Objavljeno u Nacionalu br. 662, 2008-07-22

Autor: Plamenko Cvitić

Gospodar hrvatske struje

'Krajnji je rok za odluku o nuklearki'

Ivan Mravak, predsjednik uprave Hrvatske elektroprivrede, objašnjava razloge loših financijskih rezultata te najavljuje gradnju novih elektrana

Povjerenje Vlade-Ivan Mravak nedavno je dobio drugi četverogodišnji mandat na čelu HEP-a; istovremeno svi članovi uprave su promijenjeniPovjerenje Vlade-Ivan Mravak nedavno je dobio drugi četverogodišnji mandat na čelu HEP-a; istovremeno svi članovi uprave su promijenjeniNacionalna elektroenergetska tvrtka, HEP, u ožujku ove godine dobila je novu upravu koju već u drugom mandatu vodi 54-godišnji Ivan Mravak. Budući da je Hrvatska elektroprivreda posljednjih nekoliko mjeseci u središtu pozornosti javnosti zbog ozbiljnih tema o povećanju cijene struje i najava o gradnji nuklearne elektrane u Hrvatskoj, predsjednik uprave HEP grupe u intervjuu za Nacional objasnio je razloge povećanja cijene struje, HEP-ove poslovne rezultate, promjene u upravljanju grupacijom i planove za budućnost kompanije.

NACIONAL: Nakon što je godinama povremeno punio novinske stupce različitim aferama, HEP je ponovo u središtu pozornosti javnosti, ali ovoga puta iz drugih razloga. Kakvo je trenutačno stanje u HEP-u?
- Dobro je da se govori o HEP-u, ali prije svega s pozicije energetike. Drago mi je što je energetika došla u fokus pozornosti javnosti. Povećanje cijena električne energije izgleda značajno, ali se ono treba gledati u kontekstu zadnjeg povećanja cijena u rujnu 2005. Od tada pa do prosinca 2007. cijena uvezene električne energije narasla je 103 posto, lož ulja više od 90 posto, ugljena 60 posto te plina 40 posto. Drugim riječima, rast varijabilnih troškova je bio 57 posto, plaća 13 posto, a rast troškova održavanja 11 posto. Unatoč tome, tri godine nismo dizali cijenu električne energije. Vukli smo radikalne poteze smanjivanja troškova poslovanja da bismo kroz ovo razdoblje poslovali pozitivno. Značajno smo smanjili gubitke u prijenosnoj i distribucijskoj mreži te smanjili broj zaposlenih za više od pet stotina. Računali smo da će početkom 2008. biti odobreno povećanje cijene električne energije, što bi prepolovilo sadašnje poskupljenje. Međutim, iz poznatih razloga, to se nije dogodilo, što je vodilo poskupljenju od sadašnjih 20 posto. Izračun, prema metodologijama koje je usvojila Hrvatska energetska regulatorna agencija, pokazao je realan rast cijene električne energije od 26,6 posto. Vlada, je međutim, definirala porast tarifnih stavki na razini od 20 posto, što je značilo da za 6,6 posto moramo dalje smanjivati troškove poslovanja. Naglašavam potrebu daljeg smanjenja troškova poslovanja budući da je HEP na tržištu koje je u Hrvatskoj već otvoreno približno 50 posto. Povlašteni kupci mogu slobodno birati svog dobavljača, a oni čine oko 50 posto potrošnje. HEP ovih dana šalje bilateralne ugovore povlaštenim kupcima. Svjesni smo da oni istovremeno traže ponudu i drugih koji im mogu isporučiti električnu energiju. Međutim, očekujemo da će svi povlašteni kupci sklopiti ugovor s nama jer je naša cijena električne energije u odnosu na tržišnu još uvijek znatno niža. I samo zbog te činjenice stječe se dojam da nema tržišne utakmice.

NACIONAL: Je li očekivan dolazak novih igrača na tržištu?
- Da. Trenutačno Corlea ima dvije dozvole, i to dozvolu za trgovinu i dozvolu za opskrbu. Prema našim informacijama ona procjenjuje da još nije došao pravi trenutak, da je cijena još uvijek niska i da joj se ne isplati ulazak na opskrbno područje. Više joj se isplati baviti trgovinom električnom energijom na veliko. Čim cijene porastu i novi igrači osjete da ima prostora za ostvarivanje dobiti na području opskrbe povlaštenih kupaca, doći će. HEP-u bi bilo u interesu da to bude što prije, ali uvažavajući okolnosti u našem društvu, to se neće dogoditi preko noći. Za to ipak treba pričekati, a mi procjenjujemo da je riječ o dvije, tri godine.


NACIONAL: Kada će građani moći birati dobavljače električne energije?
- Konkurencija ne dolazi na ovo tržište zato što ne može zaraditi, jer su naše cijene još uvijek ispod tržišnih cijena. SljedećihNuklearka Krško-Slovenci će sagraditi novi blok bez učešća HEP-aNuklearka Krško-Slovenci će sagraditi novi blok bez učešća HEP-a godina suočit ćemo se s daljim rastom cijene električne energije i morat ćemo shvatiti i prihvatiti da je električna energija roba, a ne socijalna kategorija. Električnu energiju proizvodimo koristeći kao temeljno gorivo mazut, lož-ulje, plin, ugljen i uran ili obnovljive izvore, a svi oni imaju svoju cijenu. S pozicije radne snage HEP možemo promatrati i kroz prizmu 14.250 zaposlenih koji ovdje ostvaruju svoj dohodak. Trošak plaća u HEP-u je oko 17 posto, a s 15 posto bili bismo kompanija potpuno kompetitivna na tržištu. Plansko smanjivanje troškova plaća namjeravamo postići istovremenim povećanjem prihoda i smanjivanjem broja zaposlenih.

NACIONAL: Što mogu očekivati građani? Hoće li biti novih poskupljenja struje i toplinske energije?
- Kada se u šestomjesečnom razdoblju ulazni parametri promijene više od 5 posto, stječu se uvjeti, definirani podzakonskim aktima, putem kojih HEP može podnijeti zahtjev za promjenu visine tarifnih stavki. Očekujem da u sljedećih šest mjeseci nećemo ići u to, čak i ako se dogodi taj pomak. To ćemo kompenzirati smanjenjem troškova poslovanja. Ako se uzlazni trendovi rasta cijena energenata i uvezene električne energije nastave, kroz godinu dana ćemo napraviti izračun i vidjeti ima li potrebe za novim usklađivanjem cijene.

NACIONAL: U posljednje vrijeme mnogo se govori o obnovljivim izvorima energije. Namjerava li HEP učiniti nešto u vezi s tim?
- HEP želi ovladati s 30 posto tržišta obnovljivih izvora energije, koje procjenjujemo na 400 MW instalirane snage do 2012. godine. Trenutačno se spremamo zajednički ulagati s austrijskim partnerom u gradnju 60-megawatnog vjetropolja, te s tvrtkom Dalekovod u gradnju 40-megawatnog vjetropolja. S Hrvatskim šumama razgovaramo o gradnji elektrane na drvnu masu snage 30-ak megawata na području Gline. Ići ćemo kroz pilot-projekt zajedno sa zainteresiranim partnerima i na geotermalna područja u Podravini, da dokažemo da je moguće tržno koristiti i te izvore ako se istovremeno predviđa realizacija više projekata. Otpadnu toplu vodu se može koristiti za sušare, staklenike, proizvodnju povrća, sve do toplica. Uz uvjet da sve to razvijete, možete imati povrat investicije za tržišno prihvatljivih osam do deset godina.

NACIONAL: A dugoročni planovi? Je li izgledna gradnja nuklearne elektrane?
- Ozbiljni energetski stručnjaci ne smiju se dovesti u poziciju nuđenja samo jedne opcije. Do 2020. HEP planira gradnju elektrana vodeći računa o diverzifikaciji goriva i dobavnih pravaca. Želimo, osim obnovljivih izvora, graditi bazne termoelektrane na plin i ugljen te iskoristiti ostali dio hidropotencijala. Sveukupno izgraditi više od 3000 MW nove snage. Pitanje je kako pokriti rastuću potrošnju nakon 2020. Realne su dvije opcije ili njihov miks. Ako želimo kompetitivnu elektroprivredu, onda moramo graditi kompetitivne energetske izvore, a to su hidroelektrane, nuklearne elektrane i elektrane na ugljen. Proizvodne cijene na pragu elektrane na plin i lož-ulje su iznad prosječne proizvodne cijene električne energije. Ako se Hrvatska odluči za nuklearnu opciju, tada tu stratešku odluku o gradnji nuklearne elektrane treba donijeti već u 2009. jer priprema izgradnje i izgradnja nuklearke traje oko 12 godina. Ako ne želimo nuklearku, onda moramo naći lokacije za nekoliko elektrana na ugljen. Nove tehnologije će do 2020. dovesti do toga da takve elektrane neće imati dimnjak, jer će se dimni plinovi otapati u vodi i kasnije razgrađivati. To će poskupiti proizvodnju, ali će zasigurno zadovoljiti ekologe. Treći je miks, da kombiniramo jednu nuklearku i jednu ili dvije elektrane na ugljen. Najgore bi bilo podleći sadašnjem javnom mnijenju koje na sam spomen moguće izgradnje bilo kojeg značajnijeg izvora taj energetski izvor ni po koju cijenu ne želi u svojoj blizini. A gubljenje vremena u energetici bilo bi vrlo teško nadoknaditi, i to je najskuplja opcija. Još jednom vrijedi naglasiti da se sve dugoročne odluke trebaju donijeti u najskorije vrijeme.

Ivan Mravak očekuje financijsku pomoć šefa državnog proračuna Ivana ŠukeraIvan Mravak očekuje financijsku pomoć šefa državnog proračuna Ivana ŠukeraNACIONAL: Koji su HEP-ovi projekti u tijeku?
- Gradimo tri elektrane: hidroelektranu Lešće, snage 42 megawata, prvu hidroelektranu u neovisnoj Hrvatskoj koja će biti puštena u rad krajem 2009. Do proljeća sljedeće godine završit ćemo izgradnju i pustiti u rad blok 100 MW u TE TO Zagreb. Oprema za termoelektranu Sisak, snage 230 MW el/80 topl, ugovorena je, a najesen ove godine otvaramo gradilište. Termoelektrana Sisak bit će gotova sredinom 2011. Počeli su pripremni radovi za spomenute obnovljive izvore, te dalekovod 2 x 400 kV Ernestinovo - Pečuh. Potrebno je graditi i elektrane na ugljen.

NACIONAL: Kad je riječ o ugljenu, već sad postoji otpor za dogradnju Plomina?
- Da, i to je ozbiljan problem. Nitko ne želi kod sebe elektranu na ugljen ili nuklearku, a u takvom scenariju moramo graditi elektrane na plin, ali to je u konačnici skuplja varijanta. Ipak ako moram birati, prije ću odabrati opciju gradnje skupljih izvora i osigurati pouzdanu opskrbu kupaca električnom energijom nego ne graditi ništa i Hrvatsku odvesti u mrak.

NACIONAL: U javnosti se spominjala i dogradnja Krškog, pa čak i hrvatski angažman u tom projektu.
- Krško je dobra elektrana. Kad bi se sutra gradio drugi blok elektrane u Krškom i kad bi kolege iz Slovenije bile zainteresirane da HEP uđe u partnerstvo za gradnju, u bilo kojem postotku, sigurno bismo pristali. Kad gledamo lokacije za gradnju u Hrvatskoj, gotovo na samu pomisao gradnje odmah svi skaču na noge. Očito je da će trebati mnogo truda i vremena da se pridobije javnost i potisne strah od nuklearne energije. Međutim, pogledajmo oko sebe: Mađari su blizu sa svojim nuklearkama, Krško je otvoreno prema Zagrebu. Važno je prihvatiti te rizike i naučiti živjeti s njima. Sjetimo se da je i električna energija prije sto godina bila bauk, ljudi su se bojali jer su znali da može ubiti čovjeka, a danas gotovo ne možemo živjeti bez nje.

NACIONAL: Ovo je vaš drugi mandat, pa bi se moglo zaključiti da imate veliko povjerenje Vlade. Što planirate promijeniti?
- U prvom mandatu smo imali snažan iskorak u restrukturiranju tvrtke. Ipak, imali smo problema sa sustavom, koji su se provlačili još od 2002. Tada su razdvojene funkcije člana uprave i direktora d.o.o.-a, pa su članovi uprave na direktorska mjesta u ovisnim društvima postavili ljude s kojima su dotad dobro surađivali. Sve je to dobro funkcioniralo dok su ljudi bili bliski i dogovarali se. Kad je 2004. došla nova uprava, gotovo tri godine nije se osjetio problem nedefiniranih odnosa funkcionalne nadležnosti između člana uprave i direktora d.o.o.-a. Objektivno gledano, imali smo sustavni problem u našoj organizaciji koji se reflektirao i na naš rad. Zbog toga smo od Ekonomskog fakulteta i Fakulteta elektrotehnike i računarstva naručili izradu studije o uvođenju korporacijskog modela upravljanja u HEP grupi.

NACIONAL: Je li to bio razlog za brojne afere vezane uz HEP?
- Nije bilo nikakvih brojnih afera vezanih uz HEP. Bio je jedan apsurdan i meni neshvatljiv događaj o kojem je pisao i vaš list. Danas sudionici tog događaja više nisu na odgovornim pozicijama u HEP grupi. Da bi HEP u tim uvjetima mogao nesmetano funkcionirati, do isteka mandata osobno sam u funkciji izvršnog direktora vladajućeg društva pozvao direktore d.o.o-ova na predano izvršavanje postavljenih zadataka. Tako sam vodio HEP-ov brod posljednjih šest mjeseci.

NACIONAL: Čemu su onda služili članovi uprave?
- Osim funkcionalnih nadležnosti, koje su u posljednjih šest mjeseci bile ponešto reducirane, na poslovanje HEP grupeIvan Mravak prije tri tjedna dogovorio je suradnju napodručju plina s mađarskim operatorom plinskoga transportnog sustava i tvrtkom PlinacroIvan Mravak prije tri tjedna dogovorio je suradnju napodručju plina s mađarskim operatorom plinskoga transportnog sustava i tvrtkom Plinacro djelovali su putem pozicije predsjednika ili člana u nekoliko nadzornih odbora ovisnih društava HEP grupe. Na kraju prvog mandata imali smo gotov i sažetak studije korporacijskog modela upravljanja. Čim sam dobio drugi mandat, krenuo sam s novim članovima uprave u uvođenje korporacijskog modela upravljanja. Najznačajnije promjene svode se na uvođenje pliće organizacijske strukture i dodjelu upravljačkih funkcija nad sektorima unutar vladajućeg društva. Ukinuli smo direkcije, a ostavili smo sektore koje sada koordiniraju članovi uprave, pa su time dijelom dobili i upravljačke funkcije. Članovima uprave dodijeljene su funkcije strategija, financije, ekonomija, funkcija operacija nereguliranih djelatnosti i funkcija operacije reguliranih djelatnosti. Uveli smo i novo tijelo, kolegij koji osim uprave čine i direktori proizvodnje, operatora prijenosnog sustava, operatora distribucijskog sustava i opskrbe. Uprava ima sjednice svakog tjedna a kolegij se sastaje svakih 15 dana i operativno rješava postavljene zadatke.

'Nisam ovisan o politici'

NACIONAL: Koliku autonomiju imate u vođenju HEP-a? Niste li ovisni o politici?
- Imam veliku autonomiju. Sve promjene pokrenuo sam s članovima uprave na bazi znanstvenih spoznaja. Nismo tražili na gornjoj razini odobrenje jer se vidjelo posljednjih godinu dana prethodnog mandata da imamo problem sa sustavom. Budući da sam dobio drugi mandat, meni i kolegama iz uprave ostavljeno je da posložimo odnose u HEP-u onako kako najbolje znamo. Tragom učinjenog danas imamo jednu od najhomogenijih uprava.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika