Europska komisija je i po drugi put odbila plan o reformi hrvatskih brodogradilišta koji im je ispostavila Vlada. To je i očekivan ishod, a Nacional je još prije više od mjesec dana najavio kako će se to dogoditi. Potpredsjednik Vlade Damir Polančec navodno će narednih dana otputovati u Bruxelles kako bi se konzultirao s predstavnicima Europske komisije. Za sada je nepoznato koji dio Vladinog plana nije prihvatljiv Europskoj komisiji, ali pretpostavlja se kako je sporan način financiranja restrukturiranja škverova.

Naime, prema pravilima Europske unije, poduzeća veličine hrvatskih škverova u troškovima restrukturiranja moraju sudjelovati s najmanje 40 posto iznosa. S obzirom da hrvatski škverovi imaju više od 8 milijardi kuna akumuliranih gubitaka, oni nemaju novca da to učine. S druge strane, teško je vjerovati da bi netko bio zainteresiran za privatizaciju brodogradilišta dok su ona u ovakvom stanju. Taj bi put neminovno doveo do likvidacije većine brodogradilišta.

U Vladi su tome namjeravali doskočiti tako što bi od škverova praktički kupili zemlju na kojoj se nalaze, obuhvaćenu pomorskim dobrom. Ta zemlja inače u pravilu pripada državi, ali su je devedesetih godina škverovi protuzakonito unijeli u svoj temeljni kapital. Pomorsko dobro po Zakonu ne može biti privatizirano, te zato prije prodaje škverova ionako mora biti izdvojeno iz temeljnog kapitala tih tvrtki.

U Vladi su ovim planom željeli ubiti dvije muhe jednim udarcem. Istovremeno bi izdvojili pomorsko dobro iz temeljnog kapitala brodogradilišta, ali i brodogradilištima ispostavili dovoljno financijskih sredstava za restrukturiranje, bez da se to smatra direktnom državnom potporom, koju EU ne dozvoljava.

Ipak, sudeći prema posljednjim događajima, u Europskoj komisiji ocijenili su kako takav plan nije u skladu s odredbama o zaštiti tržišnog natjecanja u Europskoj uniji. Zbog toga se pretpostavlja kako će Europska komisija inzistirati na stavu da se brodogradilišta prvo moraju privatizirati, a tek nakon toga i restruktuirati, naravno o trošku novog vlasnika.

S druge strane, Europska komisija će također inzistirati na što skorijoj provedbi privatizacije, pa se tako nagađa kako će privatizacija svih brodogradilišta morati biti gotova tijekom 2009. godine. Ako se to dogodi, postoji realna mogućnost da značajan dio hrvatskih brodogradilišta u potpunosti prestane s radom.

S obzirom da će se slijedeće godine u Hrvatskoj održati lokalni izbori, za vjerovati je da će Vlada u pregovorima s Bruxellesom pokušati pronaći način kako da očuva što više radnih mjesta i što više smanji štetni politički efekt koji bi izazvalo zatvaranje brodogradilišta.

Zato bi Vlada mogla biti sklona ideji da se na natječajima za privatizaciju brodogradilišta dopusti sudjelovanje ponuđačima koji ne garantiraju očuvanje osnovne djelatnosti, ali jamče za zadržavanje svih radnika.