Objavljeno u Nacionalu br. 652, 2008-05-12

Autor: Orhidea Gaura

Procvat nove industrije

100.000.000 Kn TV producentima

NA NATJEČAJ HTV-a za proizvodnju četiriju TV serija javilo se 17 ponuđača: toliki broj produkcijskih kuća nastao je u Hrvatskoj jer je riječ o sve unosnijem tržištu na koje se troše vrtoglave svote

Direktor Inter-filma Ivan Maloča nije se prijavio na natječaj sa serijom 'Bitange i princeze' nego s tri nova projekta od kojih je prihvaćena serija za mlade 'Zakon'Direktor Inter-filma Ivan Maloča nije se prijavio na natječaj sa serijom 'Bitange i princeze' nego s tri nova projekta od kojih je prihvaćena serija za mlade 'Zakon'Hrvatsko tržište neovisnih producentskih kuća u sve većem je porastu, a da su osim velikih igrača svoju priliku u proizvodnji televizijskog programa prepoznale i posve male i relativno nove tvrtke pokazao je i natječaj Hrvatske radiotelevizije na kojem je prošli tjedan odlučeno kakve ćemo serije gledati u idućoj sezoni. Na taj se natječaj prijavilo 17 producentskih kuća, a dosad najveća producentska kuća Ava, koja je HTV-u prodala već četiri sapunice, izostala je s njega. Tako ispada da su svi osim Romana Majetića pozdravili natječaj na kojem je svima dana prilika da ponude svoje ideje.


Proizvodnju televizijskih serija mnogi su poduzetnici prepoznali kao unosan biznis. Kad se uzme u obzir da prema novom zakonu HTV kao javna televizija 10 posto svog programa mora raditi u vanjskoj produkciji, a i komercijalne televizije RTL i Nova TV imaju nekoliko projekata koje rade s neovisnim kućama, onda je jasno da je riječ o poslu koji se na tjednoj razini može mjeriti u milijunima kuna jer je prosječna cijena jedne epizode serije oko 200 tisuća kuna. Dakako, neke su serije nešto jeftinije, a neke, poput “Dobrih namjera”, stoje više od 300 tisuća kuna po epizodi. Tako na mjesečnoj razini možemo govoriti o ukupnom tržištu vrijednom najmanje 10 milijuna kuna odnosno većem od 100 milijuna kuna godišnje.

Takvi iznosi podrazumijevaju cijelu novu industriju koja se u posljednjih nekoliko godina razvila kako bi mogla pratiti kapacitete novonastalog tržišta. Profitirali su mnogi, od glumaca koji su se napokon izvukli sa svojih kazališnih plaća i kao priliku za dodatnu zaradu ne moraju čekati samo snimanje reklama ili filmova kojih još uvijek nema toliko da bi u njima bilo mjesta za sve, do scenarista, redatelja, šminkera, kostimografa, stilista, scenografa, snimatelja, tonaca i montažera. U pozadini cijele priče sve je više tvrtki koje su se specijalizirale samo za iznajmljivanje studija ili tehničke opreme jer rijetko koja producentska kuća radi s vlastitom opremom. Iznajmljivanje studija i izgradnja scenografije zauzima veliku stavku u cijelom projektu odnosno najmanje oko 20 posto ukupnog proračuna. Kad se tu ubroji i iznajmljivanje kamera i ostale tehničke opreme, trošak se penje blizu 50 posto ukupnog budžeta.

S čak sedam studija i 75 tisuća četvornih metara zemljišta, s kapacitetima izgradnje novih studija, i golemim fundusom garderobe i scenografije koja uključuje i 115 oldtimer vozila, bez premca najveća tvrtka u tom je segmentu Jadran film koji zapošljava gotovo stotinu ljudi. Oni omogućavaju da njihov potencijalni partner s dobrim scenarijem i glumačkom ekipom praktički s rukama u džepu ušeće u studio i počne snimanje.
“Jedan od razloga zbog čega se sami nismo javili na natječaj je to što većina onih koji su se javili surađuje s nama. Dakle, uzimali bismo posao ljudima koji dobar dio posla obavljaju kod nas”, rekao je Eugen Burger, izvršni dopredsjednik Jadran filma. Vodeći ljudi te tvrtke svjesni su da je Jadran film zakasnio na tržište kad su se pokretale sapunice, i da je vrijeme da se razviju i u kreativnom dijelu posla, kao što su uspješno učinili s projektom “Večernje škole”.


JADRAN FILM na čijem je čelu Vinko Grubišić, ima sedam studija i 75 tisuća m2 zemljišta te svu tehničku opremu za snimanjeJADRAN FILM na čijem je čelu Vinko Grubišić, ima sedam studija i 75 tisuća m2 zemljišta te svu tehničku opremu za snimanje “Preskočili smo sapunice i najesen krećemo sa snimanjem jedne velike hrvatske povijesne dramske serije čijih će se 30-ak epizoda snimati godinu dana, a stajat će oko 30 milijuna kuna. Partner bi nam trebala biti Hrvatska televizija, a s tim projektom planiramo krenuti i na srednjoeuropsko tržište”, otkrio je predsjednik uprave Vinko Grubišić. Jadran film zasigurno će biti prva na popisu kompanija s kojima će pregovarati tvrtka Ring Multimedija koja je pobijedila u kategoriji sapunice s projektom “Sve će biti dobro”, a s Jadran filmom su surađivali i na snimanju serije “Zauvijek susjedi”.
Bivši urednik Zabavnog programa RTL-a i vlasnik tvrtke Fikcija Saša Runjić, koji je za HTV radio “Kazalište u kući”, kaže kako produkcija nije tako glamurozan i unosan posao kako se izvana čini.

“To je jednostavno skup posao, vrti se veliki novac, ali su male zarade. Na projektu ‘Kazališta u kući’, koji je nakon ‘Odmori se, zaslužio si’ i ‘Običnih ljudi’ bio treća najgledanija serija na svim televizijama, radilo je 70 ljudi u razdoblju od šest mjeseci, a samo snimanje trajalo je 60 dana. To su sve slobodni umjetnici, glumci, snimatelji, tehničari, čiji honorari nisu mali, a izračunajte samo koliko stoji da svaki dan nahranite toliko ljudi. Riječ je o velikim iznosima, i malim tvrtkama koje tek počinju teško je pokrenuti posao bez avansa. Kao i svuda u svijetu, malo je golemih producentskih kuća koje imaju stabilan posao. Idete iz projekta u projekt i ne znate hoćete li dobiti sljedeći posao. S druge strane, u tome ima i nekog čara jer svaki put krećete od nule. Primjerice, kad je završilo snimanje ‘Kazališta’, morao sam raditi druge stvari da bih si mogao priuštiti da nastavim raditi taj posao dalje, praktički sam jedva živio”, rekao je Saša Runjić koji je na natječaju ponudio političku satiru “Markov trg” sa Željkom Königsknechtom kao premijerom i Tarikom Filipovićem kao državnim tajnikom u glavnim ulogama.

Priliku da posao prošire na produkciju vidjeli su i u tvrtki Euro-V.A.L., zastupniku Panasonicove profesionalne i video opreme, koja se bavi i iznajmljivanjem kamera. Oni su se na natječaj prijavili u kategoriji serije za mlade i u startu su u kategoriji za koju se natjecalo najviše kandidata imali cijenu oko milijun kuna povoljniju od drugih ponuđača. No u toj je kategoriji prošao Interfilm sa serijom “Zakon”. Ivan Maloča, vlasnik Interfilma, neovisnom produkcijom se bavi od 1989., a producirao je neke od najboljih hrvatskih filmova poput Ogrestine “Crvene prašine” i “Tu”, Brešanova “Maršala” i “Svjedoka”, te brojne dokumentarne filmove i reklame. Jedan je od suosnivača studija Zbora narodne garde.


Malo je ljudi tada znalo da se ratni studio Osijek i Sisak za HTV rade u vanjskoj produkciji. Kad je riječ o televizijskim serijama, kaže, tržište se otvorilo dolaskom RTL-a i Nove TV, tada se prvi put moglo ponuditi televiziji vlastiti autorski projekt koji bi se samostalno napravio od početka do kraja. Prije toga serije su se mogle raditi samo u koprodukciji s HTV-om. Interfilm je tada HTV-u ponudio “Bitange i princeze”, prvi sitcom na HTV-u, a prije njih s emitiranjem na konkurentskoj Novoj TV krenula je “Naša mala klinika” koju je u slovenskoj produkciji proizveo Branko Đurić Đuro. S obzirom na to da se “Bitange i princeze” emitiraju već četvrtu godinu, Ivan Maloča nije smatrao da ih treba prijaviti na natječaj, nego se javio s tri nova projekta.

Tvrtka Adria AMS, koja producira seriju 'Luda kuća', prijavila se na HTVov natječaj jer nije bilo jasno hoće li projekt propasti ako ga ne prijave. Adria AMS inače je velika casting agencijaTvrtka Adria AMS, koja producira seriju 'Luda kuća', prijavila se na HTVov natječaj jer nije bilo jasno hoće li projekt propasti ako ga ne prijave. Adria AMS inače je velika casting agencija “Ne znam moraju li serije koje su već u programu na natječaj, ja je nisam prijavio. Zdrava logika mi nekako kaže da to nije potrebno jer serija ide već četiri godine, zna se kakva je kvaliteta, je li isplativa ili nije. Ako je serija dobra, mislim da se direktnom pogodbom s HTV-om treba dogovoriti žele li oni nastavak ili ne. Ako ne žele, nikom ništa. Ali tu se postavlja pitanje kako će se taj problem rješavati u budućnosti. Ako ove godine primjerice na natječaju prođe neka serija i pokaže se da je odlična i gledana, hoće li sljedeće godine opet morati na natječaj? Po meni je taj natječaj odlična stvar jer se svatko može prijaviti i unatoč nekim manjkavostima i sitnim propustima za koje smatram da će ih HTV uzeti u obzir i sljedeći put ispraviti, mislim da je u ovom trenutku najvažnija činjenica da je natječaj raspisan”, rekao je Maloča. No, za razliku od njega, tvrtka Adria AMS, čiji se projekt “Luda kuća” već nekoliko godina prikazuje na HTV-u, s istim se projektom prijavila na natječaj i prošla. Vlasnik tvrtke Robert Uradin rekao je kako su se prijavili jer nisu znali trebaju li se prijaviti ili ne odnosno nisu htjeli dopustiti da izgube posao samo zato što se nisu prijavili. Znači li to da se “Bitange i princeze” neće više emitirati jer se nisu prijavile na natječaj, nije poznato.

Ivan Maloča šansu za producente vidi i u tome što su se i komercijalne televizije počele sve više otvarati prema vanjskim produkcijama, pogotovo RTL koji u početku nije toliko ulagao u vlastitu proizvodnju jer, prema njegovu mišljenju, nije dovoljno osluhnuo tržište te nisu znali na koliko televizijski razvijeno i skupo tržište dolaze.
Za razliku od Maloče, Damir Terešak, vlasnik Maxima filma, smatra da se komercijalne TV kuće sve više zatvaraju za vanjske produkcije.
“Došlo je do čudne tendencije da se HTV otvara prema van, a s druge strane, privatne televizije sve se više koncentriraju na vlastitu proizvodnju. RTL primjerice jako malo radi s vanjskim produkcijama, a ako i radi, to su uvijek kuće sestre gdje imaju ili udio ili su vlasnici Nijemci. Naravno, to je njihov novac i oni mogu raditi s njim što žele. No činjenica je da se tržište otvara. Kvantiteta neminovno rađa kvalitetu i mislim da će se stvari s vremenom kristalizirati i da neće više biti nepotizma i dogovora ispod stola jer će tržište i pokazatelji gledanosti diktirati uvjete. No u budućnosti bi se moglo dogoditi da velike tvrtke pokupuju male, što se već počelo događati. Tada će se opet javiti monopol, a onda male tvrtke opet neće imati šansu. Ja si kao mala tvrtka ne mogu priuštiti da napravim nekoliko pilota i da svi budu odbačeni”, rekao je Terešak koji je osim emisije “Sanja” do sada producirao najviše filmova. No u filmovima je, kaže, prevelik razmak od projekta do projekta, pa u snimanju televizijskih serija vidi priliku za redovitiji prihod od kojeg bi tvrtka mogla opstati.

Producentska kuća Livada d.o.o. nedavno je postala tvrtka kći Continental filma, a zajedno s B-produkcijom napravili su pilotepizodu serije 'Nedjeljom ujutro, subotom uvečer'. Kreativni tim Livade čine producent Denin Serdarević, direktor Ivor Hadžiabdić, ton majstor Goran Kuretić i asistentica Ivona Filipović-GrčićProducentska kuća Livada d.o.o. nedavno je postala tvrtka kći Continental filma, a zajedno s B-produkcijom napravili su pilotepizodu serije 'Nedjeljom ujutro, subotom uvečer'. Kreativni tim Livade čine producent Denin Serdarević, direktor Ivor Hadžiabdić, ton majstor Goran Kuretić i asistentica Ivona Filipović-GrčićIza serije za mlade “Nedjeljom ujutro, subotom uvečer” stoji mladi tim produkcije Livada koja je do sada osim reklama i sponzorske emisije “Vrtoglavica” najviše radila nahsinkronizacije crtića. Odnedavno su postali tvrtka kći distribucijske kuće Continental film, a u novi projekt ušli su zajedno s tvrtkom B produkcija. Vlasnik Livade, 30-godišnji Ivor Hadžiabdić, zajedno s Igorom Grahovcem iz B produkcije uložio je novac da od scenarija Predraga Ličine naprave pilot-epizodu.
“Nismo štedjeli ni na čemu, radili smo HD tehnologijom koja se koristi za filmove i s kojom se drugi sitcomi ne mogu uspoređivati”, rekao je Ivor Hadžiabdić. Kad je o konkurenciji riječ, smatra da je još uvijek ima premalo. Ne rade to Amerikanci najbolje, kaže, zato što rade sedam serija godišnje.
“Volio bih da nas ima jako mnogo i da svi dobro rade. Tehnologija je sve jeftinija i činjenica je da se ljudi uz manje investicije mogu time baviti. Netko može uzeti jeftiniju kameru; ako su priča i proizvod dobri, to na kraju isto može dobro ispasti.”

Jedna od rijetkih kuća koja je surađivala sa sve tri nacionalne televizije i koja se u proteklih nekoliko godina toliko razvila da već ima vlastite HB kamere i digitalne montaže te fundus scenografije i kostima i rasvjetu za manje studije je tvrtka Drugi plan u vlasništvu Nebojše Tarabe, Miodraga Sile i Joška Lokasa. Oni su radili dvije sezone Dvornikovih i Policijsku patrolu Split za RTL, Večeras s Joškom Lokasom za HTV, kulinarski show “Kod Ane”, “Ostati živ”, “Operaciju Kajman” i “Pet minuta slave” s Brankom Đurićem za Novu TV. Na natječaj su se javili s dva projekta, sapunicom i kriminalističkom serijom. Prošli su u ovoj drugoj kategoriji sa serijom “Mamutica” i Sretenom Mokrovićem u glavnoj ulozi.
“Ovo je prvi natječaj i mi ga svi radosno pozdravljamo. Trenutačna je situacija na tržištu takva da se čini da ima mnogo tvrtki, ali mislim da realno ima četiri, pet relevantnih produkcija koje su u stanju samostalno izvesti cijeli projekt od početka do kraja”, smatra Nebojša Taraba.

Producentska kuća Fikcija d.o.o. kojoj je na čelu Saša Runjić za HTV je već radila 'Kazalište u kući', a na natječaj su prijavili političku satiru 'Markov trg'Producentska kuća Fikcija d.o.o. kojoj je na čelu Saša Runjić za HTV je već radila 'Kazalište u kući', a na natječaj su prijavili političku satiru 'Markov trg' Jedna od tvrtki koja se nedavno pojavila na tržištu i plasirala vrlo hvaljenu seriju “Dobre namjere” što se emitira na HTV-u je i Odeon produkcija. Vlasnici Milo Grisogono i Ljubo Lasić iskusni su producenti koji su, među ostalim, radili “Zabranjenu ljubav”, ali su se otvaranjem vlastite tvrtke željeli osamostaliti.
“Kad je o neovisnim produkcijama riječ, trenutačno vlada uzlazna putanja. Svi misle da je to isplativo, no svi koji ulaze u taj posao vidjet će da tu nema toliko novca koliko se naizgled čini. Naša je politika da u proizvod ulažemo maksimalno jer nam je stalo da dugoročno traje. No, što se isplativnosti tiče, bolje bismo živjeli da smo ostali u ‘Zabranjenoj ljubavi’ i radili za stranu kuću bez financijskih briga, nego podizali kredit da bismo sve mogli financirati. Kod nas su cijene snimanja još uvijek jako male. U Njemačkoj jedna minuta sapunice stoji dvije do tri tisuće eura”, rekao je Grisogono.
Što će biti sa svim projektima i scenarijima koji nisu prošli na HTV-ovu natječaju? Hoće li ostati zaboravljeni negdje u ladicama ili će najbolje od njih otkupiti komercijalne televizije, bit će poznato kroz određeno vrijeme. Blago Markota, zamjenik ravnatelja HTV-a, kaže kako ostavljaju mogućnost da im se netko tko nije prošao na ovom natječaju javi s gotovim proizvodom.

“Cilj je bio potaknuti kompeticiju. Željeli smo i da se na natječaj jave oni ponuđači koji do sada nisu poslovali s nama, kako bi se vrata HTV-a maksimalno otvorila. Povećanjem broja produkcijskih društava s vremenom će se iznjedriti kvaliteta, a padat će i cijena programa”, rekao je Markota. On je najavio i kako će HTV “politiku otvorenih vrata” nastaviti natječajima za dokumentarni i za zabavni program.
Jedna od tvrtki koja će konkurirati u zabavnom programu zasigurno će biti i produkcijski studio H-1, čiji je suvlasnik Hamed Bangoura. Prošlu Kviskoteku na Novoj TV mogli smo gledati upravo u njihovoj produkciji, rade i novu verziju, a za jesen spremaju talk-show s Matijom Babićem koji će najprije ponuditi HTV-u na natječaju. Također spremaju emisiju Hit-depo new generation. Hamed Bangoura priprema i dva scenarija te koncept za life-style emisiju.
Žestoka konkurencija trebala bi rezultirati boljim programom, no još je neizvjesno što će se sve točno događati na hrvatskom televizijskom tržištu. Andrej Maksimović, direktor strateškog marketinga Jadran filma, smatra da će se promjene osjetiti i ulaskom Željka Mitrovića, vlasnika Pinka, na hrvatsko tržište.

“On ima kapacitete da se ozbiljno bavi produkcijom, a mislim da mu je cilj i u korak-dva doći do nacionalne koncesije. Mislim da je njegov dolazak dobar za Hrvatsku i za cijelu televizijsku scenu jer ima financijske kapacitete i velike ambicije, on je globalni igrač u svjetskim razmjerima”, rekao je Maksimović.
Bitan faktor on vidi i u određivanju strategije RTL Televizije čiji bi strateški partner, kako se nagađa, mogao postati Tonči Huljić. Na RTL-u kažu da im je namjera producirati najbolji domaći sadržaj te da danas imaju uspješnu nezavisnu produkciju i rado surađuju s najboljim kreativnim ljudima i tvrtkama na tržištu, no vode se principom da najbolji sadržaj uvijek pobjeđuje, bez obzira na to je li riječ o postojećim formatima ili novim idejama. Slično stajalište ističe i direktor programa Nove TV Siniša Svilan - kvalitetan program prije svega.
“Glavni kriterij odabira programa za nas su kvaliteta i cijena, a na to lakše utječemo u ‘inhouse’ produkciji koju ćemo s vremenom pojačavati. Tržište trenutačno nudi raznovrsnost žanrova i kvalitetu, a nove tehnologije i visokokvalitetna produkcija odlučit će tko će od vanjskih produkcija trajati”, zaključio je Siniša Svilan.

Novi proizvod NCL Media Grupe

Redatelj serije 'Odjednom ti' Vanja Vascarac s glavnim glumicama Antonijom Stanišić, Anitom Matić i Ivom MihalićRedatelj serije 'Odjednom ti' Vanja Vascarac s glavnim glumicama Antonijom Stanišić, Anitom Matić i Ivom MihalićNCL Media grupa producirala je pilot-epizodu serije radnog naslova "Odjednom ti" koja je također bila u konkurenciji na natječaju HTV-a u kategoriji humorističke serije za mlade. Scenarij za seriju napisali su Damir Radić, pisac i filmski kritičar u Nacionalu, te njegova supruga Sanja Ribičić-Radić. Redatelj je 28-godišnji Vanja Vascarac koji je režiju diplomirao u Americi, a u glavnoj ulozi je Anita Matić koja glumi mladu Zagrepčanku Leu, nesretnu u braku sa suprugom Filipom. Život će joj se promijeniti kada preko internet chata upozna tajnovitog Della kojeg glumi Miran Kurspahić. Svoje tajne podijelit će s najboljim prijateljicama Nikom i Dorom koje igraju Antonija Stanišić i Iva Mihalić. Produkciju serije potpisuje mladi i ambiciozni Šimun Kuliš, apsolvent na Akademiji dramske umjetnosti.

Vatrena cura

PERCEPTUM PRODUKCIJA Vlasnica Jelena Vukosav s mladim producentom Ivanom MrđenomPERCEPTUM PRODUKCIJA Vlasnica Jelena Vukosav s mladim producentom Ivanom MrđenomMlada Splićanka Jelena Vukosav studirala je na School of Visual Arts u New Yorku i radila reklame za tvrtke poput Nikea i Adidasa te vizualne efekte za seriju "Vatreni dečki". Vratila se u Hrvatsku i osnovala Perceptum produkciju te i dalje radi za američke oglašivače, a prijavila se i na natječaj sa serijom "Pet minuta slave". Cilj joj je kroz nekoliko godina realizirati vlastiti projekt.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika