Dvotjedni plan za produžetak života

"Kao medicinskog laika najviše me oduševljava jednostavan i razumljiv način na koji dr. Roizen i dr. Oz obrađuju iznimno kompleksno i veliko područje - naš organizam i njegove sustave", kaže urednica knjige objavljene u nakladi VBZ-a, Koraljka Penavin, koja je način pisanja ovog američkog liječničkog dvojca upoznala uređujući njihovu prvu knjigu objavljenu na našem tržištu "Vi ste svoga tijela gospodar". "Knjiga je namijenjena ljudima koji bez obzira na svoju dob žele što duže ostani mladi, vitalni i zdravi. Dr. Roizen i dr. Oz i ovaj su se put poslužili zgodnom metaforom i naše tijelo usporedili s gradom: "Kao što izgled nekoga grada otkriva kakvi ljudi u njemu žive te kako se i koliko o njemu brinu, tako i naša vanjština otkriva što se zbiva u našoj unutrašnjosti i u kakvom je stanju naš organizam." Osim što iscrpno i jasno opisuju 14 glavnih tjelesnih sustava koji "odlučuju" hoćemo li ili nećemo biti vitalni i zdravi te kako možemo spriječiti bolesti koje se najčešće javljaju s godinama, dr. Roizen i dr. Oz nude i dvotjedni plan za održavanje mladosti i produženje životnog vijeka, a tu su i "kutije“ sa svim potrebnim "alatima“ za ostvarenje toga plana. Sve to prati obilje duhovitih ilustracija koje zorno objašnjavaju što se zbiva "tamo unutra“. Autori knjige "Vi: Zauvijek mladi", dr. Michael Roizen i dr. Mehmet Oz planetarno su popularni i svoje knjige prodaju u cijelom svijetu u milijunskim nakladama, a ova je knjiga već mjesecima na vrhu New York Timesove ljestvice bestsellera. Autori su dobro poznati i Hrvatima jer godinama gostuju u Oprah Showu, a dr. Mehmet Oz zdravstveni je te Oprahine emisije.

Meditacija i tjelovježba pomlađuju

"Budući da je mozak glavni pokretač cijeloga organizma te da se u njemu obrađuju sve informacije potrebne za funkcioniranje organizma u cjelini, poput pamćenja, učenja novih podataka, disanja ili kretanja, sasvim je logično što dr. Roizen i dr. Oz započinju knjigu poglavljem o mozgu", kaže neurologinja Dunja Penavin-Kolarić, dr. med. "Za to su dali sjajan primjer: tibetanske svećenike koji na temperaturama ispod ništice proizvode toplinu i suše i griju vlažne prekrivače kojima su zaogrnuti. To se može objasniti djelovanjem živca vagusa, koji ima ishodište u moždanom deblu. Vagus ili živac lutalica vrlo je moćan živac, koji 'izvire' u mozgu. To je naš najveći živac koji porukama komunicira s probavnim, kardiovaskularnim, dišnim i drugim sustavima te regulira sve vitalne funkcije. Vagus osnažuje imunološki sustav, a samo jak i otporan imunološki sustav može osigurati dug i kvalitetan život. Autori na vrlo razumljiv način objašnjavaju kako svatko može upravljati svojim vagusom. Oni predlažu da to bude meditacija, ili još bolje, kombinacija meditacije i tjelovježbe u obliku vježbi drevne kineske vještine chi-gong. Kao najbolje načine za osiguravanje dugovječnosti mozga autori navode čitanje, učenje, podučavanje, rješavanje križaljki te razne mentalne igre. Što više to činimo, to će nam mozak dulje biti mlad i svjež i bit će spreman do kasne životne dobi usvajati nove podatke i gradivo."

Važno sprečavanje agresivnih gena

Najveća je novost u knjizi otkriće kako možete ovladati procesima starenja, do kojeg su autori došli prikupljajući velik broj znanstvenih činjenica i kliničkih iskustava. "Usporavanjem starenja stanica sprečava se i pojavljivanje bolesti, a to će omogućiti čovjeku da ima ne samo dulji životni vijek nego da taj život bude i mnogo kvalitetniji", kaže dr. sc. Ljiljana Hlupić, dr. med. "Svi savjeti navedeni u knjizi vrlo su konkretni i primjenjivi. Najveća prepreka u njihovu ispunjavanju možemo biti mi sami - ako smo skeptični i nesamokritični. Svako poglavlje knjige počinje pitanjima, a odgovori na njih čitatelju će osvijestiti kakav je njegov način razmišljanja i eventualne loše navike kojih dosad uopće nije bio svjestan. Najvažnija stvar kojoj nas poučavaju dr. Roizen i dr. Oz jest kako da spriječimo agresivne gene da djeluju i kako da potaknemo one uspavane, zaštitne gene. Iz aspekta starenja najvažnije je procijeniti metaboličke gene čiji produkti uglavnom sudjeluju u razgradnji štetnih čimbenika. Kad naučimo iz knjige kako funkcioniraju naši sustavi i doznamo svoj genetski potencijal, moći ćemo svojim utjecajem potaknuti vlastite sustave da rade u našu korist.Da stil života utječe na dugovječnost, pokazuju i znanstvene analize dvostrukog porasta postotka stogodišnjaka u SAD-u u posljednjem desetljeću. Stogodišnjaci imaju mnogo zajedičkih osobina, gotovo svi žive sličnim zdravim načinom života. O utjecaju hormona na starenje zasad još postoje samo znanstvene teorije, no činjenica je da se s godinama snižava razina većine hormona, što dovodi do slabljenja i gubitka tjelesnih funkcija koje reguliraju hormoni, i jest starost.

Podizanje spolnih hormona na prirodan način

U knjizi se uglavnom govori o spolnim hormonima, jer oni s godinama pokazuju najjači pad. Novo u knjizi je opis nekoliko metoda kojima se može povisti razina estrogena prirodnim putem. Iz knjige ćete doznati sve o nadomjesnoj terapiji estrogenom, a nakon što shvatite zbog čega je hormonsko nadomjesno liječenje kontroverzno, moći ćete sami odlučiti je li obnavljanje hormona pravo rješenje za vas.

Mnogi ljudi smatraju da je genetika presudna za dugovječnost, no dr. Oz i Roizen tvrde da naš životni stil uvelike određuje koliko ćemo i kako živjeti. "Što se tiče lošeg genetskog nasljeđa koje povećava sklonost nastanku pojedinih bolesti, postoje genetske varijante za koje se zna da su povezane s povećanim rizikom za, primjerice, kardiovaskularne bolesti i šećernu bolest, ali interpretacija rezultata takvih genetičkih testova na razini pojedinca iznimno je složena upravo zbog multifaktorske naravi takvih bolesti i složenog dizajna genetičko-epidemioloških istraživanja bolesti današnjice", kaže dr. sc. Zrinka Biloglav, dr. med. "Ipak, sama informacija da smo skloni povećanom riziku za bolesti koje takvi testovi mogu dati u pravilu djeluje na pojedinca tako da želi promijeniti loše životne navike. Starenje je kompleksna interakcija genetskih i okolišnih čimbenika, među kojima genetska komponenta zasigurno ima značajnu ulogu. Još nije pronađen gen za koji možemo reći da će nam osigurati najmanje 100 godina života, no ako u obitelji imamo nekoga tko je doživio duboku starost, izgledi da se i nama to dogodi su povećani. Primjerice, prema nekim istraživanjima dugovječnost bliskog rođaka i do 18 puta povećava naše izglede da i mi to doživimo, što potvrđuje snažan utjecaj genetske komponente. Mladolik izgled ne jamči dugovječnost, ali može se očekivati da osobe koje bolje izgledaju samim tim više paze na, primjerice, svoju tjelesnu težinu i općenito na svoje zdravlje pa su njihovi izgledi da dulje žive veći. Nažalost, zdravlje se ne može kupiti i onoliko koliko ulažemo u njega najčešće i dobijemo natrag. Zdrava prehrana podrazumijeva izbjegavanje namirnica koje popularno nazivamo "bijela zla", bijeli šećer i bijelo brašno, zatim uzimanje pet obroka različitog voća dnevno i izbjegavanje pržene i masne hrane. Umjerena tjelesna aktivnost poput šetnje također je dobrodošla, a ulogu stresa u pojavi raznih bolesti gotovo i ne treba isticati. Bila sam na predavanju poznatog svjetskog epidemiologa koji je svoje predavanje okončao porukom što je važno činiti kako bismo što duže očuvali zdravlje. Rekao nam je da nam pouzdano može preporučiti samo umjerenost u svemu i izbjegavanje pušenja. Zanimljivo je što je to u XII. stoljeću naglašavao i zagovarao poznati filozof Maimonides. Iz toga vidimo da je ljudska neumjerenost u većem dijelu ljudske povijesti bila uzrok i zdravstvenih i brojnih drugih problema."