13.03.2008. / 08:50

Autor: Dinko Boić

INTERVIEW

Ljubičić: Zagreb Holding osniva zatvoreni mirovinski fond

Brojni projekti najavljeni su u Zagrebačkom Holdingu. Naime, osniva se zatvoreni mirovinski fond, najavljena je mogućnost osnivanja investicijskog fonda, a zagrebački model stanogradnje širi se na nove lokacije

U Zagrebačkom Holdingu ovih dana najavljuju se brojni projekti - osniva se zatvoreni mirovinski fond, najavljena je mogućnost osnivanja investicijskog fonda, a zagrebački model stanogradnje širi se na nove lokacije. Unatoč tome, u javnosti se najviše rasprava vodi o mogućem izdvajanju podružnica iz Holdinga, te o državnoj inspekciji koja je vršila kontrolu rada. Razgovarali smo sa Slobodanom Ljubičićem, predsjednikom uprave Holdinga.

Odlučili ste pokrenuti zatvoreni mirovinski fond za djelatnike Holdinga i Gradskog poglavarstva. Što će time radnici dobiti, budući da će u tom slučaju imati manje otpremnine?

Zatvoreni mirovinski fond jedan je od načina za koji smatramo da može unaprijediti socijalnu komponentu našeg posla. Cilj fonda je da radnici Holdinga imaju veće mirovine-mislim da je taj cilj ostvariv jer je ta tehnologija već provjerena. To nije prvi zatvoreni mirovinski fond u Hrvatskoj, a prihvatilo ga je i nekoliko većih poslovnih sustava. To je česta praksa i u svijetu. Taj model je, dakle, provjeren i povoljan za radnike. Radnici neće zbog toga imati manje otpremnine. Radi se o dobrovoljnom fondu. Politika otpremnina usuglašava se sa sindikatima svake godine, te njezina visina ne ovisi o mirovinskom fondu, već o nizu drugih čimbenika-našem financijskom stanju, potrebom za rješavanjem viška djelatnika itd.

Najavljena je i mogućnost pokretanja investicijskog fonda. Kakvog, i kojeg tipa?

To je jedna od ideja. Radi se o nekretninskom fondu. Holding, naime, ima mnogo nekretnina koje se moraju staviti u funkciju zbog oživljavanja mrtvog kapitala. Ideja je da se kroz taj fond pokrenu investicije na određenim plohama u Gradu Zagrebu i da se investicijski ciklus i razvoj Zagreba, koji je vidljiv ne iz aviona, već iz satelita, nastavi ubrzavati. Zagreb je danas u odnosu na vrijeme od prije pet godina neprepoznatljiv. Na istoku Grada gradimo 3000 stanova-kompletno naselje sa svim pratećim sadržajima. U tom naselju biti će do 1500 stanova namijenjenih Gradu i 500 stanova za najam. Tu smo se umiješali i u problematiku crnog tržišta nekretnina-želimo ljudima olakšati život kroz povoljan najam. Tu je i oko 1000 socijalnih stanova čime će se riješiti polovica gradskih potreba. Lista će se do kraja riješiti sa drugim projektom koji ćemo pokrenuti do proljeća sljedeće godine. Najvjerojatnija lokacija za to je Podbrežje, no imamo i neke druge lokacije. Projekt zagrebačkog modela stanogradnje moguć je i na Borovju, križanju Mandlove i Maksimirske. Na toj lokaciji neke privatne tvrtke na našoj zemlji su željele graditi parkove, a na svojoj graditi stanove. Mi ćemo malo izvrnuti tu filozofiju, pa ćemo na našoj zemlji graditi stanove za zagrebačku socijalu, a ne nabijati profite tim kompanijama. Cijeli taj investicijski ciklus i razvoj Grada moguć je upravo zbog Holdinga koji je osigurao financijski okvir za razvoj Zagreba nakon što je Grad ostao bez 800 milijuna kuna prihoda od poreza na dobit u komunalnoj sferi, stanogradnji, izgradnji škola i vrtića, hitnih pomoći...

Konzultantska tvrtka Deloitte predlaže reorganizaciju Holdinga. Hoće li to biti učinjeno i po kojem modelu?

Nikada Deloitte nije predlagao reorganizaciju Holdinga. To je čista izmišljotina! Na žalost, kada netko u našim medijima izbaci laž, onda se o toj laži dugo raspravlja. Kao da nemamo pametnijeg posla. Deloitte nije predložio nikakav model reorganizacije. To je naša revizorska kuća koja nas je uspjela na Londonskoj burzi uspješno prezentirati prilikom plasmana obveznica Holdinga. Obveznice su tamo plasirane sa kamatnom stopom koja je u Hrvatskoj do sada nezabilježena, a biti će i u buduće zbog poremećaja na svjetskim tržištima i smanjene potražnje za vrijednosnim papirima. Ono što je pokrenulo spekulacije je Deloittov prijedlog u okviru jednog programa pod nazivom "20 ključeva", koji je ustvari Toyotin model i koji dijelom financira Ministarstvo gospodarstva. Njime se propitkuje naša unutarnja organizacija uz priložena rješenja iz drugih gradova. Ono što mi u Deloittu čujemo na svakom sastanku su, ponekad i neumjerene, pohvale na ono što mi radimo. Oni naš primjer i naša rješenja koriste u drugim zemljama jugoistočne Europe. Najbolje je njih pitati jeli Holding neuspješan ili nije. To je treća svjetska revizorska kuća na svijetu, i oni zasigurno neće prikazivati lažne podatke. Meni je šokanto, i rastužuje me, što u našoj Državi, koja je najljepša, najbolja, najstarija, najpametnija... raspravljamo o stvarima u kojima se u drugim gradovima ne raspravlja.

Sa Deloittom ste surađivali i prilikom plasmana obveznica Holdinga na međunarodno tržište kapitala. U što je uložen novac od obveznica?

On još nije uložen do kraja. Jedan dio je iskorišten za premošćivanje određenih financijskih konstrukcija za kupnju Gredelja i Zagrepčanke, međutim to je samo privremeno financiranje. Cilj tih sredstava je izgradnja komunalne infrastrukture i to za tri ključna projekta. Prvi je sanacija vodoopskrbne mreže koji je prezentiran u Skupštini prije nekoliko tjedana. Za taj projekt će se u prvoj fazi utrošiti nešto manje od 1,2 milijarde kuna, a to je tek početak cjelovite sanacije zagrebačkom vodoopskrbnog i kanalizacijskog sustava koji ima nešto manje od 6000 kilometara mreža. Taj sustav se nije obnavljao desetljećima i u veoma je lošem stanju. Njegova upotrebna vrijednost je prošla. To je bio i razlog dizanja cijene vode za dvije kune. Uskoro će se na internetu moći vidjeti stanje sredstava prikupljenih na taj način i detaljan prikaz na što su utrošena. Mislim da će građani uskoro shvatiti korist od onoga što su neki kritizirali. Da smo politički lukaviji ne bi smo išli u taj projekt, no političke posljedice pokretanja tog projekta daleko su manje od onih koje bi se dogodile kada bi smo dopustili da se raspadne zagrebački vodoopskrbni sustav. Zagreb leži na vodi, no vodu treba i čuvati. Zbog toga smo i ušli u projekte sanacije Jakuševca u što je utrošeno 100 milijuna dolara i pročistača otpadnih voda u koji je utrošeno 260 milijuna eura. To je i njegova krajnja cijena. Tu je i projekt spalionica smeća koji je neophodan kako bi voda ostala pitka. Zanimljivo je da, čim su prošli izbori, voda više nije zagađena, ulice i kuće se više ne urušavaju i niz drugih "problema" je nestalo kao spužvom izbrisano. Što ne znači da takvih događaja neće biti kada krene kampanja za lokalne izbore. Sve će se tada opet rušiti i sve će opet biti zatrovano. Političari se služe medijima da povećaju svoje šanse, ali istina uvijek dođe na vidjelo, pa onda presudom u slučaju Kupske vidimo tko je kriv - Bandić. Ostatak sredstva će biti utrošen u plinifikaciju i obnovu ZET-ovog voznog parka.

Spomenuli ste da je u pročistač voda utrošeno 260 milijuna eura. Zar nije taj novac osigurao investitor, a Grad mu vraća kroz koncesiju na 25 godina?

Na 28 godina. To što je do sada utrošeno je gotovo konačno, i ta investicija je pri kraju.

Znači da će Grad postati vlasnik pročistača prije roka?

Ne. To je vlasništvo koncesionara koji je odabran preko javnog natječaja prije 10 godina. To je projekt koji smo naslijedili. Bilo je kritika da je taj projekt preskup, no kroz njega je izgrađeno i nekoliko vitalnih objekata poput Domovinskog mosta.

Znači, do sada je Grad za taj projekt isplatio 260 milijuna eura?

Ne. To je platio koncesionar, a mi imamo kredit koji će to otplaćivati. To je veliki projekt koji se sastoji od sanacije Jakuševca, a tu je i Domovinski most, pročistač otpadnih voda i spalionica smeća. Kada to napravite onda imate sustav gospdaranje otpad od vitalne važnosti za Grad.

Sa Gradom Splitom osnivate zajedničku tvrtku za plinifikaciju Dalmacije. Kako je do toga došlo, te kada će se krenuti u realizaciju?

To nitko nije eksplicitno najavio. Mi vodimo pregovore oko toga i nastojimo ući u plinski biznis. Mi smo javno poduzeće i najjači smo u Hrvatskoj u tom segmentu, stoga ne vidim razloga da se ne javimo na natječaj. Moj osobni stav je da se u komunalnu infrastrukturu privatni i strani kapital ne treba prebrzo puštati. Ja sam protiv toga da se uopće i pušta. Smatram da Holding, odnosno Plinara može obaviti taj posao. Dakle, posao bi dobila Hrvatska firma i to je potenciranje ekonomskog patriotizma. To postoji u svakoj državi osim u Hrvatskoj. Neki dan sam gledao na CNN-u neviđenu polemiku u američkom kongresu-tamo je europski Airbus dobio posao izgradnje 29 tankera-to je tamo izazvalo ksenofobiju. To je razumljivo zato što američke tvrtke pritišću svoju vladu razvijajući potrebu da Amerikanac kupuje američko. Ja ne znam zašto mi ne bi u Hrvatskoj razvijali filozofiju Hrvata da kupuju hrvatsko, ili da u Hrvatskoj dajemo prednost domaćim tvrtkama. Lactalis u Francuskoj ima zakon koji ga štiti od ulaska stranog kapitala u mliječnu industriju, a onda dođe u Hrvatsku i priča o slobodi tržišta! To je nevjerojatno! Nokia sada želi zatvoriti tvornicu u Njemačkoj, pa se cijela Njemačka trese! To su radna mjesta. A mi Hrvati? Kako ćemo mi svojoj djeci osigurat posao ako ne štitimo svoje interese? Ono što je 1991.-1992. bio pozitivni nacionalizam, u smislu stvaranja Hrvatske države, danas je ekonomski patriotizam. Dakle, projekt u Splitu motiviran je i ekonomskom i nacionalnom sviješću. Tome podršku daje i premijer Sanader i gradonačelnici Zagreba i Splita. Sva trojica. Mislim da im za to treba odat javne čestitke i ja ću to javno reći. Mi ćemo ići u Split u narednih nekoliko tjedana zbog dogovora o zajedničkoj tvrtci, koja će se prijaviti na natječaj. Ukoliko to uspijem, smatrati ću to svojim osobnim uspjehom i izlaskom Holdinga iz granica Zagreba. Mi ćemo to raditi zajedno sa Splitom. Ne idemo mi kolonizirati Split, nego zajedno sa Splitom razvijati Split. Mi idemo razbijati animozitet između Zagreba i Splita i u političkom i regionalnom smislu. Ne idemo porobiti Split, nego mu pomoći kao drugom najvećem Gradu u Hrvatskoj, jer je odgovornost glavnoga grada da se brine i za regionalni razvoj i razvoj drugih centara. To je naš moto u političkom smislu.

Koje tvrtke u sklopu Holdinga su najveći gubitaši, a koje posluju najuspješnije?

Da li je u komunalnoj sferi netko gubitaš, to je dosta relativno. Najviše problema u ekonomskom smislu imamo u ZET-u. Lako je doći do ekonomske cijene ZET-a, 600 tisuća ljudi u Zagrebu ima pravo na besplatan prijevoz, a kada se to pomnoži sa cijenom karte od osam kuna i dobit ćete godišnje iznose u milijardama. Mi, nažalost, taj novac ne možemo naplatiti od grada, nego unutarnjim racionalizacijama smanjujemo pritisak na proračun. Te troškove se ne može prevaljivati na građane, jer se radi o posebno važnom segmentu. Umjerena cijena prijevoza postaje dio i razvojne i socijalne i prometne politike. Cilj nam je stimulirati javni prijevoz.

A koje su najuspješnije tvrtke?

Plinara je jedna od najuspješnijih tvrtki, robni terminali te odlagališta otpada. Ali najuspješniji je Holding.

Hoće li eventualna sudska zabrana rada "Tehnici" ugroziti započete projekte Holdinga i u kojim sve projektima sudjeluju?

Tehnika je nama veoma važan partner, a razlog zašto je to tako su veliki projekti u kojima ona sudjeluje. U Sesvetama Tehnika gradi 3000 stanova, što je projekt koji je dobila na javnom natječaju, i stoga nas zabrana rada ne bi obradovala. Zabrana rada bilo kome je meni i inače neprihvatljiva. Nekome zabraniti da radi moguće je samo u mentalitetu nerada. Pa kaznite ga! Opalite mu kaznu od deset milijuna eura! Ali nemojte mu zabranjivati da radi! Time idete upropastiti tvrtku koja je jedna od dvije najveće građevinske tvrtke u Hrvatskoj. No, kada bi do zabrane rada i došlo mi ne bi bili time ugroženi. Mada se ja takvom rješenju ne veselim. To je samo kod nas moguće da nekome zabranite rad. Bit je u tome da ih natjerate da rade više a ne manje. Mi imamo kulturu nerada kao vrhunsku vrijednost, i onda iz te kulture izvodimo i kazne poput ove.

Holding je krenuo u odlučniju naplatu potraživanja od gospodarskih subjekata i građana. Tko su najveći dužnici Holdingu i u kojim sektorima?

Mi još sa prisilnom naplatom nismo krenuli. Nadamo se da će oglas koji smo dali prošlog tjedna. Uglavnom se radi o ilegalnim priključcima na vodu, neplaćenoj vodi. Problema oko naplate ima i u drugim podružnicama, iako ne tolikih... Ukoliko naplatu ne uspijemo izvršiti zaista ćemo se početi upisivati na imovinu neplatiša. Prema onima koji plaćaju svoje račune ne bi bilo pošteno takvima progledati kroz prste, iako uvijek ima onih koji se solidariziraju sa onim koji prave nered. Volio bih vidjeti kako prema svojim dužnicima postupaju oni koji nas kritiziraju.

Što je bilo sa državnom Inspekcijom koja je ušla u Holding? Jesu li završili posao i u kojoj su fazi?

Inspekcije u tvrtci kao što je ZG Holding su normalna stvar. Mi nismo protiv inspekcije, dapače. Što se mene tiče, volio bih da je inspekcija ovdje svaki dan. Zašto? Zato što time inspekcija radi svoj posao i opravdava novac iz proračuna koji troši. U krajnjoj liniji, oni nam pomažu da uočimo nedostatke kojih sami nismo svjesni. Meni je to korisna informacija. Ja volim kada se pronađe nedostatak, jer onda znam što treba popraviti. Oni dosta minuciozno kontroliraju, i mislim da političke spekulacije nisu opravdane.

A jesu li završili s inspekcijom?

Mislim da jesu. Našli su i nekakve nepravilnosti u pojedinim podružnicama vezanim uz radno pravne statuse pojedinaca. Međutim, radi se o stvarima koje smo odmah ispravili i koje nisu značajne. Spekuliralo se da su došli radi kontrole postupka podizanja cijena, no tu nisu pronašli povredu propisa i ne očekujem nikakve spektakularne nalaze. Imamo preliminarne nalaze i tu ima nepravilnosti, no one su manje...

Znači postoje nalazi inspekcije i nepravilnosti?

Da, ali radi se o manjim nepravilnostima koje su sastavni dio života.

Vezane vijesti

Kako je URIHO oblačio Holding

Kako je URIHO oblačio Holding

Kako smo i najavili, Nacional počinje objavljivati dokumente o nezakonitostima u URIHO-u nakon što smo optuženi da radimo na štetu invalida. Sve… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika