Ruski vojni brod naoružan je s dva 30 mm topa i dvije puškostrojnice, a njime plove pogranična služba FSBa i vijetnamska mornaricaSlovenska javnost već tjednima zbija šale na račun odluke slovenske vlade da za 34 milijuna američkih dolara ruskog klirinškog duga Slovenija nabavi 50 metara dugi ruski vojni brod klase “Svjetljak”, naoružan s dva 30 mm topa AK630 i dvije 14,5 mm puškostrojnice, te automatskim upravljanjem paljbe SP-521 “Rakurs”. Ni jedna vojna nabava u Sloveniji ne može proći bez kontroverzi, pa tako ni ova. Nitko pouzdano ne zna koja je svrha ovog vojnog broda za koji Slovenci u šali pitaju gdje će se moći okrenuti, aludirajući na slovensku obali koja je duga samo 42 km.

Komentira se i podatak da Slovenci nemaju dovoljno pripadnika ratne mornarice za plovidbu na ruskom brodu, pa se očekuje raspisivanje natječaja za popunu slovenske ratne mornarice. Slovenski ministar obrane Karl Erjavec izjavio je da će taj brod brzine 32 čvora služiti i za spašavanje na moru, premda se zna da Slovenci na godinu imaju prosječno samo šest spašavanja na moru, pa bi novi brod mogao dugo čekati na vezu da nekoga spasi. Slovenski ministar obrane često upada u protuslovlja s vlastitim izjavama, pa je tako spomenuo i mogućnost da slovenski brod sudjeluje i u operacijama NATO-a na Mediteranu, što je suprotno njegovoj prethodnoj izjavi da ostale članice NATO-a od Slovenije očekuju da ima dva ratna broda za nadzor morske granice jer se može dogoditi da jedan bude na popravku ili na održavanju.

Ako se u Mediteran pošalje jedan slovenski brod, to znači da bi Slovenija mogla ostati bez nadzora ako je drugi na popravku. Budući da je Slovenija gotovo zatvorena u svojim teritorijalnim vodama na malom prostoru, te da je okružena ratnim mornaricama saveznica u NATO-u Italije i Hrvatske, koje ionako od Otrantskih vrata kontroliraju Jadran, svrhovitost nabave broda dugog 50 metara i više je nego upitna. Osim ako Slovenija pošto-poto želi pokazati da je pomorska zemlja. Rusija na račun klirinškog duga nekadašnje robne razmjene s nekadašnjom SFRJ Sloveniji duguje 130 milijuna dolara te je dogovoreno da se iz te svote izdvoji 40 milijuna dolara za vojnu opremu, unutar koje bi dobar dio tog iznosa bio namijenjen za kupnju ratnog broda. Predsjednik zastupničke skupine stranke Zares, Matej Lahovnik, još je lani postavio Erjavcu zastupničko pitanje jesu li istinite vijesti da potpisani sporazum o podmirenju ruskog klirinškog duga Sloveniji od 130 milijuna dolara obuhvaća i nabavu ruske topovnjače za mornaricu te sustava protuzračne obrane za slovensku vojsku.

Lahovnik je rekao da cijeni napore vlade da skine s dnevnog reda pitanje klirinškog duga zaostalog još iz doba SFRJ iKarl Erjavec, slovenski ministar obrane, na udaru je kritika jer troši klirinški novac na nepotrebnu vojnu opremu, umjesto na energente SSSR-a, ali da je neracionalno taj dug prebijati vojnom opremom, umjesto energentima kao što su nafta i plin. Osobito je neracionalno za Sloveniju, koja ima malo teritorijalno more i 42 kilometra obale, nabavljati raketnu topovnjaču, ocjenio je Lahovnik. Premda Slovenci u sklopu oružanih snaga imaju i ratnu mornaricu, odnosno mornarički divizijun, ona je toliko neprimjetna da je flota pomorske policije na području Splita prava velesila u usporedbi sa slovenskom mornaricom, koja raspolaže patrolnim brodom “Ankaran” kupljenim prije petnaestak godina, izraelskim tipom patrolnog broda “Super Dvora Mk2”, dugim 25 metra, na kojem može biti 12 članova posade. Najveća brzina je 42 čvora, a zastarjelo naoružanje sastoji se od dvije puškostrojnice i dva topa od 22 mm.

To ne sprečava slovensku vojsku da svake godine otvori vrata svojim građanima i organizira cjelodnevni posjet slovenskoj ratnoj mornarici. Pritom, kako bi dojam bio upečatljiviji, pomorska sila Slovenije predstavlja se na tri različita mjesta na pola sata vožnje jednog od drugog. Patrolni brod “Ankaran” može se vidjeti na pristaništu u Kopru, dok je patrolni gumenjak u Portorožu, a unutar vojarne “Ankaran” u Ankaranu znatiželjnici mogu vidjeti kojim oružjem raspolaže slovenska vojska. Kad “Ankaran” zaplovi u međunarodne vode, da izbjegne spor s Hrvatskom, s kojom nije riješena pomorska granica, mora uploviti u talijanske vode. Ruski patrolni brod klase Svjetljak prvi je put zaplovio 1988., a proizvodi se u brodogradilištu Almaz u Sankt Petrerburgu. Rusima služi za nadzor granice i obalnu stražu i može ploviti do 1500 nautičkih milja daleko. Slovenci su izabrali manje naoružan i opremljen brod “10412”, jer jer njegov blizanac “10410” opremljen s još 16 protuzrakoplovnih raketa i dvije cijevi za torpeda. Osim u Rusiji, taj se brod nalazi i u Vijetnamu, a Slovenije će biti treći korisnik u svijetu .

Oporba je kritizirala Erjavca i zbog nabave deset izvidničkih oklopnih transportera tipa 'Cobra' iz Turske za 22,7 milijuna euraErjavec je proteklih mjeseci često zbog nabave oružja i opreme za vojsku bio meta kritike oporbe da su to netransparentni ili neracionalni poslovi. Tako je oporba kritizirala i odluku vlade o nabavi 10 izvidničkih oklopnih transportera “Cobra” iz Turske u vrijednosti od 22,7 milijuna eura, te planove o nabavi još skupljeg transportnog zrakoplova za prebacivanje slovenske vojske u domovini i inozemstvu. Slovenija je učinila niz propusta i gafova u vojnoj nabavi. Nedavno je odlučeno da se na finska oklopna borbena vozila AMV ugradi oružana stanica 12,7 mm izraelske tvrtke Elbit, premda je oružana stanica pala na raznim testovima i još se nigdje serijski ne proizvodi. Nešto slično dogodilo se i s jurišnom puškom belgijskog proizvođača FN Herstal 2000, koju u svijetu nije kupio nitko osim Slovenaca.

Poznata je i priča o kupnji američkih vozila Hummer za potrebe slovenske vojske, kad se pokazalo da su ta vozila posve neprikladna za slovenske ceste, ali su kupljena pod pritiskom SAD-a. Sadašnji ministar obrane Karl Erjavec kritizirao je nabavu terenskih bolnica Role-1 i Role-2 kupljenih 90-ih, koje još uvijek nisu u funkciji i za potrebe slovenske vojske su preglomazne. Najnoviji slučaj s nabavomFN HERSTAL 2000, jurišna puška koju nije kupio nitko u svijetu osim Slovenaca pa se pogon u kojem se proizvodi uskoro zatvara oklopnih borbenih vozila iz Finske doveo je do sukoba između vladajućih i oporbe koji traju duže od godinu dana. Slovencima zračni prostor nadziru Talijani, dok slovenski piloti lete samo helikopterima, a zrakoplovi Pilatus služi uglavnom za akrobatsko letenje. Slovenija nema ni vojno vježbalište za kvalitetnu obuku. Vojne vježbe slovenska vojska već godinama održava u Mađarskoj, Grčkoj, a pokušaja je bilo i na slunjskom poligonu u Hrvatskoj. Slovenska vojska se 2003. odlučila za potpunu profesionalizaciju i trenutačno ima nešto više od 15.000 pripadnika. Takvu odluku ministar Erjavec smatra dobrom, jer danas Europa nije više ugrožena klasičnom vojnom prijetnjom, nego su to asimetrične prijetnje i terorizam, a vojska je preuzela ulogu uspostave i održavanja mira. Pri profesionalizaciji vlada se suočila s kadrovskim problemima zbog reduciranja broja vojnika, nezadovoljavajućeg odziva u profesionalni sastav i malih plaća.

Međutim, Slovencima treba priznati da su u posljednje dvije godine znatno povećali broj vojnika u mirovnim misijama. U sastavu NATO-ove misije KFOR preuzeli su 2007. zapovjedništvo nad cijelim sektorom zapadnog Kosova. Oko 600 slovenskih vojnika, pripadnika 10. motoriziranog bataljuna, otišlo je lani na Kosovo. Bila je to dosad najveća mirovna operacija slovenske vojske, koja košta više od 7 milijuna eura, što je četvrtina svih troškova slovenskog vojnog proračuna za operacije u kriznim područjima. Tom se akcijom broj slovenskih vojnika izvan Slovenije popeo na 983, uključujući i 66 slovenskih vojnika u Afganistanu, četvoricu u Iraku i u misijama UN-a, što iznosi rekordnih 11 posto cijelog sustava slovenske vojske.

Patrolni brod 'Ankaran'Slovenska mornarica zasad raspolaže jednim patrolnim brodom, dugim 25 metara, na kojem može biti 12 članova posade, a naoružan je dvjema puškostrojnicama i dvama topovima