Objavljeno u Nacionalu br. 658, 2008-06-23

Autor: Eduard Šoštarić

Ekskluzivno iz kontrole letenja

Čuvari hrvatskog neba

Nacionalovi reporteri prvi su novinari koji su ušli u Centar oblasne kontrole zračnog prometa, najsofisticiranijeg objekta te vrste u Europi, čijih 118 kontrolora samo u jednom danu usmjerava i do 1500 zrakoplova iznad Hrvatske

Na sredini operativne dvorane nalazi se prostor namijenjen vođi smjene kontrole leta koji nadzire situaciju u zračnom prostoru nad Hrvatskom i bilježi svaku promjenu u intenzitetuNa sredini operativne dvorane nalazi se prostor namijenjen vođi smjene kontrole leta koji nadzire situaciju u zračnom prostoru nad Hrvatskom i bilježi svaku promjenu u intenzitetuProšlog smo tjedna posjetili Centar oblasne kontrole zračnog prometa u zagrebačkoj zračnoj luci Pleso, najmoderniji i najsofisticiraniji objekt za nadzor zračnog prometa u Europi. Prvi je to put da je netko iz hrvatskih medija dobio dozvolu ulaska u zgradu od njezina puštanja u funkciju 2005. S desne strane, odmah nakon ulaska u područje zračne luke Pleso, zgrada oblasne kontrole leta više podsjeća na sjedište tajnih službi, zgradu veleposlanstva ili neki istraživački institut. Već na prvi pogled jasno je kako se radi o zgradi od posebnog nacionalnog interesa. Kako i ne bi, jer svakoga dana, osobito ljeti i u samo deset sati nad Hrvatskom zna preletjeti i 1500 zrakoplova vrijednih 60 milijardi američkih dolara s približno pola milijuna putnika. Najveću odgovornost za njihovu sigurnost iznad Hrvatske ima 249 kontrolora zračnog prometa u Zagrebu i podružnicama u Puli, Rijeci, Dubrovniku, Splitu, Zadru, Osijeku i na Braču.

Unutar zgrade oblasne kontrole na Plesu vlada potpuna tišina, što je i razumljivo s obzirom na osjetljivost posla kojim se bave kontrolori. Njima je na raspolaganju nekoliko prostorija u kojima se mogu opustiti prije ili poslije radnog vremena, moderni restoran, a unutar kompleksa zgrade postoje i dva ugodno uređena prostora, svaki od 100 četvornih metara, koji stoje jedan nasuprot drugom. U jednom je zelenilo i vodoskok, a s druge strane zgrade nalazi se prostor kojim dominira velika šahovska ploča s pomičnim figurama.

U zgradi Oblasne kontrole letenja Zagreb, koja ima dva kata a koju je od siječnja 2003. do prosinca 2004. radilo poduzeće Tehnika, mozak svega onoga što se događa nad Hrvatskom nalazi se na prvom katu u operativnoj dvorani s konzolama veličine rukometnog igrališta. Radi se o sustavu Eurocat 2000, multinacionalne korporacije Thales, najmodernijem sustavu za obradu podataka o letu i obradi radarskih podataka trenutačno u Europi. Hrvatska kontrola zračne plovidbe uspjela je završiti prelazak sa starog na novi sustav u samo četiri godine, dok je Njemačkoj trebalo sedam, a Dancima i Mađarima još više. Sve do dolaska novog sustava Centar oblasne kontrole Zagreb radio je na uređajima koji su bili u uporabi još iz vremena bivše Jugoslavije, pa je uvođenje novog sustava zapravo bilo tehnološki šok.

Ulaskom u operativnu dvoranu za nas kao i za sve druge posjetitelje vrijedio je poseban režim u kojem nema razgovora naglas, ne smije biti upotrebe bljeskalica na fotoaparatima, zapravo sve smo morali raditi u tišini. U našoj pratnji bili su direktor Hrvatske kontrole zračne plovidbe Dražen Ramljak i Siniša Belošević, rukovoditelj Sektora upravljanja zračnog prometa, dugogodišnji kontrolor. Tijekom našeg posjeta na radnim mjestima bilo je dvadesetak kontrolora letenja koji su upravljali prometom zrakoplova kroz četiri sektora, a može ih biti otvoreno i više, ovisno o gustoći prometa.


Na sredini operativne dvorane posebno je mjesto za šefa smjene koji nadzire rad kontrolora i događanja u zračnomKONTROLORI LETENJA u zagrebačloj oblasnoj kontroli podjednako su žene i muškarci koji se tijekom karijere stalno usavršavaju u inozemstvuKONTROLORI LETENJA u zagrebačloj oblasnoj kontroli podjednako su žene i muškarci koji se tijekom karijere stalno usavršavaju u inozemstvu prostoru. Imali smo priliku u tišini pratiti rad jednog od kontrolora koji je radio na pripremi prometa za uvođenje u zračni prostor nad Hrvatskom, jer se pokrivenost zračnog prometa na ekranu protezala od zapadne Europe do njezina krajnjeg jugoistoka. Zapravo svaki hrvatski radar razmješten na području Hrvatske sigurno pokriva radijus od približno 500 kilometara. Bilo je pomalo jezovito pratiti nekoliko stotina sićušnih točkica na ekranu koje se pomiču i izgledaju kao da će se svakog trenutka sudariti jedna s drugom. Svaka točka zapravo predstavlja u prosjeku 140 ljudskih života i vrijednost od 50 milijuna američkih dolara.

Uz svaku točku koja predstavlja zrakoplov kontrolor ima sve podatke koji mu trebaju da prelet nad Hrvatskom bude siguran. Radi se o podacima visine leta, tipu zrakoplova, njegovoj ruti. Zapravo, rukovoditelj upravljanja zračnog prometa Siniša Belošević sve nam je to pojednostavnio rekavši kako su kontroloru na raspolaganju zapravo svi podaci koji su poznati i pilotima tog zrakoplova, naravno, i više od toga. Međutim, kontrola zračnog prometa nije samo ono što se vidi na ekranima oblasne kontrole, jer postoje i toranjski kontrolori zračnog prometa u svakoj zračnoj luci koji otpremaju zrakoplove na let, postoje i prilazni kontrolori, tako da je to vrlo složen mehanizam koji mora savršeno funkcionirati na svim razinama. Ipak, ljudi su i u ovom poslu ključni faktor za sigurnost letenja u zračnom prostoru nad Hrvatskom. Poznato je kako je posao kontrolora letenja izuzetno stresan i zahtjevan. Stoga se od postupka prijema i testiranja do školovanja vodi posebna provjera kandidata, kao i stalna školovanja za dobivanje i održavanje dozvola u koju su uključeni i vanjski stručnjaci. Tek nakon završenog školovanja, teoretskog i praktičnog dijela, te rada na simulatoru, kontrolori polažu ispite za dobivanje potrebnih dozvola od nadležnog ministarstva.

Svi kontrolori imaju beneficirani radni staž, 36-satni radni tjedan, veći broj dana godišnjih odmora koji se kreću i do 50 dana, potom rekreacijski odmor, te redovite zdravstvene preglede. Europski pokazatelji u predviđanju trenda stalnog povećanja zračnog prometa su 5-7 posto na godišnjoj razini, međutim, stvarni pokazatelji nad Hrvatskom su i do tri puta veći. Tako je u 2007. povećanje zračnog prometa nad Hrvatskom bilo 17-20 posto. Zbog toga porasta, a da bi se izbjegla kašnjenja zrakoplova uzrokovana manjkom zaposlenika u kontroli leta, uz 118 trenutačno zaposlenih kontrolora oblasne kontrole u Zagrebu zajedno s toranjskim kontrolorima na Plesu i u Lučkom na školovanju se nalazi i dodatnih 19 kontrolora. U podružnicama diljem Hrvatske rade 102 kontrolora zračnog prometa, a još se deset školuje. Zbog iznimnog povećanja zračnog prometa potrebno je deset posto povećati broj kontrolora zračnog prometa, i to ne samo u Hrvatskoj nego u cijeloj Europi.

VODITELJICA Odnosa s javnošću Hrvatske kontrole zračne plovidbe Olivera Ilijaš u društvu s jednim od sektorskih kontrolora letenjaVODITELJICA Odnosa s javnošću Hrvatske kontrole zračne plovidbe Olivera Ilijaš u društvu s jednim od sektorskih kontrolora letenjaNajmodernija europska kontrola zračne plovidbe, odnosno njezin projekt, u Hrvatsku je doveden zaslugom direktora Hrvatske kontrole zračne plovidbe Dražena Ramljaka koji je još 2002., unatoč “crnim” danima za zračni promet zbog terorističkih napada na New York i Washington, shvatio da takva situacija ne može dugo trajati i da će zračni promet ponovno eksplodirati u pozitivnom smislu, što se i dogodilo. Odluka o nabavi sustava Eurocat 2000 bila je ekonomski potpuno opravdana i dugoročno vrlo isplativa. Ukupna vrijednost projekta procijenjena je na 47 milijuna eura, od čega je 25 milijuna eura financirala Europska banka za obnovu i razvoj, a Europska investicijska banka je sufinancirala projekt s još 20 milijuna eura. Otplata kredita EBRD-a počela je 20. studenoga 2005., iznosi 1.562.500 eura i trajat će do 20. svibnja 2013., a Republika Hrvatska je jamac.

Nad hrvatskim nebom u ljetnim mjesecima dnevno ima i do 1500 preleta, što je dvostruko više od npr. bosanskohercegovačkog zračnog prostora. Pretpostavlja se da godišnje iznad Hrvatske ima približno 300 tisuća od ukupno milijun svih preleta u Europi. Promatrajući sa strane netko bi mogao zaključiti kako Hrvatska kontrola zračne plovidbe zbog svojih usluga naplate preleta zrakoplova ima odlične prihode. U razgovoru s Nacionalovim novinarom direktor Dražen Ramljak o tome je rekao: “Mi u svom poslu ne stvaramo profit. Dobit od preleta predmet je zakonskih i ugovorno utvrđenih kriterija poslovanja s europskom organizacijom za kontrolu zračnog prometa Eurocontrol, čiji je Hrvatska član. Kriteriji se temelje na principima uravnoteženja prihoda i rashoda, što isključuje poslovanje na principima financijske dobiti. Tu je velika financijska disciplina, ove godine već mislimo na 2010. jer nam se ovogodišnji prihod reflektira na jedinicu naplate u 2010. Imamo probleme, kao i svi koji se bave poslovima sezonske naravi, na početku godine, kad nam je potrebno najviše novca, onda ga nemamo.

Prvih nekoliko mjeseci promet je približno 750 preleta, a tijekom ljeta 1500. Prošle nam je godine prihod bio 450 milijunaZGRADA OBLASNE KONTROLE u svom kompleksu raspolaž s prostorima koji služe za opuštanje i odmor kontrolora leta tijekom radnog vremenaZGRADA OBLASNE KONTROLE u svom kompleksu raspolaž s prostorima koji služe za opuštanje i odmor kontrolora leta tijekom radnog vremena kuna, od toga se za plaće zaposlenika izdvaja 58, a ostalo su funkcionalni troškovi. Eurocontrol ne dopušta profit, godinu moramo svesti na nulu. Uvijek se prisjetim 2001. i terorističkih napada u SAD-u nakon kojih je zračni promet strašno pao. Takva situacija nas je gotovo uništila, tri smo mjeseca premostili s kreditima, jer nismo imali novca zbog niskog prometa.”
Budući da se približava ljetna špica u zračnom prostoru, direktora Dražena Ramljaka pitali smo i za mogućnost kašnjenja u zračnom prostoru, odnosno da se zbog gustoće prometa moraju uvoditi restrikcije: “Radi se o tome da svi žele letjeti u jutarnjoj špici i u podne, stvara se nered kod low cost kompanija i nekih letova izvan plana. S druge strane, mi smo bliže istoku i sve što dolazi s istoka nije u redovnom sustavu, što stvara probleme, ne samo nama, nego svima. Problem je i to što u jednom satu svi žele letjeti u prvih dvadeset minuta toga sata.

Sličan je primjer kad dođe do zagušenja kod tunela Sv. Rok usred turističke sezone. Promet se regulira i svi moraju usporiti, ali na kraju svi prođu. Sigurnost mora biti na prvom mjestu i od toga ne smije biti odstupanja. Od Croatia Airlinesa zaprimili smo podatke u kojima se tvrdi kako je njihovo kašnjenje višestruko povećano u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Odmah smo napravili analizu i utvrdili kako su naše restrikcije u svibnju izazvale njihova ukupna kašnjenja od 31 minutu na domaćim linijama, a radi se o približno 1500 letova u tom mjesecu. Također, utvrđeno je kako je Croatia Airlines imao povećana kašnjenja u odnosu na prošlu godinu, ali na međunarodnim letovima, gdje promet reguliraju druge kontrole zračnog prometa u nizu. S Croatia Airlinesom imamo dugogodišnju uspješnu operativnu suradnju i zajednički analiziramo eventualne probleme, a činit ćemo to i nadalje.”

Vezane vijesti

Na Plesu pronađena bomba u prtljagi

Na Plesu pronađena bomba u prtljagi

Djelatnici na kontroli na zagrebačkom aerodromu su u putničkoj prtljazi našli ručnu bombu bez upaljača, izvještavaju 24 sata. Dan ranije pronađena je… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika