zapravo to nije jer Osječani su iz Osijeka, a ne iz Osijéka. A sve je krenulo sa, znakovito, sveučilišnim profesorom dr. Zlatkom Kramarićem kao najdužim osječkim gradonačelnikom koji je prvi započeo tu praksu pogrešnog izgovaranja imena grada“, kaže Osječanka Marina Bešić koja već trinaest godina prati zbivanja na osječkoj političkoj sceni.

Napominje da su na žalost njezinih sugrađana pogrešan naglasak vrlo rado nastavili koristiti i Kramarićevi nasljednici u gradonačelničkoj fotelji, šef pravaša Anto Đapić i HSLS-ovac Zlatko Benašić, među Osječanima poznatiji kao gradonačelnik od dvanaest dana.

Najprozivaniji Zlatko Kramarić na naš upit da komentira osječke jezične prijepore najprije je započeo u predizbornom tonu. „To je problem birača koji dopuštaju da im se podvaljuju ljudi koji s Osijékom nemaju baš previše veze. Uvijek treba poslušati kako govori velika većina građana Osijéka“, rekao je. Na pitanje zašto onda on govori suprotno od većine građana odgovorio je da su to dublete o kojima se, po njegovu mišljenju, ne može tako razgovarati.

„Mislim da su to dublete koje ne bi mogle ovako proći, ne na ovaj način na koji vi to postavljate“, ustvrdio je Kramarić.

Anto Đapić pomirljivo priznaje da je vjerojatno ponekad bio nepažljiv i nesmotren. „Vjerojatno se građani bune s pravom, no sad ne znam kako ja govorim, i tako dalje... Ja u sebi mislim da uvijek kažem da sam iz Osijeka, no izgleda da se ponekad i pogriješi, eto! Nadam se da mi to neće biti odlučujući negativni feler za pobjedu na izborima u gradu Osijeku“, kaže Đapić.
Novinarka RTL-a Marina Bešić smatra da političari samo slijede opće trendove i da slučaj Osijek to samo potvrđuje. U Hrvatskoj se, prema njezinim riječima, pod utjecajem zapadne kulture, marketinga i kvazielitizma sve manje govori hrvatski, u čemu upravo prednjače političari i mediji.

„U Zagrebu ja često kada dođem već mi ponekad treba i rječnik stranih riječi, jer čujem da me pozivaju na event, da pripazim kakav ću imati outfit, da mogu doći i pridružiti se nekome na afterpartyju. Mislim da imamo potrebu biti važni, biti nešto što nismo, dakle nekakva kriza kriza identiteta postoji. Međutim, kada govorimo o stranim izrazima možemo to pozitivno gledati i reći da time pokazujemo bogatstvo izražavanja i poznavanje stranih jezika, no političari koji su iz Osijeka ipak bi morali znati da su iz Osijeka, a ne iz Osijéka i biti primjer drugima, dakle njima to zaista ne možemo oprostiti i tolerirati“, kaže naša sugovornica.

Glavni urednik Slavonske televizije Marin Ćurić već šest godina prati zbivanja na osječkoj političkoj pozornici. Primjećuje da pogrešan naglasak političari u pravilu koriste u istupima u elektroničkim medijima, a kada se kamere ugase ponovno govore pravilno.

„Poznata je ona poslovica da tko god kaže da je iz Osijéka sigurno nije iz Osijeka. Smatram da bi političari koji žive u Osijeku i od glasova Osječana trebali malo više slušati te građane i korespondirati s njima“, kaže Ćurić.

S tim je suglasna i jezikoslovka Sanda Ham koja na Filozofskom fakultetu u Osijeku već godinama znanstveno proučava tzv. osječki slučaj. Kada je riječ o toponimima, odnosno imenima naseljenih mjesta, jedino je pravilo da treba slušati građane, a u osječkom se slučaju, kako kaže, to ne čini.

„Mogli bismo reći u Osijéku, ali onda bismo trebali reći na kamènu, na mjesécu, u voćnjáku. I ovo što sam sada izrekla stari je tip naglaska za koji se u Hrvatskoj osjetilo ne odgovara hrvatskom jeziku rano, još pedesetih, šezdesetih godina, kada se počelo se govoriti protiv tih naglasaka. U tu naglasnu korpu ušli su tada i naglasci poput gradòva, sinòva, prijatèlja, golubòva, koji isto nisu odgovarajući hrvatskom jeziku, pa onda ako znate one naglaske za mène, za tèbe, hrvatski se kaže zà mene, zà tebe. Sve to bilo je obuhvaćeno jednom potrebom i željom da se promijeni“, kaže Sanda Ham.

Prema njezinu mišljenju, političari nisu jedini krivci za nastalu zbrku, jer je do pomutnje došlo i u medijima za vrijeme rata 1991. godine, za što odgovornom smatra tzv. staru spikersku školu Hrvatske radiotelevizije.

„Naši spikeri i izvjestitelji kada su išli u Zagreb dobivali su poduku o pravilnom izgovoru, a zagrebačka poduka je nažalost bila ona u Osijéku, posve pogrešna. I tako se od onog pravilnog u Osijeku sve ponovno vratilo na starije stanje koje je za nas mlade nepravilno, ponovno u u Osijéku. I sada se sve pomiješalo. Jedni ne samo da govore u Osijéku, a govorili su Osijeku, nego čak i tvrde da je to i jedino točno“, kaže Sanda Ham ističući kako Osijek, barem u jezičnom smislu, nikako ne bi trebao biti grad slučaj.

„U Osijeku je pravilno jer je novije, jer bolje odgovara hrvatskom jeziku. U Osijéku je starije, tako govore naši stariji sugrađani, tako su govorili moji roditelji i njihovi vršnjaci. To je naglasak koji se gubi i koji mlađi Osječani ne prihvaćaju i s te strane možemo reći da nije pravilan“, zaključuje dr. Sanda Ham.

Poput većine Osječana i naši sugovornici ističu da su iz Osijeka i da će tako i ostati, bez obzira koliko s njima korespondirali političari i mediji, a osječka novinarka Marina Bešić u šokačkom stilu zaključuje: „Ja bih podsjetila na jednu tamburašku pjesmu u kojoj se upravo i kaže Ja sam seka iz Osijéka, no ondje se to kaže zbog rime, a ja nikada neću tako reći i uvijek ću biti - seka iz Osijeka“.

U Osijeku 9. ožujka izvanredni lokalni izboriIzvanredni izbori za Gradsko vijeće Osijeka održavaju se 9. ožujka, a među kandidatima za gradonačelnika su Vladimir Šišljagić u ime Glavaševa HDSSB-a i Hrvatske seljačke stranke, Miroslav Škoro kao kandidat HDZ-a, šef pravaša i dosadašnji gradonačelnik Anto Đapić, Biljana Borzan iz SDP-a, Ivan Vrdoljak iz HNS-a, Zlatko Benašić iz HSLS-a, Milorad Mišković iz SDSS-a, Tanja Šimundić iz Slavonske ravnice, dok je kandidat Nezavisne gradske liste Zvonimir Boras.

.

Vezane vijesti

Predstavljena internetska stranica o komarcima

Predstavljena internetska stranica o komarcima

Na Odjelu za biologiju osječkoga Sveučilšta Josipa Jurja Strossmayera danas je predstavljena internetska stranica o komarcima u Osijeku. Pročelnik… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika