Nikada nisam predlagao promjenu načina izbora predsjednika, a smanjenje postojećih ovlasti državnoga poglavara predložio sam tek nakon što aktualnom predsjedniku Stjepanu Mesiću istekne mandat, izjavio je za Nacional.hr ustavni stručnjak Smiljko Sokol, čiji se prijedlog ustavnih promjena ovih dana našao na meti žestokih kritika dijela javnosti i političkih krugova.

"Nikada nigdje nisam predložio da se izbor predsjednika Republike ubuduće obavlja u parlamentu, jer smatram da bi se predsjednika i kad bi bio uveden čisti parlamentarni sustav trebalo i dalje birati neposredno na izborima, kao što je to, primjerice, slučaj u Sloveniji", istaknuo je Sokol.

Izrazio je žaljenje što njegovi kritičari ne čitaju novinske kolumne u kojima je još prije mjesec dana, kako kaže, precizno iznio svoj prijedlog ustavnih promjena u kojima se zalaže za daljnje smanjenje ovlasti predsjednika Republike, odnosno napuštanje četvrtpredsjedničkog i uvođenje čistog parlamentarnog sustava, ali uz zadržavanje dosadašnjeg načina izbora predsjednika.

"Jasno sam pritom naveo prijedlog da uvođenje čistog parlamentarnog sustava stupi na snagu tek nakon što 19. veljače 2010. godine završi mandat predsjednika Stjepana Mesića. Sve drugo bilo bi politički pogrešno", tvrdi Sokol.

Inicijativa bivšeg ustavnog suca i jednoga od autora prvoga Ustava iz 1990. godine našla se na meti kritika nakon što se u medijima pojavila vijest da je potpredsjednik Sabora i šef Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Vladimir Šeks među desetak pristiglih prijedloga promjena Ustava podržao upravo Sokolov prijedlog ukidanja četvrtpredsjedničkog sustava.

Nakon žestokih reakcija oporbe koja je poručila da neće podržati uvođenje, kako su istaknuli, autokratskog kancelarskog sustava, Vladimir Šeks opovrgnuo je da se prvotno zauzeo za prijedlog Smiljka Sokola, a premijer Ivo Sanader potom je na izvanrednoj konferenciji za novinare izričito naglasio kako HDZ ne želi smanjivati ovlasti predsjednika.

Predsjednik Mesić reagirao je pak izjavom kako je potpuno neprihvatljiv pokušaj da se predsjednika stavi u funkciju fikusa i to, kako je naveo, samo iz razloga da bi onaj tko uspostavi izvršnu vlast mogao imati kompletnu kontrolu nad svim mehanizmima.

O Sokolovu i još desetak pristiglih prijedloga promjena Ustava uskoro će se očitovati Radna skupina za izradu nacrta ustavnih promjena koju bi Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora, kako je najavljeno, trebao imenovati na tematskoj sjednici u ponedjeljak 10. ožujka.

Kako do promjena Ustava može doći samo ako ih podrži dvotrećinska većina ukupnog broja saborskih zastupnika, bilo kakve promjene u tom području neće biti moguće, upozoravaju politički analitičari, bez suglasja vladajućih i oporbe.