Šefovi zemalja članica NATO-a prošli su tjedan čestitali premijeru Sanaderu na dobivenoj pozivnici; primitku Hrvatske u NATO savez prethodit će ratifikacija u svim zemljama članicamaDobivanjem pozivnice da pristupi članstvu u NATO savezu Hrvatska još uvijek nije završila svoj put do punopravne članice, naprotiv. Zbog upućivanja pozivnice Hrvatska će sada biti pod posebnim povećalom NATO-ovih dužnosnika, zahtjevi stavljeni pred Hrvatsku do njezina punopravnog članstva na proljeće 2009. bit će precizni, konkretni i vremenski zacrtani. Više neće biti mjesta improvizaciji, kašnjenja u modernizaciji, netransparentne nabave, kadrovskih rješenja s generalima bez vojne naobrazbe i nositeljima lažnih odličja. Malo tko je govorio o tome da će ulaskom u članstvo NATO-a Hrvatska svoj obrambeni sustav morati konačno dovesti u red, jer isti će standardi vrijediti kako za Hrvatsku tako i za ostale članice Saveza.

Bez obzira na sve što Hrvatska dobiva ulaskom u NATO, ona prema Savezu ima i obveze da poštuje sve standarde koji se primjenjuju u modernim zapadnim vojskama. Nakon što je dobila pozivnicu Hrvatska prvo mora početi pristupne razgovore s NATO-om koji trebaju biti okončani do kraja ljeta ove godine, doznao je Nacional. Tijekom pristupnih razgovora održat će se dva sastanka na kojima će se detaljno razgovarati o svim dosadašnjim postignućima hrvatskih reformi koje su ključne za pristupanje članstvu, ali i o onome što će biti nužno učiniti do pristupanja koje se očekuje u proljeće 2009.
Već u lipnju ove godine u Bruxellesu će se održati sastanak dužnosnika NATO-a s hrvatskim pregovaračima, a glavne teme će biti političke i vojne reforme, odnosno stupanj do kojeg se došlo u njihovu ostvarivanju i što će se morati još učiniti do pristupanja punopravnom članstvu. Kad je riječ o političkim pitanjima, dužnosnici NATO-a očekuju jasne i konkretne odgovore što se tiče reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije i poštivanja prava manjina, osobito srpske manjine u Hrvatskoj, a rasprava o vojnim reformama bit će vezana uz obrambeni proračun i njegovu strukturu, koliko će se izdvajati za plaće zaposlenika, koliko u razvojne i modernizacijske projekte, te projekcije troškova mirovnih misija. Također, govorit će se o primjeni Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga koji je donesen 2005., odnosno ispunjavaju li se zacrtani vremenski okviri u modernizaciji i preustroju Oružanih snaga, te pripremi postrojbi za misije NATO-a. NATO-ovi dužnosnici očekuju konkretne odgovore o procesu profesionalizacije i dragovoljnoj pričuvi koja je mrtvo slovo na papiru, nesređenom sustavu upravljanja karijerama vojnih osoba koje, primjerice, samo dan prije novog postavljenja znaju što će ubuduće raditi dok časnici zapadnih vojski to znaju godinama unaprijed.

GORDAN JANDROKOVIĆ uputit će krajem ljeta pismo glavnom tajniku NATO-a u kojem se RH obvezuje na poštivanje Washingtonskog ugovora; na slici sa šefom slovenske diplomacije Dimitrijem Rupelom To znači da će dužnosnici MORH-a i visoki vojni časnici Glavnog stožera ubuduće sve morati činiti mnogo brže i efikasnije nego što su to činili dok je Hrvatska bila u statusu kandidata, i to zbog obveza koje proizlaze iz punopravnog članstva i učestalijih vojnih inspekcija iz sjedišta Saveza. Na drugom sastanku, koji će se održati nekoliko mjeseci poslije, ali ne kasnije od početka kolovoza 2008., raspravljat će se o sigurnosnim i pravnim pitanjima te o tome koliko će Hrvatska uplaćivati u zajednički proračun NATO-a. Prema izračunima Ministarstva obrane, za troškove dvaju zajedničkih fondova NATO-a Hrvatska će godišnje plaćati 5 milijuna eura, a procjenjuje se da će još 5 milijuna eura stajati upućivanje stotinu članova vojnog i civilnog osoblja u pojedina zapovjedništva NATO-a.

Tomu naravno treba dodati i godišnja izdvajanja hrvatskim vojnicima za potrebe sudjelovanja u vojnim misijama NATO-a koja će iznositi približno 20 milijuna eura.

Po završetku pristupnih pregovora do kraja ljeta 2008. Hrvatska će poslati u sjedište NATO-a pismo kojim će službeno potvrditi da prihvaća obveze koje proizlaze iz Washingtonskog ugovora kojim je utemeljen NATO, a zajedno s pismom bit će utvrđen i vremenski raspored za dovršetak potrebnih reformi o kojima će se razgovarati na spomenutim sastancima s NATO-ovim dužnosnicima. Pismo namjere glavnom tajniku NATO-a Jaapu de Hoopu Schefferu trebao bi uputiti sadašnji ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković. Nakon toga, NATO će pripremiti protokol Washingtonskom ugovoru, koji predstavlja amandman i koji nakon ratifikacije postaje sastavni dio Ugovora o članstvu. Nakon potpisivanja protokola uslijedit će postupak ratifikacije u svim zemljama članicama NATO-a. Kad se završi postupak ratifikacije, zemlje članice obavijestit će o tome američki State Department, koji je depozitar Washingtonskog ugovora, a onda će glavni tajnik NATO-a pozvati Hrvatsku da pristupi Sjevernoatlantskom savezu.

GENERAL JOSIP LUCIĆ, načelnik Glavnog stožera, odrađuje svoj drugi mandat a nema formalno vojno obrazovanje Riječ je o procesu koji s ratifikacijom u svim zemljama članicama kreće na jesen 2008. i trebao bi završiti do kraja proljeća 2009., kad bi se u povodu 60 godina postojanja Saveza trebao održati sastanak NATO-ovih članica u Francuskoj i Njemačkoj, gdje će se Hrvatsku pozvati da prvi put sjedne za stol kao punopravna članica koja može donositi odluke ravnopravno s drugim članicama Saveza. Valja reći da će u tom prijelaznom razdoblju od danas do proljeća 2009. hrvatski predstavnici već moći ulaziti u radna tijela NATO-a, njegove pododbore i odbore te u njima ravnopravno sudjelovati u raspravama i iznositi stavove, ali ne i glasovati sve dok Hrvatska ne postane punopravnom članicom.

Upravo će odlazak spomenutih stotinjak najkvalificiranijih vojnih kadrova u stožere i razne odbore NATO-a ostaviti veliku prazninu u obrambenom sektoru. Pred Hrvatskom vojskom su veliki i u tehnološkom smislu zahtjevni projekti modernizacije Oružanih snaga, uvođenja novih informatičkih sustava, intenzivnog učenja engleskog jezika, odlazaka u međunarodne vojne stožere gdje sjede osobe s dva ili više fakulteta. Moglo se očekivati da će zbog takvih zahtjeva koji se sad pojavljuju čelni ljudi i voditelji projekata u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama biti iznimno kvalitetni, obrazovani i tehnološki potkovani stručnjaci ili da će se po svaku cijenu ići za njihovim privlačenjem u Oružane snage.

PREDSJEDNIK MESIĆ, premijer Sanader i predsjednik Albanije sa svim šefovima država članica NATO saveza prošli tjedan u Bukureštu Međutim, trend je posve suprotan, malo takvih stručnjaka koji su ostali u MORH-u maksimalno je opterećeno i rade pod pritiskom na nekoliko projekata, nakon što im se pruži prva dobra prilika odlaze iz Oružanih snaga, a nitko novi se ne pojavljuje, jer mu se kao stručnjaku ništa kvalitetno ne nudi. To će također biti jedna od tema razgovora hrvatskih pregovarača s NATO-ovim dužnosnicima u pristupnim pregovorima kao i priča o profesionalizaciji Oružanih snaga. Stanje s popunom vojnih postrojbi novopridošlim ročnicima je bilo toliko loše da je morala biti donijeta odluka o ukidanju vojnog roka i stvaranju profesionalne vojske. Vojni rok je bio posve demotivirajući za bilo koga tko bi poželio postati vojnikom.
Oružane snage, ograničene svojim proračunom, nisu uspjele osmisliti kvalitetne i zanimljive programe obuke za ročnike. Poziva na vojne vježbe sjećaju se samo roditelji sadašnjih ročnika dok su bili u JNA, sada se tijekom služenja vojnog roka ispali jedan okvir streljiva, a sve ostalo svodi se na komunalne djelatnosti i pomoć u čišćenju snijega na nogometnim terenima, na čuvanje straže pred objektima koji nemaju nikakvu vrijednost, psihološki dril nadređenih je li krevet dobro namješten ili zahod očišćen.