Jučer u 16 sati, Radovan Karadžić se prvi puta pojavio pred Haškim sudom kojim zasjeda sudac Alphons Orie.

Karadžić je sudu potvrdio svoj identitet i svoje dvije adrese stanovanja. Službenu - Krivače, Pale, Republika Srpska, i neslužbenu adresu u Beogradu, Jurija Gagarina broj 267.

Sudac je Karadžiću pročitao njegova prava i istaknuo kako se ima pravo braniti šutnjom. Nakon toga, Orie je primjetio kako optuženi nema odvjetnike, na što je Karadžić kazao kako ima nevidljive savjetnike. Sudac mu je na to ponudio da mu sud dodijeli savjetnike, osim, kako je rekao, ovih nevidljivih, no Karadžić je to odbio.

Sudac Orie pročitao je sažetak optužnice koja je od 1996. u nekoliko navrata mijenjana, te odvajana od Mladićeve. Karadžić je čitanje optužnice pratio mirno.

Na pitanje želi li da mu optužnica bude pročitana u cijelosti, Karadžić je kazao kako ne želi da mu je drugi čitaju, već da bi želio dobiti u ruke novu, izmijenjenu optužnicu kako bi ju proučio. Optuženi se potužio na, kako je rekao, mnoge nepravilnosti oko njegovog uhićenja. Sudac je najavio da je nova optužnica još u izradi.

Karadžić ima 30 dana da se izjasni o tome osjeća li se krivim. Novo zasjedanje suda sudac je najavio za 29. kolovoza, na što je Karadžić izjavio kako mu odgovara bilo koji datum osim 28. kolovoza, no nije rekao zašto mu taj ne odgovara.

Datum 28. kolovoza je pravoslavni blagdan Velike Gospe, Velike Gospojine po julijanskom kalendaru, a na taj je datum 1995. tijekom srpske okupacije Sarajeva počinjen i masakr na tržnici Markalama.

Do idućeg ročišta Karadžić će ostati u pritvoru haaškog suda, a sudac je napomenuo kako optuženi može poslati zahtjev za privremeno puštanje. Također, ukoliko Karadžić nađe odvjetnika, održati će se saslušanje optuženika.

Sudac je ponovio optuženom kako ima rok od 30 dana da zatraži da mu tužiteljstvo dostavi dokaze kako bi ih proučio. Na idućem će se ročištu proučavati nova izmjenjena optužnica koja je trenutno u izradi.

Karadžić je optužen za genocid u Bosni i Hercegovini, uključivši pokolj više od osam tisuća Bošnjaka u Srebrenici, etničko čišćenje u BiH, višegodišnje napade i teroriziranje Sarajeva u kojem su poginule tisuće Sarajlija, kao i za brojne logore te uzimanje pripadnika međunarodnih snaga za taoce. Optužen je po osobnoj i zapovjednoj odgovornosti po ukupno 11 točaka - dvije za genocid, pet za zločine protiv čovječnosti, jednu za teške povrede Ženevskih konvencija iz 1949. i tri za kršenja zakona i običaja ratovanja koji se odnose na etničko čišćenje.

Karadžić je istaknuo kako će se sam braniti tijekom cijelog suđenja u instituciji koju, kako je rekao, ne cijeni, uz svo uvažavanje suca kao osobe. Optuženi je ponovio kako su postojale nepravilnosti oko njegovog uhićenja, te kako se želi pritužiti na način na koji je doveden u haaški sud, na što mu je sudac odgovorio kako to za sada nije predmet suda, no ako Karadžić želi da se sud time bavi, može poslati poseban podnesak sudu u kojem će navesti na što se žali. "Kada dostavite sudu taj podnesak, on postaje javan dokument i sud će se time pozabaviti", izjavio je Orie.

"Bez obzira na to što mislim o ovoj ustanovi, ja ću se pred njom braniti kao i od bilo koje elementarne nepogode kojoj osporavam pravo da me napadne", rekao je Karadžić i dodao kako sud raspolaže "pogrešnim podacima koji su procesne naravi" poput pogrešnoga datuma njegova uhićenja i uvjeta njegova dolaska u Den Haag.

Karadžić je spomenuo i svoj dogovor s Hoolbrookom, o čemu je Nacional pisao. "S arhitektom Daytonskog mirovnog sporazuma Richardom Holbrookom dogovorio sam da neću biti izručen Haagu ako se povučem iz političkog i javnog života. Mislim da je ovo bitno za moj život. Ovime želim reći zašto nisam u Haag došao '96, '97. ili neke druge godine", objasnio je Karadžić sucu.

"Gospodine Karadžiću ja vjerujem da je vama važno to pitanje, no mi se time nećemo baviti na prvom ročištu. Imat ćete mnogo prilika da to objasnite sudu", izjavio je Orie i pitao ima li optuženi dodatnih pitanja. Nakon što je optuženik inzistirao da se o nepravilnostima uhićenja govori na prvom ročištu, sudac je kazao kako smatra da Karadžić očito ne razumije što mu on govori. "Gospodine Karadžiću, ponavljam, podnesite podnesak sudu, pa će se o tome raspravljati", izjavio je sudac, na što je Karadžić želio isti tren podnijeti spomenuti podnesak, što je sudac odbio. "Morate pratiti i poštovati proceduralni postupak", izjavio je sudac Orie.

Karadžić je rekao i da strahuje od najavljene brzine suđenja koju je navodno najavio tužilac Serge Brammertz. Sporna mu je, kaže, "najnovija izjava glavnog tužioca koji je obećao veliku brzinu".

"Brzina je bitna u obračunima revolveraša, a u pravnim pitanjima ona je opasna", rekao je Karadžić nakon 13 godina bijega i zatražio regularan postupak i htio u vezi s time predati podnesak na četiri stranice, što je sudac Alphonse Orie odbio.

"Ima li on (Brammertz) povlašten položaj kod sudskoga vijeća ili je iza leđa obrane postigao neki dogovor", pita optuženik za ratne zločine kojemu je, tvrdi, arhitekt Daytonskoga sporazuma Richard Holbrooke svojevremeno obećao imunitet.

Holbrooke to "nije učinio u svoje ime", nego u ime države, rekao je Karadžić i pojasnio: "Moja je obveza bila da se povučem i ne ometam primjenu Daytonskog sporazuma, da se povučem i iz književnog i svakog drugog života".

Sudac Alphonse Orie rekao mu je da sud ne zna za nagodbe koje su ponudile određene zemlje, "ali rado bismo znali i imali sve činjenice da možemo u svakom slučaju razmotriti na koji bi način to moglo utjecati na ovo suđenje".

"Ukoliko strahujete za svoju sigurnost u zatvoru, molim obratite se registratoru", istaknuo je sudac. Na pitanje da li se optuženika dobro tretiralo tijekom dovođenja na sud u Den Haagu, Karadžić je odgovorio kako je 'bio i na gorim mjestima'.

Netko je iz State Departmenta, rekao je Karadžić, pokušao isposlovati da se optužnice povuku, "ali je (tadašnji glavni tužilac Južnoafrikanac Richard) Goldstone prijetio ostavkom. Ja sam cijelo vrijeme lovljen s namjerom da budem likvidiran", tvrdi Karadžić.

Orie mu je predložio da se o u vezi s nepravilnostima tijekom uhićenja obrati sudskome vijeću, a o strahovima u vezi sa sigurnošću "ljudima u pritvoru, da vidi koji je način najučinkovitiji da to spriječite", rekao mu je Orie.

Ročištu nazoči i glavni haški tužitelj Serge Brammertz, te tužitelj Alan Tieger.
Orie je sudac, a Tieger glavni tužitelj u procesu protiv trojice hrvatskih generala Ante Gotovine, Mladena Markača i Ivana Čermaka.

Karadžić svoj iskaz daje u sudnici broj 1, istoj u kojoj se odvijao proces protiv Slobodana Miloševića.

U svom prvom pojavljivanju pred Haškim sudom, Karadžić će zastupati sam sebe, a to je i sam Karadžić jučer potvrdio zamjeniku sudskog vijeća Johnu Hockingu. "Tijekom susreta u pritvoru, 30. srpnja, Radovan Karadžić je informirao zamjenika sudskog vijeća, a zatim potvrdio i u pisanom obliku, da je izabrao da će zastupati sam sebe tokom prvog pojavljivanja pred sudskim vijećem...i da ne želi da ga zastupa dežurni branilac", piše u priopćenju ICTY-a.