Goran Marić i ministar Dragan Primorac priskrbili su HDZ-uGoran Marić, saborski zastupnik HDZ-a, prošli tjedan je u Saboru oštro kritizirao Izvješće Hrvatske narodne banke (HNB) za prvo polugodište 2007., a njegov su istup ekonomski stručnjaci i neki novinari doživjeli kao udar HDZ-a na HNB. Marić je u Saboru govorio u ime Kluba zastupnika HDZ-a, nedugo nakon što se aktualna vlada javno prepucavala s HNB-om oko zauzdavanja poslovnih banaka, koje su počele podizati kamate nakon što je guverner Rohatinski krajem 2007. najavio povećanu inflaciju u tekućoj godini. Marić je svojim istupom privukao pozornost ekonomskih stručnjaka, medija i dijela javnosti, ali je nakon govora u Saboru izbjegao bilo kakve dodatne medijske istupe.

Moguće je da je to učinio zato što se politički aktivirao tek nedavno, nakon što ga je premijer Ivo Sanader uoči predizborne kampanje pozvao da se priključi HDZ-u, pa je htio izbjeći moguća nezgodna pitanja o političkoj pozadini njegova kritičkog istupa spram HNB-a. Goran Marić diplomirao je 1983. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, na kojemu je i magistrirao te 1999. doktorirao. Usto se i dodatno obrazovao, te je, među ostalim, završio tečaj General Management Program koji održava The William Davidson Institute na The University of Michigan Business School.

Posljednjih šest godina predaje kolegij menadžmenta u Zagrebačkoj školi za menadžment u turizmu, a od 2006. kolegij menadžment u Visokoj poslovnoj školi u Zagrebu. Marić iza sebe ima 25 godina iskustva u gospodarstvu, bio je direktor Hrvatske tiskare, Vjesnika, Tiska, Euroinspekta i Štedinvesta.

Unatoč svemu, javnosti je ponajprije poznat kao bivši međunarodni nogometni sudac i HTV-ovo "Oko sokolovo". Od siječnja ove godine saborski je zastupnik HDZ-a i predsjednik Odbora za financije i državni proračun Hrvatskog sabora.

NACIONAL: Što najviše zamjerate izvješću Hrvatske narodne banke, koje ste kritizirali prošlog tjedna u svom saborskom istupu?
- U Hrvatskom saboru analizirao sam Izvješće HNB-a za prvo polugodište 2007. te istaknuo da je ono iznimno stručno i opsežno napisano, ali da se u njemu ipak uočava dominacija opširnih, dobro poznatih i već objavljenih citata o makroekonomskim pokazateljima hrvatskoga gospodarstva, a nedostatak eksplicitno navedenog onog najvažnijeg i što proizlazi iz važećeg Zakona o HNB-u te Zakona o bankama. Naglasio sam da bi Izvješće o radu HNB-a bilo i vjerodostojnije i sadržajnije i kvalitetnije da, umjesto naširoko opisanih čimbenika makroekonomskog okružja, sadržava primjerice izvješće o kvaliteti i načinu upravljanja međunarodnim deviznim pričuvama RH, a koje su po Zakonu o HNB-u i povjerene na upravljanje Hrvatskoj narodnoj banci. To smatram bitnim zato što međunarodne devizne pričuve Republike Hrvatske iznose 9,3 milijarde eura, čine 97 posto ukupnog prihoda HNB-a, jedina su i najveća likvidna financijska imovina države, te zato što međunarodne devizne pričuve imaju i najveću financijsku težinu i najveću važnost i za državu i za HNB.

NACIONAL: Ministar Šuker nedavno je javno pozvao guvernera Rohatinskog da on zauzda banke. Dijelom i zbog tog istupa neke novine su i vaš kritički istup u Saboru doživjele kao udar HDZ-a na Hrvatsku narodnu banku. Kako biste opisali odnos HDZ-a prema HNB-u?
- Hrvatska narodna banka je neovisna institucija koja najmanje dvaput godišnje podnosi izvješće Saboru, koji je jedino mjesto gdje se o tom izvješću raspravlja. Moja rasprava o izvješću HNB-a bila je konkretna, bez oprečnih stručnih mišljenjaGORAN MARIĆ, doktor ekonomskih znanosti, učlanio se u HDZ krajem prošle godine na Sanaderov poziv ostalih u Saboru, a viceguverner Boris Vujčić je prihvatio sve opaske koje bi trebale biti uvažene pri izradi godišnjeg izvješća. Želim samo dodati da u mom pristupu toj temi nema nikakve političke pozadine.

NACIONAL: Zagovarate li devalvaciju kune?
- Iako je nesporno da je kuna precijenjena, jednokratna devalvacija nije rješenje jer ona izaziva nekontroliranu inflaciju. Stanju hrvatskoga gospodarstva optimalno odgovara upravljana deprecijacija, tzv. kontrolirano ađustiranje, odnosno prilagođavanje tečaja kojim se ne inducira inflacija. Od samog početka i uvođenja tzv. stabilizacijskog programa tijekom 1994. tečaj ondašnje njemačke marke neprirodno je i nerealno fiksiran na 3,60 kn za 1 DEM umjesto na realnih 4 kn za 1 DEM. Već tada je središnja banka RH trebala i morala postupiti poput središnjih banaka drugih tranzicijskih zemalja, npr. Slovenije, koje su vršile stalnu upravljanu deprecijaciju svojih nacionalnih valuta kako bi odgovorile na izazove konstantno rastućeg vanjskotrgovinskog deficita, deficita platne bilance, a osobito deficita tekućeg računa svojih državnih proračuna.

NACIONAL: Ministar Šuker nedavno je u jednom neformalnom razgovoru izjavio da se ove godine može očekivati gospodarski rast od 4 do 4,5 posto, a Evan Kraft je izjavio da će taj rast biti manji od 4 posto. Kako komentirate tvrdnje Evana Krafta, savjetnika guvernera Željka Rohatinskog, da stabilni tečaj mora biti glavni instrument monetarne politike za upravljanje inflacijom?
- Stabilan tečaj je samo jedna od sastavnica monetarne politike upravljanja inflacijom, budući da je inflacija sintetički izraz poremećenog stanja u gospodarstvu. Stabilne cijene i tečaj koji predstavljaju sredstvo odnosno uvjet razvoja, u suvremenoj praksi ekonomske politike počeli su se manifestirati ne kao sredstvo nego kao cilj. A inflacijom se upravlja koordiniranim parametrima monetarne i fiskalne politike, kao sustavom “spojenih posuda”, ali bez mogućnosti da središnja banka neposredno kreditira državu.

NACIONAL: Je li restriktivna politika HNB-a pravilna?
- Restriktivna politika može biti korisna u uvjetima kada postoji velika elastičnost potražnje za izvorima sredstava, odnosno kada i najmanja promjena kamatne stope snažno utječe na razinu potražnje za izvorima novca na tržištu kapitala. U uvjetima velike cjenovne neelastičnosti potražnje za novcem i niskog stupnja samofinanciranja domaćega gospodarstva, a što je slučaj u Hrvatskoj, jer je stupanj samofinanciranja ispod 50 posto i jer uvijek postoji dovoljan broj aspiranata za kreditima bez obzira na visinu kamate, restriktivna monetarna politika ne može biti učinkovita. Poslovne banke će uvijek imati dobar izgovor da svojim nekontroliranim rastom plasmana samo zadovoljavaju potrebe svojih klijenata za novčanim sredstvima. U takvim uvjetima ni visoka stopa obveznih deviznih i kunskih pričuva nije svrsishodna, kao što nije svrsishodna niti nedavna promjena referentne kamatne stope - eskontne stope HNB-a - s 4,5 za više od 100 posto, odnosno na 9 posto. Istodobno, pojedine neoprezne i neprimjerene javne najave rasta inflacije s najodgovornijeg mjesta u zemlji krajem 2007. bili su prvi vanjski znakovi i katalizator rasta inflacijskih očekivanja i de facto su prvi, uz utjecaj inozemnih čimbenika, inducirali rast cijena u Hrvatskoj u 2008.

ŽELJKO ROHATINSKI, guverner HNB-a prošli se tjedan nije pojavio u SaboruNACIONAL: Zašto mislite da je guverner Rohatinski bio neoprezan kada je krajem prošle godine najavio rast inflacije?
- Bilo koja najava neočekivanih i nepovoljnih pojava u gospodarstvu i društvu, a što inflacija doista jest, ima negativan učinak i psihološki multiplikatorni efekt na sve gospodarske čimbenike, koji pod dojmom najave općeg porasta cijena unaprijed ugrađuju novu troškovnu komponentu u svoje poslovanje i finalni proizvod.

NACIONAL: Spomenuli ste da u Izvješću HNB-a nedostaje dio vezan uz upravljanje obveznim pričuvama, te da su stope izdvajanja u obvezne pričuve središnjih banaka zemalja članica EU znatno manje od onih u Hrvatskoj. Što bi se dogodilo kada bi HNB smanjio izdvajanja banaka u obvezne rezerve?
- Stope obvezne pričuve HNB-a su doista previsoke, nekoliko puta više nego kod banaka zemalja članica Europske unije, kao i tranzicijskih zemalja, a trenutačno nominalno iznose blizu 40 milijardi kuna izdvojenih sredstava pri HNB-u i pri prvoklasnim europskim bankama deviznog dijela obvezne pričuve. U slučaju primjene preporuke Europske središnje banke, obvezne pričuve nominalno bi iznosile oko 4 milijarde kuna. Primjenom postupne demobilizacije obvezne pričuve i njenim doziranim “oslobađanjem” putem tržišta ne bi trebali stvarati nekontrolirani višak likvidnosti financijskog sustava, niti bi izazvali deprecijaciju domaće valute, a pogotovo ne tzv. hipertrofiranu novčanu emisiju sa svim lošim posljedicama inflacije koje iz toga proizlaze.

Naime, hrvatske banke, iako u većinskom stranom vlasništvu, i danas putem tržišnog mehanizma u znatno većoj mjeri determiniraju visinu kamatne stope nego što je to u stanju učiniti HNB sa svojim mjerama monetarne politike, upravo radi neelastične potražnje za novcem, a što je konstanta hrvatskoga gospodarstva. Kada bi HNB snizio stopu obvezne pričuve, promptno bi se na tržištu kapitala pojavio višak likvidnosti koji bi izravno rezultirao padom kamatnih stopa, nižom cijenom zaduživanja i nižom cijenom kreditiranja, a što bi imalo dugoročne pozitivne multiplikatorne učinke na hrvatsko gospodarstvo. To bi dovelo do smanjenja potreba za stalno rastućim inozaduživanjem, ali i do akumulacije kapitala nužnog za jačanje dugoročne investicijske potrošnje, što Hrvatskoj nedostaje.

NACIONAL: Krajem tjedna u Saboru ste polemizirali sa zastupnicima SDP-a koji su predlagali izmjene zakona o porezu na dohodak radi dodatnih olakšica zaposlenicima. Vi ste tvrdili da se time neće cjelovito riješiti problem, nego da je velika odgovornost i na poslodavcima. Koliko su poslodavci doista odgovorni za male plaće?
- Struktura problema relativno niskih plaća većine zaposlenika u Hrvatskoj je višestruka i iznimno složena. Naime, hrvatske plaće ne sadržavaju samo dohodovnu komponentu nego i dobar dio posljedica još uvijek prisutne sive ekonomije i porezne evazije. Međutim, ni postojeća razina produktivnosti rada ne umanjuje odgovornost poslodavaca za veći udio plaća u novostvorenoj vrijednosti, to više jer plaće bi trebale sadržavati i socijalnu komponentu. A prostora za preraspodjelu ima.

GORAN MARIĆ predsjednik je saborskog Odbora za financije i proračun; na slici s članovima Odbora Zlatkom Koračevićem i Dragicom ZgrebecNACIONAL: Kako to da ste se tek u 48. godini odlučili politički aktivirati i učlaniti u HDZ?
- Doista sam bio uvjeren da se nikada politički neću angažirati jer sam imao otklon prema politici i političarima budući da sam odrastao u nedemokratskom komunističkom političkom okružju. Međutim u listopadu 2007. prihvatio sam poziv premijera Sanadera jer poštujem njegov okvir političkog djelovanja i dugoročno promišljanje budućnosti Hrvatske, a i moj demokršćanski svjetonazor u skladu je s načelima HDZ-a.

NACIONAL: U javnosti je relativno malo poznato da ste zajedno s ministrom Primorcem bili ključni čovjek na listi za 11. izbornu jedinicu. Kako gledate na to predizborno vrijeme?
- Sa zadovoljstvom sam prihvatio mjesto na listi za dijasporu, zato što imam poseban odnos prema hrvatskom narodu izvan domovine jer sam i sam porijeklom iz Gruda, a moj pokojni otac veći dio života proveo je teško radeći u Njemačkoj. U predizbornoj kampanji uvjerio sam se koliko Hrvati izvan Hrvatske vole i trebaju Hrvatsku te koliko zbog toga pate. Fantastični izborni rezultati i pet osvojenih mandata u dijaspori izravan su pokazatelj zajedništva i ponovnog osjećaja pripadnosti. Ministar Primorac bio je istinski vođa, njegov doprinos izbornom uspjehu je nemjerljiv, ali dojmljiv je bio entuzijazam i svih drugih s liste kao i ostalih iz izbornog stožera.