Objavljeno u Nacionalu br. 645, 2008-03-24

Autor: Eduard Šoštarić

HRVATSKE PRIPREME ZA NATO

NATO-u trokut Benkovac - Udbina - Zemunik

VOJNICI NATO SAVEZA u Hrvatskoj će koristiti postojeću infrastrukturu, a OS RH morat će mnogo uložiti u obrazovanje i tehničku ispravnost

Zadarski trokut-Izvrsna prometna povezanost glavni je razlog zbog kojeg će se većina NATO-ovih aktivnosti odvijati u zaleđu ZadraZadarski trokut-Izvrsna prometna povezanost glavni je razlog zbog kojeg će se većina NATO-ovih aktivnosti odvijati u zaleđu ZadraDobivanje pozivnice da pristupi punopravnom članstvu NATO-a nije samo jedan od najvećih hrvatskih vanjskopolitičkih uspjeha od osamostaljenja nego je istovremeno i velika obveza za hrvatske oružane snage koje se moraju prilagoditi svih zahtjevima i standardima članstva kao što su morale i ostale zemlje članice. Samo ovaj put će to morati činiti mnogo brže nego u statusu kandidata zbog obveza koje proizlaze iz punopravnog članstva i učestalijih vojnih inspekcija iz sjedišta Saveza.

Pred hrvatskim oružanim snagama je veliki posao izgradnje infrastrukture potrebne za bolji standard i život vlastitih vojnika, ali isto tako i za prihvat NATO-snaga. Predviđanja o izgradnji NATO-ovih baza u Hrvatskoj, dolasku američkih vojnika, a time i propasti turizma, širenju prostitucije i droge među hrvatskom populacijom pokazala su se potpuno neutemeljena. Takva predviđanja i najave bili su jedan od glavnih argumenata protivnika ulaska Hrvatske u NATO. Nigdje u svijetu ne postoje NATO-ove baze, pa ih tako neće biti ni u Hrvatskoj.

Zapravo, riječ je o NATO-ovu konceptu HNS (Host Nation Support - potpora zemlje domaćina). Koncept “potpore zemlje domaćina” je međunarodna obveza koju je preuzela Hrvatska a sadržava civilnu i vojnu pomoć pruženu u miru, u izvanrednim situacijama, krizama i za vrijeme sukoba NATO-ovim snagama koje su privremeno smještene na teritoriju Hrvatske, provode operacije ili samo prolaze kroz teritorij. Hrvatska neće imati novih vojnih baza, nego će s postojećom hrvatskom vojnom infrastrukturom, moderniziranom i obnovljenom, privremeno primiti strane vojnike kad bude potrebno i osigurati im potrebnu logističku pomoć, bilo da je riječ o hrani, smještaju, opskrbi pogonskim gorivom, vojnoj vježbi, otklanjanju tehničkih kvarova na zrakoplovima, brodovima i slično.

Na isti će način hrvatski vojnici biti primljeni i smješteni u bilo kojoj zemlji članici NATO-a. HNS nije samo problem MORH-a i Oružanih snaga, nego svih državnih civilnih institucija vlasti. Zrakoplovstvo članica zemalja Saveza imat će ulaskom Hrvatske u punopravno članstvo na raspolaganju zračnu bazu u Zemuniku pokraj Zadra, u kojoj se već obavljaju pripreme za modernizaciju objekata i poletno-sletnih staza. Savezničke snage mogu od 2010. svoje postrojbe smjestiti, među ostalim, u vojarnu u Benkovcu, što je posve opravdana odluka s obzirom na blizinu zračne luke Zemunik, kamo strani vojnici mogu stići transportnim zrakoplovima i dalje se do Benkovca prevesti autobusima za 20-ak minuta.

U istoj vojarni u Benkovcu bit će smještena i hrvatska motorizirana bojna namjenskih snaga za međunarodne operacije sAERODROM UDBINA bit će baza za zajedničke vježbe hrvatskih snaga i NATO-a, a komunaln infrastruktura na njemu se već obnavljaAERODROM UDBINA bit će baza za zajedničke vježbe hrvatskih snaga i NATO-a, a komunaln infrastruktura na njemu se već obnavlja novim oklopnim borbenim vozilima pa će se njome vjerojatno služiti i namjenske snage NATO-a, koje bi se eventualno s hrvatskim kolegama pripremale i pobliže upoznale prije zajedničkog odlaska u takve operacije. Vojna baza bivše JNA na aerodromu Udbina odabrana je kao baza za zajedničke vojne vježbe hrvatskih i NATO-snaga a na njoj je počela izgradnja kontejnerskog naselja i sanacija infrastrukture, prije svega komunalne.

Spomenuti trokut Zemunik - Benkovac - Udbina izvrsno je prometno povezan, pa su predloženi projekt logističke pomoći savezničkim snagama na te tri lokacije, povezane vrlo brzom cestom i s mogućnošću transporta zrakoplovom od Zemunika do Udbine, NATO-ovi planeri ocijenili izvrsnom ocjenom. Pomorska luka Sv. Nikola u Splitu bit će tranzitna luka za pomorske snage NATO-a i zbog toga će se za dvije-tri godine završiti s modernizacijom smještajnih objekata i pomorske infrastrukture.


Kad je riječ o kontinentalnom dijelu Hrvatske, najveća baza kojom će se koristiti NATO-ove snage je vojni poligon Gašinci u blizini Đakova, gdje će se one uvježbavati s hrvatskim pješačkim postrojbama. Vojni poligon “Eugen Kvaternik” kod Slunja će u pogledu boravka i vježbi vojnika NATO-a biti u podređenom položaju, jer će na njegovu području biti izgrađeni zamjenski kapaciteti za vojarnu u Varaždinu, iz koje se HV iseljava. U Slunju će se graditi i logistički centar skladišta za streljivo i naoružanje. Spomenuti lokaliteti bit će na raspolaganju NATO-ovim postrojbama od ulaska Hrvatske u punopravno članstvo, što se očekuje najkasnije do početka 2010. Do 2015. Republika Hrvatska će na raspolaganje NATO-postrojbama u tranzitu, odnosno onima koje samo prolaze kroz hrvatski teritorij osigurati logističku pomoć u vojarni Bosut u Vinkovcima i vojarni Drgomalj u Delnicama.

Unatoč zahtjevima koji stoje pred Ministarstvom obrane ulaskom u NATO, postoje i jasni pozitivni učinci ulaska Hrvatske u članstvo. Premda se tvrdi kako je ulaznica za NATO, među ostalim, kupnja vojne opreme sa Zapada, prava je istina da približavanje Savezu donosi pravi procvat hrvatskom gospodarstvu i nekoliko tisuća novih radnih mjesta. Premda se u modernizaciju i opremanje namjerava utrošiti velik novac i u javnosti se stvara dojam kako su Oružane snage samo veliki potrošač, one su već nekoliko godina izravni pokretač otvaranja novih radnih mjesta u Hrvatskoj i velikih investicija. Ulazak Hrvatske u članstvo NATO-a poboljšat će njezin investicijski i kreditni rejting. U percepciji potencijalnih stranih investitora Hrvatska će postati sigurnije odredište kapitala i može se očekivati interes za izravne investicija i greenfield ulaganja. Pokazalo se to na primjerima Španjolske, Grčke, Portugala, Poljske i Češke.

VOJARNA U BENKOVCU prikladna je za smještaj NATO-ovih vojnika, a do aerodroma u Zemuniku autobusom se stiže za 20 minutaVOJARNA U BENKOVCU prikladna je za smještaj NATO-ovih vojnika, a do aerodroma u Zemuniku autobusom se stiže za 20 minutaSve to ipak neće biti ostvarivo ako se ne provede drukčija porezna politika u državi koja bi rasteretila investitore i poslodavce. S pozivnicom da pristupi Savezu vrlo je vjerojatno kako će i hrvatski burzovni indeks ojačati, Hrvatska će biti prepoznata i u nekim dijelovima svijeta gdje pojedini investitori još uvijek smatraju kako se na Balkanu vode ratovi. Ulazak Hrvatske u elitni klub gospodarski najrazvijenijih zemalja Europe znači i lakši pristup izvorima kapitala i financiranja. Ne treba zanemariti koristi koje će imati i hrvatsko gospodarstvo, odnosno poduzeća i tvrtke namjenske vojne industrije koje su “umirale” zbog oslanjanja na proizvodnju isključivo za ograničene potrebe hrvatskih oružanih snaga. Hrvatska bi poduzeća mogla osigurati stabilnost i dugoročni razvoj uz dolazak novih tehnologija, znanja i kadrova, jer je NATO učinio veliki posao na povezivanju različitih vojnoindustrijskih kompleksa unutar svojih članica.

Hrvatska vojska tako postaje inicijator razvoja hrvatske znanosti i gospodarstva, stranih investicija, a osobito domaće vojne proizvodnje. Osim nabave zrakoplova i sofisticirane opreme na brodovima sve ostalo za potrebe Hrvatske vojske proizvodit će se u Hrvatskoj. Kad je riječ o sigurnosti koja proizlazi iz samog članstva u Savezu, valja napomenuti kako će Hrvatska ulaskom u NATO za koju godinu postati i dijelom najvećeg NATO-ova obrambenog projekta u budućnosti, proturaketnog štita za obranu južnog krila NATO-a, i to Grčke, Italije, Turske, Bugarske, Slovenije, Rumunjske, Albanije i Makedonije od napada dalekometnih projektila s Bliskog istoka. Ulazak Hrvatske u takav projekt više se ne može nazvati spekulacijom, jer se o zaštiti južnog krila NATO-a proturaketnim štitom vode ozbiljni razgovori u Savezu, osobito najviših dužnosnika Saveza s bugarskim, rumunjskim i talijanskim vodstvom. Jedini razlog zbog čega se s Hrvatskom ne razgovara o tome je formalan - Hrvatska još uvijek nije punopravna članica Saveza.

Hrvatska je dobivanjem pozivnice za punopravno članstvo u NATO-u ostvarila najveći vanjskopolitički cilj od trenutka priznanja njezine samostalnosti u Ujedinjenim narodima 1992. Riječ je o tome da će članstvom u Savezu prije svega ojačati vlastitu sigurnost i teritorijalni integritet, i to za mnogo manje novca nego da je ostala izvan Saveza. U trenutku dobivanja pozivnice Hrvatska je ispunila političke i gospodarske kriterije za članstvo, ali još je daleko od toga da hrvatske oružane snage budu na istoj razini s modernim zapadnim vojskama. Hrvatska vojska treba u kadrovskom i tehničkom dijelu još mnogo toga učiniti da se može mjeriti s naprednijim članicama Saveza, ali kad je riječ o hrvatskim vojnicima u Afganistanu, može se reći kako su njihova osposobljenost i angažman sigurno jednaki, ako ne i veći od vojnika zemalja članica.

Stanje tehničke ispravnosti Ratnog zrakoplovstva je katastrofalno, a slično stanje je i u Ratnoj mornarici koja jedva da ima brod za isplovljavanje na otvoreno more; reorganizacija Oružanih snaga je kozmetičke prirode, jer su na ključnim mjestima u vojsci uvijek isti ljudi koji se samo rotiraju i još k tomu većina njih s nedovoljnom naobrazbom za dužnosti koje obnašaju. Nema kvalitetnog upravljanja časnicima i njihovim karijerama kako bi unaprijed znali što će i mogu li raditi ovisno o obrazovanju, znanju stranih jezika i slično. Sve se svodi na improvizaciju, kao što su bila i posljednja imenovanja.

Veliki je nedostatak stručnjaka koji trebaju u procesu modernizacije biti na čelu projektnih timova. Pred Hrvatskom vojskomJaap De Hoop Scheffer,glavni tajnik Sjevernoatlantskog savezaJaap De Hoop Scheffer,glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza su zahtjevni projekti modernizacije oružanih snaga, uvođenja novih informatičkih sustava, intenzivnog učenja engleskog jezika, odlazaka u međunarodne vojne stožere gdje sjede osobe s dva ili više fakulteta. Moglo se očekivati da će zbog takvih zahtjeva čelni ljudi i voditelji projekata u Ministarstvu obrane i oružanim snagama biti iznimno kvalitetni, obrazovani i tehnološki potkovani stručnjaci ili da će se ići za regrutacijom takvih stručnih ljudi u oružane snage. No trend je posve suprotan, malo takvih stručnjaka koji su ostali u MORH-u maksimalno je opterećeno i rade pod pritiskom na nekoliko projekata, nakon što im se pruži prva dobra prilika odlaze iz Oružanih snaga, a nitko novi se ne pojavljuje jer mu se kao stručnjaku ništa kvalitetno ne nudi. Stotinjak najkvalitetnijih kadrova za godinu ili dvije otići će u NATO-ovo sjedište u Bruxelles i ostala vojna zapovjedništva u Europi.

Zbog toga se, među ostalim, već dva mjeseca kasni s odabirom konačne konfiguracije borbenih oklopnih vozila AMV na osam kotača, a vrlo vjerojatno će se slična situacija dogoditi i s nabavom borbenih zrakoplova, jer u godini kad se odlučuje o tome nitko suvislo ne zna objasniti što Hrvatska zapravo želi, kakav tip zrakoplova, novi ili rabljeni, i s kojom svrhom. Stanje će biti još kompliciranije kad se u sjedište NATO-a 2009., kao i njegova vojna zapovjedništva diljem Europe, uputi više od stotinu najkvalitetnijih časnika i dočasnika Hrvatske vojske, a da se istovremeno ništa nije učinilo na popularizaciji vojnog poziva. Kadrovski problemi nisu samo vezani za spomenute projekte.

Premda su najveće pohvale iz NATO-a redovito dolazile zbog angažmana hrvatskih vojnika u Afganistanu, organizacija i obuka hrvatskih vojnika za takvu vrstu misija ima i određenih teškoća. Došlo je do toga da pojedini vojnici već treći put odlaze u Afganistan dok mnogi s liste čekanja od 2004. nisu bili niti jednom. Zanimanje vojnika za odlazak u Afganistan isključivo je vezano uz materijalni status jer plaća dočasnika u elitnim obavještajnim vojnim postrojbama, i to uz olakšicu za djecu, iznosi 4800 kuna a u mirovnoj misiji ISAF u Afganistanu samo dnevnica iznosi 100 eura.

Vezane vijesti

Srbija koči BiH na putu u NATO?

Srbija koči BiH na putu u NATO?

Iako su prije nekoliko mjeseci dogovorili knjiženje vojne imovine, vladajuća šestorka nije realizirala dogovor u Parlamentu BiH. Postavlja se pitanje… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika