Objavljeno u Nacionalu br. 662, 2008-07-22

Autor: Eduard Šoštarić

Zračna bitka za Zagreb

Cerklje slovenski udar na Pleso

NAa području bivše zračne luke JNA Cerklje gradi se novi vojno-civilni kompleks s cargo zonom, a na novu pistu dugu 3000 metara mogu sletjeti i najveći zrakoplovi

Karl Erjavec (na slici desno), slovenski ministar obrane ključan je za projekt zbog angažmana NATO-a na obnovi i proširenju CerkljaKarl Erjavec (na slici desno), slovenski ministar obrane ključan je za projekt zbog angažmana NATO-a na obnovi i proširenju CerkljaDok predstavnici zračne luke Pleso i Grad Zagreb pokušavaju na sve načine izravno povezati Zagreb sa SAD-om ne bi li preduhitrili beogradski aerodrom kao glavnu konkurenciju, te najavljuju otvaranje cargo središta na Plesu, u njegovoj neposrednoj blizini pojavila se nova tržišna opasnost za zagrebačku zračnu luku, koja bi barem u manjem dijelu mogla omesti njene razvojne planove. Na području bivše vojne baze JNA u Cerklju u Sloveniji gradi se međunarodna zračna luka vojno-civilne namjene s velikim poslovnim i gospodarskim zonama, civilnim terminalom, potpuno obnovljenom i produženom pistom, sada dugom 3000 metara, novim kontrolnim tornjem, navigacijskim sustavom. Tu mogu sletjeti zrakoplovi raspona krila 65 metara, znatno većeg nego što ga ima Airbus 320.

Premda se godinama tvrdilo da će Cerklje biti NATO-ova baza uz granicu s Hrvatskom, prema zajedničkim planovima savezničko zrakoplovstvo bazirat će se u Cerklju najviše 60-ak dana godišnje, i to u tranzitu, zbog dolijevanja goriva, mogućih kvarova ili vježbi. Slovenija je zajednički projekt s NATO-om izvrsno iskoristila, ne samo za trajno rješenje baziranja svojih letjelica, posada i tehnike, nego prije svega za oživljavanje gospodarstva, jer će velik dio zračnog prometa biti civilne namjene pa će poslovni i gospodarski kompleksi na površini od 400 hektara uz zračnu luku biti izvrsna prilika za snažno cargo središte za područje nekadašnje Jugoslavije, što je konkurencija razvoju takve djelatnosti zagrebačke zračne luke.

Boško Matković, direktor Zračne luke Zagreb, isplanirao je cargo središte koje sada ugrožava slovenski plan za aerodrom CerkljeBoško Matković, direktor Zračne luke Zagreb, isplanirao je cargo središte koje sada ugrožava slovenski plan za aerodrom CerkljeProjekt Cerklje s 40 milijuna dolara financira NATO, dok 30 milijuna eura daje slovenska država: 70 milijuna eura vrijedan projekt obnove zračne baze Cerklje, blizu Brežica, postao je ogledni primjer kako i Hrvatska može profitirati od ulaska u NATO, prije svega zračna baza u Zemuniku kraj Zadra. Slovenska zračna baza Cerklje, za koju se govorilo da će biti NATO-ova zračna baza koja će zagađivati okoliš i s koje će dopirati nepodnošljiva buka, postat će najvećim dijelom civilna zračna luka, a samo dijelom godine na nju će slijetati zrakoplovi članica NATO-a u slučaju nužde, popravaka, dolijevanja goriva, vježbi.

Financiranje iz budžeta NATO-a posljedica je ulaska Slovenije u članstvo i obaveza koje proizlazi iz tog članstva, a to je da je svaka članica mora tehnički i materijalno osposobiti barem jednu zračnu luku za potrebe NATO-a. Zračna luka bit će osposobljena za slijetanje pri smanjenoj vidljivosti, po magli i noću. Sagradit će se novi kontrolni toranj visok 32 metra, 400 metara istočno od položaja sadašnjeg tornja koji će se rušiti, a ugradit će se i novi navigacijski sustav. U neposrednoj blizini tornja bit će i zgrada površine 4000 četvornih metara, putnički terminal za vojni zračni prijevoz. Već su obnovljena dva hangara za servisiranje zrakoplova, treći se obnavlja i služit će za smještaj zrakoplova. Prva faza obnove aerodroma treba biti završena do 2009. a druga 2012.

Najveće su promjene u produžetku poletno-sletne staze za 580 metara i sad je duga 3 km. Južno od nje predviđeno je područje za vojno zrakoplovstvo, na sjevernoj strani je 68 hektara za civilni terminal i gospodarsku zonu, odvojene od vojnog dijela aerodroma. Predviđeno je i 400 hektara za poslovno-gospodarski kompleks Feniks, koji će se graditi u javno-privatnom partnerstvu. Cerklje neće biti stalna baza NATO-ovih zrakoplova, kao ni hrvatska zračna luka Zemunik, jer za takvo nešto nema potrebe.


Slovenija je već osigurala prostor tik uz aerodrom na kojem će se izgraditi poslovno-skladišno središte za civilne potrebeSlovenija je već osigurala prostor tik uz aerodrom na kojem će se izgraditi poslovno-skladišno središte za civilne potrebeZrakoplovni resursi NATO-a i strategijski interesi pomiču se istočno od nekadašnje SFRJ, a Bugarska i Rumunjska raspolažu dostatnim kapacitetima za NATO-ove zrakoplove, osobito američke. Slovenski primjer pokazuje da će i Hrvatska, ušavši u NATO, morati odlučiti koji će aerodrom potpuno namijeniti zračnim snagama NATO-a. Zračna baza Zemunik kod Zadra trebala bi imati istu namjenu kao i Cerklje u Sloveniji. U MORH-u planiraju obnovu kompletne infrastrukture u zemuničkoj zračnoj bazi radi potpore snagama NATO-a. To znači da će Hrvatska biti osposobljena za uklanjanje eventualnih tehničkih kvarova na zrakoplovima u tranzitu, za pomaganje pri transportu, kao i u logistici i privremenom smještaju. Prema planovima MORH-a, zemunički aerodrom služit će za privremeni smještaj snagama NATO-a i pri izvođenju zajedničkih vojnih vježbi, a modernizirat će se u skladu s dugoročnim planom razvoja oružanih snaga, kojim je obuhvaćen i projekt “Host Nation Support”, koncept potpore zemlje domaćina NATO-ovim snagama kao u Cerklju. Kapacitetima zračne baze u Zemuniku trenutno se koriste Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i komercijalno zrakoplovstvo pa valja očekivati da će Hrvatska iskoristiti taj projekt i za civilne svrhe, odnosno da NATO financira pola troškova obnove.

Aerodrom Cerklje bio je jedan od najvećih u nekadašnjoj SFRJ. Na njemu je bila stacionirana 82. zrakoplovna brigada, koju su činile tri lovačko-bombarderske eskadrile, i to 237. lovačko-bombarderska sa zrakoplovima J-21 tipa “Jastreb”, 238. lovačko-bombarderska eskadrila sa zrakoplovima J-22 tipa “Orao” i 351. izvidnička eskadrila s istim tipovima zrakoplova. Ukupno je na aerodromu bilo 67 aviona, 1200 oficira, podoficira, vojnika i civila te dio vojnih specijalaca iz Niša.

Na Cerklju se povremeno baziralo i oko 30 helikoptera iz Zagreba, Niša i Mostara. Pripadnici 25. područnog štaba Teritorijalne obrane 27. lipnja 1991. minobacačima su napali taj aerodrom JNA. Napad je počeo oko 20.45 a teritorijalci su ispalili deset mina. Svi avioni i helikopteri, u opasnosti od novog napada, iste su noći i sljedećeg dana odletjeli uglavnom u Bihać. Nakon toga, u vrijeme moratorija, vojnici JNA s područja aerodroma odvezli su svu tehničku opremu i sredstva a objekte uništili. Posljednji pripadnik JNA napustio je aerodrom 26. listopada, a preuzeli su ga pripadnici 25. područnog štaba slovenske Teritorijalne obrane iz Brežica.

Cerklje će dobiti novu kontrolu leta spremnu za gust civilni prometCerklje će dobiti novu kontrolu leta spremnu za gust civilni prometVeć 20. studenoga 1991. na aerodromu je bila održana prva svečanost davanja vojne prisege pripadnika TO iz cijele Slovenije. Početkom ljeta 1992. u vojarnu na aerodromu bio je smješten 210. učilišni centar TO Republike Slovenije, a u svibnju iste godine razmjestio se na aerodrom i 25. područni štab TO Brežice. U siječnju 1993. u sklopu aerodroma počinje s radom i 24. oklopno-mehanizirana bojna, a uz to se na aerodromu obnavljaju objekti i kao zadnja postrojba na aerodrom se useljava školski dio 15. brigade vojnog zrakoplovstva Slovenske vojske s helikopterima Bell 206 AB i zrakoplovima Zlin 142 L i 242L. U trenucima približavanja NATO-u, od 14. studenoga do 2. prosinca 1998., na aerodromu Cerklje izvodila se združena vježba zemalja NATO-a i Partnerstva za mir Cooperative Adventure Exchange u kojoj je sudjelovalo 5500 vojnika, a posebna čast Sloveniji ukazana je na aerodromu Cerklje kad je od 28. lipnja do 1. srpnja 1996. gostovala američka vojna zrakoplovna skupina Thunderbirds i izvela svoj program.

U prijepodnevnim satima 3. travnja 2000. nakon kratke svečanosti s aerodroma Brnik kod Ljubljane poletjeli su Pilatusi PC-9 i PC-9M i odletjeli prema aerodromu Cerklje ob Krki, svom novom domu. Na Brniku su ostali samo helikopteri Bell-412 i transportni avion L 410. Uzrok selidbe u Cerklje bio je skučen prostor na vojnom dijelu aerodroma Brnik nakon dolaska novih devet zrakoplova PC-9M.

Što se sve gradiZračna luka Cerklje uskoro će biti osposobljena za slijetanje noću i pri smanjenoj vidljivosti. Izgradit će i novi kontrolni toranj visok 32 metra i u njega ugraditi novi navigacijski sustav. Podignut će i zgradu površine 4000 četvornih metara, putnički terminal za vojni promet. Za civilni promet odvojeno je 68 hektara zemljišta na sjevernoj strani piste.

Vezane vijesti

Slovenske banke sve teže kreditiraju gospodarstvo

Slovenske banke sve teže kreditiraju gospodarstvo

Slovenska središnja banka upozorila je u srijedu na rastuće gubitke slovenskih banaka zbog čega se i dalje smanjuju mogućnosti kreditiranja… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika