Objavljeno u Nacionalu br. 644, 2008-03-17

Autor: Plamenko Cvitić

POVIJESNA PORUKA IZ BIJELE KUĆE

Za Busha je Hrvatska lider regije

PREMIJER SANADER pozvao je predsjednika Busha da posjeti Hrvatsku 2006. u Washingtonu, a predsjednik Mesić prošle godine na zasjedanju UN-a u New Yorku

Američki predsjednik i njegova supruga u Hrvatskoj će boraviti dva dana, a na svečanoj večeri ugostit će ih predsjednik MesićAmerički predsjednik i njegova supruga u Hrvatskoj će boraviti dva dana, a na svečanoj večeri ugostit će ih predsjednik MesićAmerički predsjednik George W. Bush za dva će tjedna posjetiti Hrvatsku kako bi pokazao da je Hrvatska najstabilnija država jugoistočne Europe, te da je američka vanjska politika itekako zainteresirana za budućnost regije koja proteklih tjedana privlači pozornost glavnih aktera međunarodne politike. Neovisnost Kosova, pad vlade u Srbiji, nemiri u Kosovskoj Mitrovici, politička kriza u Makedoniji, te Bosna i Hercegovina koja još uvijek nije potpuno zaživjela kao država, pokazuju da je angažman međunarodnih aktera, pa tako i Sjedinjenih Država, još uvijek prijeko potreban, ali odluka američke administracije da nakon NATO-ova summita u Bukureštu predsjednik Bush posjeti Zagreb pokazuje da je među svim državama na Balkanu Hrvatska percipirana kao najsnažniji i najstabilniji američki partner u regiji: u trenutku kad zrakoplov američkog predsjednika sleti u zagrebačku zračnu luku, Hrvatska će, što je sada potpuno izvjesno, već biti pozvana u članstvo NATO-a, trenutačno je i članica Vijeća sigurnosti UN-a, a neosporna je i usmjerenost Hrvatske ulasku u Europsku Uniju.

Iako je riječ o zadnjoj godini Bushova mandata, njegov travanjski itinerar nipošto nije tek protokolarne naravi: summit NATO-a, koji će se održati od 2. do 4. travnja u Bukureštu, dosad je najveći globalni sastanak te organizacije, na koji osim zemalja članica i kandidatskih država dolaze i zemlje koje nisu članice NATO-a, ali sudjeluju u mirovnoj misiji u Afganistanu, poput Australije, Japana i Južne Koreje, a dodatnu važnost skupu daje i to što će ondje biti i predstavnici Rusije. Na summitu će dominirati četiri teme: osuvremenjivanje i proširenje NATO-a, situacija u Afganistanu te globalni dogovori o neširenju oružja za masovno uništenje, a sasvim je sigurno da će biti riječi i o terorizmu. Zbog tema, ali i zbog sastava NATO-ova summita posve je jasno da će prvih dana travnja oči cijele svjetske javnosti biti usmjerene prema Bukureštu i američkom predsjedniku Bushu. Odluka da nakon Bukurešta ode u dvodnevni posjet Hrvatskoj - a posjeti američkog predsjednika bilo kojoj zemlji nipošto nisu slučajni - stoga će zaintrigirati svjetske medije koji će detaljno popratiti Bushov odlazak u Zagreb.

Iako je službena potvrda iz Bijele kuće pristigla tek prije nekoliko tjedana, ideja o posjetu američkog predsjednika Hrvatskoj postoji već nekoliko godina. Kako ističu Nacionalovi izvori iz hrvatskog državnog vrha, prvi konkretni potez bio je kad je u listopadu 2006. George W. Bush u Bijeloj kući ugostio hrvatskog premijera Ivu Sanadera. Nešto ranije te godine, u svibnju je u Dubrovniku nekoliko dana boravio američki potpredsjednik Dick Cheney, koji je očito po povratku Bushu i ostalim kolegama iznio svoje pozitivne dojmove s ljetovanja u Hrvatskoj. Tako je tijekom sastanka u Bijeloj kući Bush vrlo pozitivno reagirao kad ga je Ivo Sanader pozvao da i on posjeti Hrvatsku. Otada su o mogućem posjetu često neformalno razgovarali američki i hrvatski dužnosnici, a ozbiljnije namjere Hrvatske da ugosti Busha pojačali su i pozivi koje je upućivao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Posljednji njihov susret bio je u rujnu 2007. u New Yorku, kad su tijekom trajanja Opće skupštine UN-a Bush i Mesić ponovo razgovarali o mogućnosti da Bush dođe u Hrvatsku. Već se tada znalo da u travnju 2008. Bush dolazi na NATO-ov summit u Bukureštu, pa se sve češće spominjala mogućnost da prije ili nakon Bukurešta Bush sleti u Zagreb. Ipak, američka administracija očito nije žurila s definitivnom odlukom, pogotovo zbog toga što su Hrvatskoj tada predstojili parlamentarni izbori, pa su na česte upite hrvatskih dužnosnika suradnici Georgea W. Busha mjesecima odgovarali da su šanse za njegov posjet Hrvatskoj - pola-pola, odnosno 50 posto.

LISTOPAD 2006. Ivo Sanader u Bijeloj kući pozvao je Georgea Busha u HrvatskuLISTOPAD 2006. Ivo Sanader u Bijeloj kući pozvao je Georgea Busha u HrvatskuPo svemu sudeći, savjetnici američkog predsjednika odluku o posjetu Zagrebu donijeli su već u prvim tjednima 2008. Hrvatska se nakon korektnih izbora i formiranja Vlade još jednom u potpunosti dokazala kao stabilna europska zemlja koja ima odličnu perspektivu u članstvu NATO-a i Europske Unije, a svojim se razvitkom može pohvaliti kao najuspješnija u regiji. S druge strane, u drugim zemljama počela su vrenja: Kosovo, Srbija, Makedonija, te Bosna i Hercegovina pokazali su da je za stabilnost cijele regije još uvijek nužna aktivna uloga međunarodne zajednice, te da je u cijelom tom procesu Hrvatska najbolji primjer. Tako Bushov posjet Hrvatskoj može ostvariti dva važna cilja: s jedne strane potvrditi stav Amerike o izvrsnim odnosima i partnerstvu s Hrvatskom, a s druge pokazati svjetskoj zajednici da je Amerika još uvijek vrlo zainteresirana za stabilnost cijele jugoistočne Europe. Kako navode Nacionalovi izvori iz hrvatskog državnog vrha, jedan od važnih ciljeva američke administracije je i pokazati da Sjedinjene Države od država jugoistočne Europe ne traže dualističko svrstavanje na stranu Europe ili Amerike, nego da smatraju da su članstvo u NATO-u i Europskoj uniji zapravo komplementarni, te da bi u budućnosti i sve druge države u regiji, pogotovo one u kojima trenutačno tinjaju neki sukobi, trebale slijediti primjer Hrvatske.


Prema nekim izvorima, tijekom svog boravka u Hrvatskoj Bush će od najviših hrvatskih dužnosnika zatražiti upravo da se Hrvatska, koja je svoj međunarodni politički položaj osnažila i članstvom u Vijeću sigurnosti UN-a, dodatno potvrdi aktivnijom ulogom u smirivanju napetosti u susjednim zemljama, te da pomažući susjedima u postizanju stabilnosti potvrdi svoj snažan partnerski odnos sa Sjedinjenim Državama. Pritom se navodi i da s američke strane očito postoji izniman interes za partnerski odnos s Hrvatskom, jer je izvjesno da takav stav u Americi imaju obje američke političke opcije - i republikanci i demokrati - jer je Hrvatsku u razmaku od desetak godina posjetio demokrat Bill Clinton, a sada će to učiniti i republikanac George W. Bush. Iz sigurnosnih razloga svi detalji Bushova dvodnevnog posjeta Hrvatskoj najstroža su tajna: hrvatski domaćini ne smiju javnosti iznositi nikakve informacije bez izričite dozvole američke strane, a u američkom veleposlanstvu u Zagrebu također nema mnogo čvrstih informacija, jer svi službeni podaci dolaze izravno iz Washingtona.

George W. Bush 2002. u Pragu s predsjednikom Mesićem i tadašnjim predsjednicima Makedonije i Albanije, Borisom Trajkovskim i Alfredom MoisiuomGeorge W. Bush 2002. u Pragu s predsjednikom Mesićem i tadašnjim predsjednicima Makedonije i Albanije, Borisom Trajkovskim i Alfredom MoisiuomIpak, sada je već gotovo sigurno da u dvodnevni posjet Hrvatskoj Bush dolazi u pratnji svoje supruge Laure, a doći će i američka državna tajnica Condoleezza Rice. Prvog dana posjeta Busha će primiti hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji će u čast svoga gosta organizirati svečanu večeru. Drugoga dana posjeta, prema Nacionalovim izvorima, Bush će se u Banskim dvorima na Gornjem gradu sastati i s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom. Dva dana boravka u Hrvatskoj, i to nakon važnog summita u Bukureštu, američkom će predsjedniku sigurno poslužiti da s najvišim hrvatskim dužnosnicima dogovori još bolju suradnju u budućnosti, a Hrvatska će putem svjetskih medija biti prikazana kao stabilna južnoeuropska zemlja s odličnim perspektivama.

Najveći summit NATO-a u povijesti

PRIPREMA ZA BUKUREŠT Čelnici NATO-a u sjedištu u BruxellesuPRIPREMA ZA BUKUREŠT Čelnici NATO-a u sjedištu u BruxellesuGlavne teme sastanka predsjednika država i vlada 26 članica NATO-a, koji će se održati u Bukureštu od 2. do 4. travnja 2008., bit će prije svega sigurnosna situacija u Afganistanu i na Kosovu, pridruživanje Hrvatske, Albanije i Makedonije NATO-u, razmatranje zahtjeva Gruzije i Ukrajine da pristupe Akcijskom planu za članstvo, sustav proturaketne obrane u istočnoj Europi, te izazovi kao što su energetska sigurnost i obrana od tzv. cyber napada. Misija NATO-a u Afganistanu najvažnija je operacija zemalja članica u kojoj NATO dobiva ili gubi kredibilitet snažne globalne vojnopolitičke organizacije, pa se stoga najavljuje njeno jačanje po broju vojnika i opremi, ali i smanjivanje ograničenja koje pojedine članice nameću svojim kontingentima.

Može se očekivati kako će upravo na tom pitanju doći do razmimoilaženja europskih saveznika sa Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadom i Velikom Britanijom, čije postrojbe, za razliku od ostalih postrojbi članica NATO-a, ratuju protiv talibana na opasnom jugu Afganistana. Želja Bushove administracije da se Ukrajina i Gruzija uključe u Akcijski plan za članstvo već je naišla na kritike i u redovima saveznika, osobito Njemačke, jer bi Rusija mogla reagirati na takvo približavanje NATO-a svojim granicama.

Vezane vijesti

'Nikolić - četnički vojvoda ili redizajnirani predsjednik?'

'Nikolić - četnički vojvoda ili redizajnirani predsjednik?'

Uoči inauguracije Tomislava Nikolića na mjesto predsjednika Srbije, novosadski Dnevnik objavio je osvrt bivšeg predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika