Najavu o ovomjesečnom poskupljenju struje, hrvatski građani dočekali su s godišnjom stopom inflacije od 7,6 posto, što je postotak koji je posljednji put u Hrvatskoj zabilježen tijelom devedesetih godina, kad su intervencijama Nikica Valentić i Borislav Škegro nastojali ublažiti ovaj negativan trend. Međutim, ovako trenutačno velik postotak inflacije prema svemu će se sudeći popeti na 9 posto, i to već krajem srpnja, piše Večernji list.

U lipnju su utjecajem globalnih čimbenika, poput poskupljenja hrane i energenata, cijene povećane za 0,7 posto. Tako je za vrijeme tog razdoblja došlo do poskupljenja goriva za 5 posto, isto kao i cestovnog prometa, dok su sve namirnice iz prehrambenog paketa osim povrća poskupjele. S druge strane, najavljenim poskupljenjem struje od 20 posto, ovog bi mjeseca moglo doći do daljnjeg povećanja inflacije do 1 posto. To će pak imati veliki utjecaj i na potrošačke cijene, jer je između ostalog izvjesno kako će proporcionalno s rastom inflacije doći do pada realne cijene plaća, što znači da će, ukoliko tvrtke u Hrvatskoj ne povećaju plaće za 9 posto, što u većini slučajeva ipak nije realno za očekivati -doći do još jednog narušavanja standarda građana i gubitka realne vrijednosti zarada.

Vlada pak s druge strane kao odgovor na inflaciju na 'raspolaganju' ima oko 600 milijuna kuna iz rebalansa proračuna. Veći dio ovog izdatka koristiti će se mimo najavljenih subvencija za poskupljenje struje, za što će na kraju otpasti oko 100 milijuna kuna. Inflacija će uvjerljivo najviše pogoditi standarde građana s nižim primanjima, koji već sad koriste 50 posto mjesečnih prihoda na hranu. U ovom trenutku, ističu stručnjaci, Cenralna banka nema previše manevarskog prostora, jer u slučaju utjecaja na tečaj, cijene bi se mogle dodatno povećati. Međutim, kako je kazao Dr. Željko Lovrinčević za Večernji list, u ovoj situaciji prvenstveno je nužno smanjivanje rashoda od strane države, a na prvom mjestu je u ovom kontekstu restrukturiranje zdravstva i brodogradnje.