Iako većina građana Hrvatske to vjerojatno ne zna, danas bi mogli proslaviti Dan Porezne Slobode. Radi se o danu kad hrvatski porezni obveznici prestaju raditi za rastrošnu hrvatsku državu i početi zarađivati novac za sebe. Radi se o izračunu koji pokazuje udio poreza na dohodak, dobit, PDV i akcije, doprinosa iz dohotka, lokalnih i ostalih poreza te proračunski manjak u ukupnom agregatnom dohotku građana Hrvatske (BDP-u).

Ukupan iznos svih državnih poreznih prihoda i proračunski manjak kao udio BDP-a pretvori se u broj dana počevši s 1. siječnja. Zbog toga je Dan Porezne Slobode odličan pokazatelj poreznog opterećenja građana pojedine države.

Proračun za Hrvatsku predstavio je Adriatic institut za javni poredak, hrvatski nezavisni think tank. Prema njihovom proračunu država uzima 45 posto BDP-a za pokrivanje svojih rashoda, na temelju procjene udjela svih vrsta poreza, doprinosa i proračunskog manjka u bruto društvenom proizvodu 2008. godine. Iako je prošle godine Dan porezne slobode bio istog datuma, ustvari su Hrvati za državu radili jedan dan dulje, s obzirom da se radi o prijestupnoj godini.

''13. lipnja 2008. je dan kojega građani Hrvatske moraju proslaviti nakon što su gotovo polovicu godine radili za državu. Hrvatska država zaostaje u provođenju strukturnih reformi. Kozmetičke i površne izmjene koje hrvatska vlada provodi nisu usmjerene na smanjene poreznog opterećenja, izvlačenje države iz ekonomije i poboljšanje kvalitete usluga za koje država monopolistički traži novac. Porezni obveznici i građani Hrvatske su opravdano frustrirani s visokim poreznim opterećenjem i bijednom kvalitetom javne usluge'' rekla je Nataša Srdoč, Predsjednica Adriatic instituta za javni poredak, prilikom predstavljanja Dana Porezne Slobode.

Nataša Srdoč je naglasila kako će zbog povećanja cijena većine proizvoda namijenjenih krajnjoj potrošnji dodatno porezno opterećenje građanima ove godine predstavljati i PDV od 22 posto: "Putem PDV-a, država građanima uzima gotovo četvrtinu svake potrošene kune. S pritiscima iz EU-a za ukidanje nulte stope PDV-a na kruh, mlijeko, knjige i dr., izgledno je da će se PDV morati uskoro primjeniti na ove izuzete proizvode. S druge strane, Hrvatska ima najviši PDV u regiji jugoistočne Europe, te po visini tog poreza zauzima 24. mjesto od 27 zemalja unutar EU. Samo dvije zemlje unutar EU imaju više stope PDV-a od Hrvatske. To su Danska i Švedska, čiji PDV iznosi 25 posto".

Također, osim PDV-a, Hrvatska također ima najvišu marginalnu stopu poreza na dohodak od 45 posto u regiji istočne Europe i najvišom stopom poreza na dobit 20 posto u Jugoistočnoj Europi. U Adriatic institutu zbog toga procjenjuju kako će Hrvatska zbog tako velikih poreznih opterećenja imati problema pri privlaćenju stranog kapitala i investicija.

Nataša Srdoč također smatra kako bi PDV mogao iznositi 15 posto kad bi država prestala subvencionirati brodogradilišta i poljoprivrednike: "Relativno siromašni hrvatski građani odnosno porezni obveznici poklonili su bogatim stranim brodovlasnicima 2.6 milijarde kuna u 2006. godini, kako bi strani brodovlasnici kupili baš hrvatski brod. Naime, hrvatsko brodogradilište je prodalo brod za cijenu manju od cijene koštanja, a razliku u cijeni nadoknadili su porezni obveznici, bez svoje posebne suglasnosti. Umjesto poklanjanja novaca stranim magnatima, prikrivanju političke korupcije, prikrivanju sukoba interesa i daljnjem poticanju neodrživog načina proizvodnje u brogradnji, hrvatska Vlada mogla je smanjiti PDV svim građanima za 2 posto. Ukidanjem državnih potpora poljoprivredi iste godine, moglo je rezultirati smanjenjem PDV-a svim građanima na ukupno 15 posto".

S obzirom na promjene i reforme koje su napravile mnoge države u regiji, suosnivač Adriatic instituta Joel Anand Samy smatra kako Hrvatska s obzirom na svoje visoke poreze, visoku državnu potrošnju i neefikasan državni aparat jednostavno neće moći biti konkurentna: "I dok je svaka istočno Europska zemlja radila na sniženju poreznih stopa i pojednostavljenju poreznog sistema, hrvatski političari nastavljaju kažnjavati hrvatske vrijedne radnike i porezne obveznike. Hrvati znaju na bolji način potrošiti svoj novac, nego vlada i državni birokrati na centralnom i lokalnom nivou koji ne troše svoj novac, već se igraju s tuđim novcem za što uglavnom ne žele polagati račune. Hrvatski građani trebaju transparentni i odgovorni javni uslužni servis, za kojega neće raditi duže od tri mjeseca u godini".

Kako se troši novac građanaJoel Anand Samy kaže kako je Dan Porezne Slobede idealna prilika da građani razmisle o načinu na koji država troši njihov novac. Nakon što su gotovo polovicu godine radili za državu, građani Hrvatske bi si trebali postaviti nekoliko pitanja:

1. Da li sam zadovoljan(na) sa zdravstvenom uslugom, tretmanom, hranom i higijenom koju sam primio(la) u državnoj bolnici, koju sam plaćam i za koju sam radio(la) pola godine?

2. Da li sam zadovoljan(na) s dobivenom uslugom, te brzinom i kvalitetom usluge državnih birokrata u traženju mojih prava u državnim uredima, za koju sam plaćam i za koju sam radio pola godine?

3. Da li sam zadovoljan s brzinom rješavanja mojeg sudskog spora, kojega sam plaćam i za što sam radio pola godine?

4. Da li mi je nacionalizirana imovina odmah vraćena/plaćena po osnovi zakona, čije donošenje ja osobno plaćam?

5. Da li sam zadovoljan s načinom borbe protiv korupcije i sukoba interesa vladinih dužnosnika koje ja plaćam i za koje sam radio pola godine?

6. Da li sam zadovoljan s načinom obrazovanja moje djece u državnim obrazovnim institucijama koje sam plaćam i za kojeg sam radio pola godine?

7. Da li imam direktan kontakt sa svojim članom parlamenta koji treba prestavljati moje interese, kojega ja osobno plaćam i za kojega sam radio pola godine?

8. Da li ću morati raditi i duže od današnjeg dana kako bih platio nepotrebni trošak korupcije, odvjetnika i dodatnih sudskih troškova za ostvarivanje prava koja mi po zakonu pripadaju?