Objavljeno u Nacionalu br. 643, 2008-03-10

Autor: Orhidea Gaura

PIONIRSKI POTHVAT U KB DUBRAVA

Jedno srce dvije operacije

NACIONALOV tim prisustvovao je prvoj operaciji u kojoj su u novoj hibridnoj dvorani u Kliničkoj bolnici Dubrava na jednom pacijentu istovremeno napravljena dva zahvata, operacija premosnice i ugradnja stenta

VODEĆI U HRVATSKOJ Profesor Željko Sutlić, pročelnik Odjela za kardijalnu kirurgiju KB Dubrava, prvi je u Hrvatskoj sa svojim timom izveo hibridnu operacijuVODEĆI U HRVATSKOJ Profesor Željko Sutlić, pročelnik Odjela za kardijalnu kirurgiju KB Dubrava, prvi je u Hrvatskoj sa svojim timom izveo hibridnu operacijuU Kliničkoj bolnici Dubrava 26. veljače prvi je put istovremeno napravljen bypass (premosnica) na glavnoj krvnoj žili koja opskrbljuje srce dok je u koronarne krvne žile ugrađen stent, odnosno mrežica, dva zahvata koja su se dosad radila odvojeno. Taj se postupak naziva hibridna koronarna kirurgija, a prvi ju je u Hrvatskoj izveo pročelnik Odjela za kardijalnu kirurgiju KB Dubrava, profesor Željko Sutlić sa svojim timom.

On je i organizator dolaska vrhunskih stručnjaka iz jedne od najboljih američkih i svjetskih klinika, Klinike Cleveland, u Zagreb. Klinika Cleveland je uz KB Dubrava suorganizator liječničkog simpozija koji će se održati 14. ožujka u Kristalnoj dvorani hotela Westin. Klinika za srce Cleveland već je 13 godina zaredom najbolja u SAD-u. Osim kardiokiruga Tomislava Mihaljevića, Zagrepčanina koji je u Americi postigao uspješnu karijeru, iz Clevelanda u Zagreb dolaze i ravnatelj Instituta za bolesti srca i krvnih žila Klinike Cleveland Bruce W. Lytle, David Taylor iz Odjela za kardiovaskularnu medicinu i Douglas Johnston iz Odjela za torakalnu i kardiovaskularnu kirurgiju. Oni će održati predavanja o najnovijim metodama u liječenju bolesti krvnih žila i srca, među ostalim i o robotici te transplantacijama srca. Posebno će biti zanimljivo predavanje o budućnosti kardiovaskularne medicine i kirurgije.

Profesor Željko Sutlić objasnio je da je suradnja KB Dubrava s Klinikom Cleveland uspostavljena prije nekoliko godina, a za to je najzaslužniji Tomislav Mihaljević, kardijalni kirurg koji je specijalizaciju završio u Švicarskoj i Americi, a u Cleveland je došao prije četiri godine iz Bostona, gdje je deset godina radio u jednoj od najboljih bolnica.

“Tomislav Mihaljević uvijek je oko sebe okupljao ljude iz Hrvatske i pružao im šansu da dođu na specijalizaciju u njegovu kliniku, a kako smo prijatelji i susjedi, mislim da sam ja prvi koji je išao k njemu. Uz Kliniku Mayo, Klinika Cleveland jedna je od dviju najboljih bolnica u Americi i ima 37.000 zaposlenih. Jasno je da se mi za tako izvrsnu bolnicu, koja ima odličan sustav organizacije, želimo vezati.


Posebno je važno da oni svoje znanje i menadžment šire i u druge klinike te se kao i sve velike kompanije žele globalno širiti. Dolazak četvorice najprominentnija liječnika iz kardiovaskularne medicine u Hrvatsku prilika je da, osim svog stručnog znanja, prenesu i ono organizacijsko. Oni će govoriti i o tome kako je kod njih organiziran transplantacijski servis, što je budućnost kardiovaskularne medicine i u kojem će smjeru ona ići. To je možda nešto o čemu većina ljudi kod nas još ne razmišlja, a iznimno je važno.“

Na simpoziju će biti šefovi kardiologija i kardijalnih kirurgija i iz Slovenije, Mađarske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Albanije, Rumunjske i Bugarske. Profesor Sutlić kaže da je Hrvatska po opremljenosti i stručnosti liječnika vodeća zemlja u toj regiji. No bitno je, ističe, da pokušavamo održati korak sa svijetom: “Naši će liječnici imati privilegij da najbolji svjetski liječnici dolaze ovamo i podučavaju ih o tome kako oni rade. KB Dubrava je tehnološki napredna bolnica koja stremi novostima i tehnološkim inovacijama u medicini, a u tom su kontekstu i suradnja s bolnicom u Clevelandu i zajednički simpozij. Cilj nam je da ova bolnica postane sijelo novih tehnologija jer za to postoje i kadrovske i infrastrukturne mogućnosti. Velikim dijelom za to je zaslužan i ravnatelj ove bolnice profesor Milan Kujundžić, pod čijim je ravnanjem u Dubravi izgrađen najmoderniji operacijski blok.“

PROFESOR ŽELJKO SUTLIĆ (u sredini) sa svojim timom koji je izveo prvu hibridnu operaciju: Danijel Unić, Marina Desnica, Jozica Šikić, Mario Tomašević i Biljana SegoPROFESOR ŽELJKO SUTLIĆ (u sredini) sa svojim timom koji je izveo prvu hibridnu operaciju: Danijel Unić, Marina Desnica, Jozica Šikić, Mario Tomašević i Biljana SegoRavnatelj KB Dubrava prof. Milan Kujundžić objasnio je da je preduvjet za tehnološki napredak bolnice bio vrhunski tim liječnika kojima je trebalo omogućiti bolje uvjete za rad i skrb o pacijentima:

“Ljudski su resursi u Dubravi bili izvrsni, a tehničke je trebalo poboljšati. Hrvatska vlada to je prepoznala i osigurala 60 milijuna kuna kojima je, uz kredit Vijeća Europe, omogućena izgradnja nove kardiokirurgije. Danas imamo operacijske dvorane na kakvima nam mogu pozavidjeti najbolje kardiokirurgije u Europi.“

Najmodernija dvorana u novom operacijskom bloku svakako je hibridna operacijska dvorana. U njoj je prije dva tjedna na 75-godišnjem pacijentu iz Slavonskog Broda izvedena hibridna procedura simultane kirurške operacije i kardiološke intervencije, kojoj je prisustvovao i Nacionalov tim.

Da nije postojala mogućnost primjene jedne od najsuvremenijih procedura u medicini, objasnio je profesor Sutlić, morala bi se napraviti klasična operacija sa zaustavljanjem rada srca, što bi bilo puno kompliciranije i rizičnije s obzirom na pacijentovu dob i zdravstveno stanje. Hibridnim operacijama pacijentima se pruža mogućnost više u liječenju srčanih tegoba koja ima niz prednosti. Era hibridne koronarne kirurgije u svijetu je počela prije 15-ak godina, kaže prof. Sutlić, ali je posljednjih pet godina njena primjena znatno veća. U svijetu trenutačno postoji šest, sedam centara koji imaju sličnu operacijsku dvoranu kakva je izgrađena u Dubravi.

Kako izgledaju operacije koje se izvode u hibridnim dvoranama, objasnio je pročelnik Odjela za vaskularnu kirurgiju dr. Mirko Šarlija:

“Ovdje možemo raditi baš sve zahvate gdje se izvodi klasični operativni zahvat, takozvani interventni zahvat, gdje s jednog mjesta na kojem operiramo možemo pomoću raznih vrsta instrumenata krenuti dalje i proširivati krvne žile, stavljati u njih stentove ili mrežice, dilatirati ih. Ako se taj zahvat radi na aorti, koja često zna biti ekstremno proširena i prijetiti puknućem, minimalnim zahvatom, ili čak nikakvim, ulazimo u aortu iz prepone ili nekog drugog mjesta i postavljamo u nju stentove. Dosad su se takvi zahvati u pravilu radili odvojeno, najprije bi jedni napravili jedno, a drugi drugo. Ovo je sad mogućnost da se to objedini, da pacijent na jednom mjestu, pod jednom anestezijom bude operiran i na njemu se napravi intervencijski zahvat.“

Kardiologinja Jozica Šikić objašnjava da jedan dio zahvata obavi kardijalni kirurg, a drugi interventni kardiolog. Riječ je o minimalno invanzivnom pristupu, rezu od samo osam centimetara pod rebrenim lukom preko kojeg se na krvnu žilu ugrađuje premosnica, a interventni kardiolog kroz ubod od milimetar-dva, transfemoralno, dolazi do srca i ugrađuje stentove ili mrežice. Mogućnost infekcije time je znatno smanjena, oporavak je brži, a pacijent je kompletno revaskulariziran, objašnjava doktorica Šikić. U jednom aktu, u jednoj operaciji, na najbolji mogući način, kaže ona, za pacijenta se radi kompletna revaskularizacija, odnosno obnavlja se protočnost krvožilnog sustava srca. Hibridne operacije Jozica Šikić pratila je na jednomjesečnom usavršavanju na Klinici Cleveland, a u Innsbrucku je čak i asistirala.

Razvoj hibridne intervencijske medicine počeo je velikim dijelom zahvaljujući radiologiji. Tako se razvila i nova liječnička profesija invanzivnog intervencijskog radiologa koji, za razliku od nekoć, kad radiolozi nisu imali pristup u dvorane, danas sudjeluje u operacijama. Šef radiologije u KB Dubrava prof. Boris Brkljačić objasnio je da je riječ o novom konceptu u medicini:

KARDIOLOGINJA Jozica Šikić prvi put je hibridnim operacijama prisustvovala dok se usavršavala na Klinici ClevelandKARDIOLOGINJA Jozica Šikić prvi put je hibridnim operacijama prisustvovala dok se usavršavala na Klinici Cleveland“To znači da je u operacijskoj dvorani danas i angiografski rendgenski uređaj za prikaz srčanih i svih drugih krvnih žila, što ima niz prednosti jer se može usporedo raditi operativni zahvat na srcu i velikim krvnih žilama i takozvani endovaskularni zahvat. Širenje suženja arterija, koje se prije radilo isključivo u radiološkim angiodvoranama, sad se može kombinirati s kirurškim operativnim zahvatom dok je pacijent u općoj anesteziji, kako se ne bi radila dva odvojena zahvata. Zato se dvorana i zove hibridna. Kardiolozi i kardiokirurzi rade zajedno zahvate na srcu, a mi kao intervencijski radiolozi možemo zajedno s kardijalnim i vaskularnim kirurzima, koji operiraju periferne krvne žile i aortu, raditi zahvate na tim žilama.“ Prije se pri proširenju abdominalne aorte koja prijeti puknućem, a riječ je o bolesti koja ima visoku smrtnost, navodi profesor Brkljačić, radio veliki operativni zahvat: otvarala se trbušna stijenka i taj prošireni dio aorte isključivao se iz krvotoka, rezao se i stavljala se premosnica od umjetnog materijala. Te su operacije imale veliku smrtnost i vrlo su dugo trajale uz velik gubitak krvi. Danas se više radi novi zahvat.

“Pionir tog zahvata kod nas je profesor Josip Mašković iz Splita, intervencijski radiolog i šef intervencijske radiologije u Splitu, koji je naš učitelj i koji je u ovoj bolnici radio niz takvih procedura. Alternativa operativnom zahvatu je ‘endovascular aortic repair’, rekonstrukcija aorte bez operacijskog reza. To je postavljanje stent grafta, metalne mrežice presvučene umjetnim materijalom koja se ne postavlja operacijom, dakle, ne treba rezati trbušnu muskulaturu, nego vaskularni kirurg u preponi preparira krvnu žilu, odnosno radi u njoj otvor kroz koji posebnim mehanizmom postavlja stent u aortu. Kad se, primjerice, zbog začepljenja krvnih žila rade premosnice, što rade vaskularni kirurzi, mi usporedo u istom aktu s rendgenskim uređajem koji smo tu instalirali radimo angioplastiku i stentiranje, odnosno proširujemo suženu arteriju u koju postavljamo metalnu mrežicu, odnosno potporni umetak“, objasnio je prof. Brkljačić. On smatra da takvi zahvati imaju niz prednosti. Interdisciplinarna suradnja kardijalnih kirurga, vaskularnih kirurga i intervencijskih radiologa u KB Dubrava odlično funkcionira i on smatra da je upravo u tome budućnost tako kompleksnih zahvata. Ovaj put u zahvatu nisu sudjelovali intervencijski radiolozi već samo kardiolozi i kardijalni kirurzi.

UGRADNJA STENTA dosad se u Hrvatskoj izvodila kao samostalan zahvat, a sad je prvi put rađena zajedno s operacijom bypassaUGRADNJA STENTA dosad se u Hrvatskoj izvodila kao samostalan zahvat, a sad je prvi put rađena zajedno s operacijom bypassaNa operaciju u Kliničkoj bolnici Dubrava čeka oko 900 pacijenata, a s obzirom na novčana sredstva, kaže prof. Sutlić, moguće je izvesti maksimalno 500 operacija godišnje, jer čim bolesnik legne na stol, već je potrošeno nekoliko tisuća eura. Ravnatelj KB Dubrava Milan Kujundžić navodi da je cijena potrošnog materijala po operaciji od 20 do 30 tisuća kuna. Na to se nadovezuju troškovi intenzivnog liječenja. Kvaliteta je, međutim, na svjetskoj razini. "Svi ovi aparati bez profesora Sutlića i njegova tima ne bi ništa vrijedili. I vodeći ljudi iz Clevelanda, koji su sam svjetski vrh, prepoznali su nas kao ustanovu u kojoj se radi nešto dobro. Vrlina ove kuće i profesora Sutlića je to što se može i želi suočiti s drugima. Ali on nije našao neku malu kardiokirurgiju, nego se uspoređuje s najboljima u svijetu.“

Prvi put dva zahvata

U prvom dijelu operacije radi se premoštenje, odnosno bypass. Prije su se za premoštenja koristile vene s noge. Osamdesetih godina kardijalni kirurzi ustanovili su da se arterija s unutrašnje strane prsnog koša, unutarnja grudna arterija, može koristiti umjesto vene i da duže vremena ostaje prohodna. Ta se operacija već dugo izvodi u Hrvatskoj, ali je ovo prvi put da se radi u kombinaciji s ugradnjom stenta u koronarne krvne žile, što ne bi bilo moguće bez najnovije tehnologije, odnosno hibridne operacijske sale.

Liječnička elita u Zagrebu

U organizaciji KB Dubrava i Klinike Cleveland 14. ožujka u hotelu Westin u Zagrebu održat će se liječnički simpozij na kojem će o bolestima srca i krvnih žila, primjeni novih tehnologija i budućnosti kardiovaskularne medicine predavati ugledni svjetski stručnjaci iz Clevelanda, Bruce W. Lytle, Tomislav Mihaljević, David Tazlor i Douglas Johnston.
Dr. Bruce W. Lytle ravnatelj je Instituta za bolesti srca i krvnih žila Klinike Cleveland i jedan od najcjenjenijih stručnjaka za bolesti srca i krvnih žila u svijetu. Rođen je u Sjevernoj Dakoti, medicinu je studirao na Harvardu, specijalizaciju za kirurga završio u Massachusetts General Hospital u Bostonu, a godinu dana proveo je u Shotley Bridge Hospital u Britaniji. U Kliniku Cleveland došao je 1978. napredujući do mjesta ravnatelja Odjela za torakalnu i kardiovaskularnu kirurgiju. Bio je 2006. i 2007. predsjednik Američke asocijacije za torakalnu kirurgiju.

Na nogama nakon operacije

Dijagnoza 75-godišnjem pacijentu Ivanu Samardžiji iz Slavonskog Broda napravljena je na kardiološkom odjelu bolnice u Slavonskom Brodu, gdje je na konziliju, kojem je prisustvovao i prof. Željko Sutlić, odlučeno da je najbolje rješenje hibridna procedura - kombinacija kardiološke intervencije i kardiokirurške operacije. Pacijent se nakon operacije osjeća odlično:
“Prije operacije nisam mogao napraviti ni deset koraka, a sad već nekoliko dana hodam bez problema i uskoro idem kući.“ Iako mu je prije operacije rečeno da će hibridni postupak prvi put biti primjenjen na njemu, imao je povjerenja u profesora Sutlića i nije se nimalo kolebao. “Svi volimo život, a ovo je bila moja šansa za novi život“, rekao je Samardžija kojem je ovo prva operacija u životu. Dosad, kaže, nikad nije bio bolestan dulje od dva dana.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika