Objavljeno u Nacionalu br. 642, 2008-03-03

Autor: Robert Bajruši

DIPLOMATSKA OFENZIVA BANSKIH DVORA

Hrvatska će priznati Kosovo 13. ožujka

Nakon pritisaka iz inozemstva Vlada RH odlučila je priznati Kosovo a u Banskim dvorima se nadaju da će to prije Hrvatske učiniti Slovenija

SAD I NJEMAČKA u posljednje vrijeme snažno pritišću Sanaderov kabinet i predsjednika Mesića glede priznanja KosovaSAD I NJEMAČKA u posljednje vrijeme snažno pritišću Sanaderov kabinet i predsjednika Mesića glede priznanja KosovaVlada Republike Hrvatske službeno će priznati Kosovo na sjednici najavljenoj za četvrtak, 13. ožujka. Prema sadašnjim konzultacijama vodećih dužnosnika Vlade i predsjedničkog ureda, prvi hrvatski veleposlanik akreditiran u Prištini trebao bi postati Zlatko Kramarić, ali i dalje je kandidat i Davor Vidiš, profesionalac koji u diplomatskim krugovima slovi kao najbolji poznavatelj prilika u jugoistočnoj Europi. Te informacije Nacional je dobio od visokopozicioniranog izvora u hrvatskoj vlasti. Prema njegovim riječima, posljednjih dana u političkom vrhu traju intenzivne konzultacije o datumu priznanja Kosova. Zapravo i nije riječ o samom priznanju nego o datumu. Do početka ovog tjedna novu državu priznalo je 12 zemalja, a desetak se to sprema učiniti u idućih desetak dana.

Iz Vlade stižu neformalne poruke da u posljednje vrijeme SAD i Njemačka snažno pritišću Sanaderov kabinet da i Hrvatska uskoro učini isto. Rezultat tih pritisaka, ali i procjena Sanadera, Stipe Mesića i njihovih najbližih suradnika jest da priznanje treba biti objavljeno 13. ožujka. Očekuje se da dotad kao prva država s prostora nekadašnje države isto već učini Slovenija, a u Zagrebu smatraju da će to učiniti i Mađarska. Tada se hrvatsko priznanje u Beogradu neće moći ocijeniti kao provokacija i u Sanaderovoj vladi smatraju da će i reakcije biti kudikamo blaže nego kao kad su nedavno huligani u Beogradu napali veleposlanstva SAD-a, Hrvatske i još nekih zemalja. “Eventualno je moguće, ako se situacija snažno politizira, priznanje pomaknuti na 20. ožujka, ali to je najkasniji mogući datum bez obzira na mišljenje srpske strane“, objašnjava sugovornik Nacionala.


Zlatko Kramarić napustio je HSLS s Jozom Radošem i Goranom Granićem zbog neslaganja s Draženom BudišomZlatko Kramarić napustio je HSLS s Jozom Radošem i Goranom Granićem zbog neslaganja s Draženom BudišomDok je kod priznanja jedino otvoreno pitanje “timing“, kudikamo teža rasprava između predsjednika i premijera vodila se o pitanju budućeg veleposlanika. Sredinom prošlog tjedna izgledalo je da će na to mjesto biti imenovan Davor Vidiš, karijerni diplomat koji je vjerojatno vodeći hrvatski poznavatelj odnosa u ovoj europskoj regiji. Vidiša su zagovarali Sanader i Gordan Jandroković, koji su računali da na ovako osjetljiv položaj treba postaviti nekoga tko je odlično upućen u političke i socijalne odnose u susjednim državama. Premda nije pretjerano poznat u javnosti, on je vrlo cijenjen među diplomatima.

Početkom 80-ih Vidiš je bio bubnjar grupe Film, u to vrijeme jednog od najpopularnijih rock bandova. Nakon odlaska iz Filma surađivao je s Drugim načinom i Borisom Novkovićem, a usporedo je studirao i završio tri fakulteta: kartografiju na Geodetskim fakultetu, novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti te pedagogiju na Filozofskom fakultetu. Poslije je završio Diplomatsku akademiju i magistrirao međunarodne odnose na politologiji.

Zlatko Kramarić bi zbog političkog iskustva bio dobro prihvaćen kao ambasador, ali zbog nedavne podrške Glavašu njegovim imenovanjem ne bi bili zadovoljni u Srbiji Zlatko Kramarić bi zbog političkog iskustva bio dobro prihvaćen kao ambasador, ali zbog nedavne podrške Glavašu njegovim imenovanjem ne bi bili zadovoljni u Srbiji Vidiš je 15 godina profesionalni diplomat i jedan od prvih hrvatskih predstavnika koji su službovali u Beogradu. Trogodišnji mandat odradio je od 1994. do 1997. kao djelatnik tadašnjeg Ureda Vlade Republike Hrvatske u Beogradu, a nakon uspostave diplomatskih odnosa između Hrvatske i SR Jugoslavije imenovan je za diplomatskog savjetnika u veleposlanstvu. Poslije pet godina provedenih u Beogradu premješten je za savjetnika u veleposlanstvu u Slovačkoj, odakle se 2002. vratio u Zagreb.

Tadašnji šef diplomacije Tonino Picula imenovao ga je voditeljem Odsjeka za susjedne zemlje u Ministarstvu vanjskih poslova, a potom je u veljači 2004. ponovno poslan u Srbiju na funkciju privremenog otpravnika poslova. Kad je Sanaderova vlada imenovala Tončija Stančića, Vidiš je kooptiran na položaj generalnog konzula u Subotici.

MILORAD PUPOVAC, čelnik SDSS-a, dosad je u pitanju priznanja Kosova reagirao kao da je ministar vlade u BeograduMILORAD PUPOVAC, čelnik SDSS-a, dosad je u pitanju priznanja Kosova reagirao kao da je ministar vlade u BeograduUnatoč Vidiševim referencama, tijekom posljednjeg vikenda u prvi plan kao budući hrvatski veleposlanik na Kosovu izbio je Zlatko Kramarić. Nacionalovi izvori bliski Vladi tvrde da je Kramarića zagovarao Mesić, koji je prije otprilike tri mjeseca nekadašnjeg predsjednika Liberalne stranke planirao imenovati ambasadorom u Beogradu. Stvar je propala zbog protivljenja srpske vlade, koja Kramariću nije zaboravila potporu Branimiru Glavašu, optuženom za likvidacije Srba u Osijeku 1991. Osim toga, napravio je gaf izjavljujući u medijima kako će postati veleposlanik, a to je nedopustivo ponašanje u diplomatskim odnosima. Tako će Kramarić, umjesto u Beogradu, po svemu sudeći postati prvi veleposlanik Republike Hrvatske na Kosovu. U političkom smislu njegov odabir ima iznimnu težinu jer riječ je o osobi koja je od 1990. bila sudionik svih najvažnijih događaja u Hrvatskoj.

Zlatko Kramarić rodio se 1956. a prije ulaska u politiku bio je profesor književnosti na osječkom Filozofskom fakultetu. Zajedno s Draženom Budišom, Vladom Gotovcem, Jozom Radošem, Ivom Škrabalom i Goranom Granićem osnovao je Hrvatsku socijalno-liberalnu stranku, koja je u prvoj polovici 90-ih bila najjača opozicija Franji Tuđmanu i HDZ-u. Nakon razlaza s Budišom Kramarić i Gotovac osnovali su Liberalnu stranku. Gotovac je umro i uslijedile su nove podjele i sukobi s grupacijom oko Ive Banca i 2006. Kramarić se vraća u HSLS.

HASHIM THAÇI, premijer Kosova, vjerojatno ne bi imao ništa protiv Kramarićeva imenovanja na dužnost ambasadora u PrištiniHASHIM THAÇI, premijer Kosova, vjerojatno ne bi imao ništa protiv Kramarićeva imenovanja na dužnost ambasadora u PrištiniPostao je zamjenik Đurđe Adlešić, ali nezadovoljan koalicijom liberala i HSS-a povukao se iz izborne kampanje. Zahvaljujući dobroj suradnji s Mesićem očekivao je transfer u diplomaciju, poslije odlaska Tončija Stančića iz Beograda, ali srbijanska vlada nije prihvatila njegovo imenovanje. Neosporno je da je Kramarić jedan od najiskusnijih hrvatskih političara. Punih 15 godina, od 1990. do 2005., bio je gradonačelnik Osijeka, a zastupnik u Hrvatskom saboru između 1992. i 2007. Unatoč čestim političkim metamorfozama, u koje spada i njegova bliskost s Glavašem, u javnoj percepciji i dalje slovi kao jedan od vodećih domaćih liberala.

Osim toga, nakon povlačenja iz stranačkog života, Kramarić se vratio profesorskoj karijeri, no teško da je znanstveni rad u središtu njegovih interesa. Bude li poslan u Prištinu, bilo bi iznenađenje kad bi Hashim Thaçi i kosovska vlada imali nešto protiv njegova imenovanja. Riječ je o poznatom političaru, čiji dolazak znači da Hrvatska ima ozbiljne interese u novoj balkanskoj državi. Osim toga, od 1990. Kramarić je stekao brojne veze u političkim krugovima i sasvim sigurno je u stanju odraditi poslove koji čekaju prvog hrvatskog veleposlanika u glavnom gradu Kosova. U ponedjeljak ujutro Kramarić - posve očekivano - nije bio razgovorljiv na tu temu. “Ne mogu vam reći ni da ni ne. Oprostite, ali jednostavno nemam komentar“, odgovorio je za Nacional. Poslije negativnog iskustva s odlaskom u Srbiju, kad se zaletio i obznanio interes za veleposlanički položaj, njegova sadašnja suzdržanost sasvim je razumljiva. Ipak, teško je vjerovati da bi kosovska vlada mogla odbiti njegovo imenovanje.

SLOBODAN UZELAC, potpredsjednik Vlade iz SDSS-a, suprotstavio se priznanjuSLOBODAN UZELAC, potpredsjednik Vlade iz SDSS-a, suprotstavio se priznanjuPrije svega, Kosovo je iznimno zainteresirano za hrvatsko priznanje. Ono se očekivalo u prva dva tjedna nakon proglašenja neovisnosti, ali cjelokupni trend priznavanja malo je usporen, tako da je i Hrvatska odlučila kalkulirati. U neku ruku, ovakva politika Zagreba najavljena je još početkom godine, kad su vodeći dužnosnici najavili kako će Hrvatska priznati Kosovo “kad to učini većina članica Europske Unije“. To se još nije dogodilo i čeka se barem priznanje iz Slovenije, koja predsjeda EU. Ništa manje važni nisu ni trgovinski odnosi sa Srbijom, koji priznanjem Kosova bar djelomice mogu biti ugroženi.

Osim BiH, Srbija je država s kojom Hrvatska ima najpovoljniju trgovinsku bilancu i razumljiv je interes da tako ostane i ubuduće. Uzme li se u obzir permanentno negativan odnos većine Srba prema Hrvatskoj, kad Zagreb prizna Prištinu, to će izazvati više negativnih ispada nego kada su isto učinile Poljska ili Irska. Zato je hrvatski državni vrh pokušavao balansirati izjavama da će Kosovo biti priznato, ali nakon određenog vremena. To su rekli gotovo svi glavni političari od Stipe Mesića i Gordana Jandrokovića do Đurđe Adlešić, Vesne Pusić i Zorana Milanovića. Treći aspekt izrazito je pitanje unutarnje politike. SDSS je koalicijski partner HDZ-a, a i Milorad Pupovac i Slobodan Uzelac višekratno su se eksplicitno suprotstavili priznanju i, ipak malo manje izravno, ucijenili Sanadera izlaskom iz Vlade. U takvom raspletu Sanader ne bi imao pretjerane štete zbog vrijednosti SDSS-ovih kadrova kao ni gubitka podrške njihovih triju saborskih zastupnika, jer bi to bez većih problema kompenzirao parlamentarcima iz drugih stranaka. To znači da u slučaju izlaska srpskih predstavnika ne bi prijetio pad vlade, ali Pupovac, Uzelac ili Stanimirović i ne igraju na takav rasplet.

Najteža posljedica bilo bi kvarenje odnosa između Hrvatske i Srbije, a zasad nitko ne može znati na koliki rok. To će uvelike ovisiti i o rezultatima svibanjskih lokalnih izbora na kojima se očekuju snažne podjele između nacionalističkih snaga predvođenih Vojislavom Koštunicom i Tomislavom Nikolićem te Borisa Tadića koji ipak nije spreman na potpuni prekid odnosa s Europskom Unijom i zemljama koje budu priznale Kosovo. Iako se ne radi o parlamentarnim izborima, i na lokalnima će se vidjeti odnosi snaga u današnjoj Srbiji. Ipak, izlazak SDSS-a iz hrvatske vlade imao bi negativne posljedice. Za stabilizaciju političkih prilika u Hrvatskoj nesumnjivo su važni dobri odnosi s manjinama, a posebno mjesto kao najbrojnijoj pripada hrvatskim Srbima. Zato je politički interes Sanaderova kabineta zadržavanje SDSS-a, ali sve ima svoje granice.

Bez straha od Pupovca

Nekoliko puta Sanaderovi koalicijski partneri iz Srpske samostalne demokratske stranke usprotivili su se priznanju Kosova. Dosadašnje reakcije čelnika SDSS-a Milorada Pupovca i Slobodana Uzelca , inače potpredsjednika u Sanaderovoj vladi, djeluju kao da se radi o ministrima vlade u Beogradu, a ne u Zagrebu. Pitanje je kako će se oni postaviti ako u četvrtak 13. ožujka hrvatska vlada provede u djelo dogovor koji su postigli glavni državni dužnosnici i prizna Kosovo. Pupovac i Uzelac višekratno su se eksplicitno suprotstavili priznanju i, ipak malo manje izravno, ucijenili Sanadera izlaskom iz Vlade. U takvom raspletu Sanader ne bi imao pretjerane štete zbog vrijednosti SDSS-ovih kadrova kao ni gubitka podrške njihovih triju saborskih zastupnika, jer bi to bez većih problema kompenzirao parlamentarcima iz drugih stranaka.
To znači da u slučaju izlaska srpskih predstavnika ne bi prijetio pad vlade, ali Pupovac, Uzelac ili Stanimirović i ne igraju na takav rasplet.

Stalni politički raskoli

Prije ulaska u politiku Zlatko Kramarić bio je profesor književnosti na osječkom Filozofskom fakultetu. Zajedno s Draženom Budišom, Vladom Gotovcem, Jozom Radošem, Ivom Škrabalom i Goranom Granićem osnovao je Hrvatsku socijalno-liberalnu stranku, koja je u prvoj polovici 90-ih bila najjača opozicija Franji Tuđmanu i HDZ-u. Zbog Budišina skretanja udesno nastao je raskol unutar HSLS-a i Gotovac i Kramarić osnovali su Liberalnu stranku, koja je nakon 3. siječnja 2000. ušla u koalicijsku vladu Ivice Račana.
Kad je potkraj 2001. umro Gotovac, Kramarić je preuzeo LS, ali u to vrijeme stranka je bila u snažnom padu i opstali su isključivo zahvaljujući izbornom koaliranju s SDP-om. Onda su uslijedile nove podjele i sukobi s grupacijom oko Ive Banca i 2006. Kramarić i manje grupa njegovih saveznika vratili su se u HSLS. Danas je zamjenik predsjednice HSLS-a Đurđe Adlešić.

Vezane vijesti

Sanader nikad nije tražio da razgovaramo o INA-i i MOL-u

Sanader nikad nije tražio da razgovaramo o INA-i i MOL-u

Josip Friščić, bivši potpredsjednik Hrvatskog sabora i bivši čelnik Hrvatske seljačke stranke (HSS-a), HDZ-ovog koalicijskog partnera u bivšoj Vladi,… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika