03.06.2008. / 08:28

Autor: Ana Kirin

Dijagnostika madeža

"Melanom može nastati u svakom madežu"

Dermatoskopija je neinvazivna dijagnostička tehnika koja koristi optičko povećanje za promatranje detalja koji nisu vidljivi golim okom, a koji su ključni u razlikovanju melanocitnih i nemelanocitnih pigmentnih promjena kože

"Gledajte svoje madeže redovito, otkrijte melanom što prije!" Slogan je to ovogodišnjeg Europskog dana borbe protiv melanoma, poznatog kao Euro Melanoma Day, povodom kojeg je u Hrvatskoj organiziran i Dan otvorenih vrata u dermatološkim ambulantama za besplatne preventivne preglede madeža koji će se održati 6. lipnja. Organizatori ovog projekta su Hrvatsko dermatovenerološko društvo Hrvatskog liječničkog zbora i Farmaceutski laboratorij La Roche-Posay. Za narudžbe besplatnog pregleda madeža možete se javiti u La Roche Posay na broj telefona 091 592 95 21.

"Cilj projekta je dermatološki pregledati što više građana kako bi se suspektne pigmentirane promjene na koži što prije otkrile i kako bi im se moglo ponuditi što uspješnije liječenje", rekla je dermatovenerologinja dr. med. Ivana Manola iz zagrebačke Poliklinike Vili. Njihova dermatovenerološka ambulanta jedna je od rijetkih ambulanti u Hrvatskoj u kojima se koristi nova dijagnostička metoda - dermatoskopija.

"Dermatoskopija je neinvazivna dijagnostička tehnika", kaže dr. Ivana Manola, "koja koristi optičko povećanje za promatranje detalja koji nisu vidljivi golim okom, a koji su ključni u razlikovanju melanocitnih i nemelanocitnih pigmentnih promjena kože."

Među melanocitne promjene kože, objašnjava, spadaju obični madeži, uključujući kongenitalne to jest urođene madeže, te atipični madeži, koji pod određenim uvjetima mogu biti znak povećanog rizika od nastanka melanoma, najopasnijeg raka kože. Nemelanocitne promjene kože su seborejička keratoza ili staračka bradavica, dobroćudna promjena nastala zadebljanjem površinskog dijela kože, zatim pigmentirani bazaliom, hemangiom ili benigni vaskularni tumor, te Bowenova bolest, planocelularni karcinom in situ.

Nastanak melanoma iz atipičnog madeža

Što se tiče melanocitnih promjena, zanimljiv je podatak, dobiven istraživanjima, da je broj madeža proporcionalan kumulativnom izlaganju suncu u prvom desetljeću života. Dr. Ivana Manola kaže da, iako pojedini madeži imaju veliku šansu da se pretvore u melanom, znatno su češće samo znak povećanog rizika. "Promjer benignih madeža obično je do 5 milimetara i oni mogu biti uzdignuti ili ravni, okrugli i jednolike boje. Melanom može nastati u svakom madežu koji osoba ima od rođenja, s tim da je rizik povezan s veličinom madeža, odnosno dubinom smještaja stanica madeža u koži. Prosječni rizik nastanka melanoma u pacijenta s velikim kongenitalnim madežom je između 4,5 i 10 posto. Promjena u kongenitalnom madežu koja može upućivati na melanom obično izgleda kao žarišno zadebljani pigmentarni čvorić. Atipičnim madežima smatraju se oni koji su veći od običnih madeža i imaju obično od 5 do 12 milimetara u promjeru. Kod njih je prisutna raznolikost boja: nijanse tamnosmeđe, svijetlosmeđe i crvene. Rub im je zarezan, a u nekim slučajevima neoštro ograničen od okolne kože. Osobe s atipičnim madežima izložene su do 20 puta većem riziku od nastanka melanoma u odnosu na opću populaciju. Od ukupnog broja melanoma, približno 10 posto nastaje iz atipičnih madeža. Oni su, pogotovo ako ih je na tijelu više od deset, dio složenog profila rizika melanoma koji uključuje ukupni broj madeža, obiteljsku anamnezu, osobnu anamnezu i anamnezu izlaganja suncu. Primarni klinički kriteriji za dijagnosticiranje suspektnog melanoma kože su asimetrija, nepravilni rubovi, multiple boje, dijametar veći od 6 milimetara, vertikalni rast i subjektivni osjećaj u madežu", rekla je dermatologinja.

Klinički pregled madeža

Dijagnostičkom tehnikom dermatoskopije se pomoću dermatoskopa, jednostavnog optičkog instrumenta s deseterostrukim povećanjem, detaljno promatraju strukture svih madeža na tijelu. Sumnjivi se fotografiraju i njihove se slike pohranjuju u poseban kompjuterski program te se prate u određenim vremenskim intervalima. Tako se slika madeža na prvom pregledu može uspoređivati sa slikom nakon šest mjeseci. Ako se uoče promjene koje upozoravaju na zloćudnu preobrazbu, uklanjaju se kirurškim putem uz patohistološki pregled.

Na pitanje kome je zapravo potreban klinički pregled madeža, dr. Ivana Manola odgovorila je da su to odrasle osobe s čimbenicima rizika za melanom, kao što su osobna ili obiteljska anamneza melanoma, brojni madeži, svijetla koža, brojna izgaranja na suncu i prethodni ne-melanoma karcinom kože. Istaknula je da bi kod visokorizičnih pacijenata pregled kože, dlanova, tabana, vlasišta, nokata i sluznica trebao postati dio uobičajene brige za zdravlje, uz dodatnu samokontrolu jedanput mjesečno.

"Dermatoskopskim pregledom izdvajaju se i one promjene koje se ne mogu izdvojiti klasičnim kliničkim pregledom. Posebnu pažnju treba dati promjenama koje se mijenjaju u boji, obliku i simptomima, te svim novim ili mijenjajućim pigmentnim promjenama u osoba starijih od 50 godina. Češće dermatoskopske preglede zahtijevaju i promjene drukčije od ostalih pigmentnih promjena na koži istog pacijenta, promjene koje klinički izgledaju poput svih ostalih, ali se dermatoskopski razlikuju, te promjene koje su klinički suspektne na melanom. Ovisno o dermatoskopskom nalazu, u tim se slučajevima može donijeti i odluka o odstranjenju. Odmah se odstranjuju madeži koji na kontroli pokazuju značajne dermatoskopske promjene, madeži s plavom ili bijelom bojom u sredini, atipični plavi madeži, promjene s atipičnim krvnim žilama, Spitz-oidne promjene, atipični madeži u odraslih osoba na stopalima i dlanovima te druge sumnjive promjene koje pokazuju atipičan dermatoskopski nalaz", rekla je dermatovenerologinja iz Poliklinike Vili.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika