Hrvatska pamet-Institut za promet i veze na korak je do dovršavanja projekta satelitske naplate cestarina i treba još samo mali poticaj institucija da ga dovršiOdluka slovenske vlade da upotrebu cesta naplaćuje vinjetama izazvala je oštre reakcije Europske unije, ali i hrvatske javnosti. Slovenci nisu predvidjeli vinjete za razdoblje kraće od šest mjeseci, što je ocijenjeno kao udarac na sve one koji kroz Sloveniju prolaze u tranzitu prema u drugim zemljama. Hrvatsku javnost pokušao je umiriti predsjednik Mesić, koji je nakon susreta sa slovenskim premijerom Janezom Janšom izjavio da su vinjete privremeno rješenje dok se ne uvede satelitski sustav naplate cestarina. Slovenija bi takav sustav mogla uvesti u prvoj polovini sljedeće godine. S duge strane, Hrvatska je otišla mnogo dalje u stvaranju takvog sustava nego Slovenija, ali zasad u državnim institucijama nema interesa za njegovo uvođenje.

Stručnjaci zagrebačkog Instituta prometa i veza razvijaju revolucionarni sustav satelitske naplate cestarina, koji pomoću satelitskog navigacijskog sustava, kakav je primjerice američki GPS, točno prati kretanje svakog vozila i na temelju toga izračunava cijenu upotrebe cestovne infrastrukture. Tako vozači za ceste plaćaju samo onoliko koliko su ih rabili, a nestaje potreba za paušalnim naplaćivanjem naknada za ceste putem poreza, nameta za gorivo i naknade za registraciju vozila, kao što je to u Hrvatskoj.

Uvođenje takvih sustava naplate predviđeno je i u Bijeloj knjizi, temeljnom dokumentu o razvoju i organizaciji prometa na području Europske unije. Neke su europske države, poput Njemačke, već dijelom uvele takvu naplatu cestarina, dok su druge, poput Austrije, najavile da će to učiniti idućih godina. Budući da će se uskoro pridružiti Europskoj uniji, i Hrvatska bi trebala početi predradnje za uvođenje takvog sustava, ali kako tvrdi Ivan Dadić, predsjednik Upravnog vijeća Instituta prometa i veza, u Hrvatskoj ne pokazuju mnogo interesa za sustav koji se izrađuje u Institutu:

“Sustav elektroničke naplate cestarina budućnost je prometa i u doglednom vremenu sve će europske države uvesti takav sustav. Postoje dva faktora prema kojima se mjeri vrijednost određenog sustava naplate za uporabu infrastrukture. Ideal je da naplata bude što pravednija za korisnika, odnosno da iznos naknade što više odgovara stvarnoj uporabi infrastrukture i da obavljanje naplate bude što jeftinije. Po oba ta kriterija ovaj je sustav znatno bolji od svih postojećih. Sad imamo sustav u kojem netko, tko primjerice živi na otoku i uopće se ne vozi autocestama, ipak kroz razne poreze i davanja plaća za njih. Ovako bi građani plaćali samo za one ceste kojima se voze, i to točno onoliko koliko se njima voze. Zbog toga je satelitski sustav naplate cestarina najpošteniji mogući način naplate. Uz to, ovaj je sustav u cijelosti proizvod hrvatskih stručnjaka. Sami smo proizveli sve, informatički sustav naplate i elektronički uređaj koji u vozilu bilježi njegovo kretanje. Zbog toga je velika šteta što nitko iz državnih institucija ne pokazuje interes za to što smo proizveli.”

---

Satelitska naplata cestarine temelji se na pozicioniranju vozila pomoću nekog od općih satelitskih navigacijskih sustava. Ivan Dadić sa svojim suradnicima iz Instituta prometa i veza i prototipom uređaja za satelitsku naplatu cestarina u ruciU svijetu ima nekoliko takvih sustava, a najpoznatiji je američki GPS, ali postoji i ruski Glonass, a Europska unija gradi svoj satelitski sustav Galileo, koji će postati operativan nakon 2012. Svi oni funkcioniraju na isti način. Sastoje se od niza satelita, raspoređenih u orbiti oko Zemlje. Tko god posjeduje navigacijski prijemnik, može odrediti svoju poziciju na Zemlji.
Prijemnik je elektronički uređaj koji prima signal od satelita i na temelju tog signala određuje geografsku poziciju. Da bi to bilo moguće, on mora biti u stalnoj vezi s najmanje četiri satelita. Danas je to vrlo pouzdana tehnologija pa brojni vozači imaju GPS uređaje pomoću kojih određuju točan put do željenog odredišta.

Sustav naplate cestarina funkcionira tako da je unutar vozila ugrađen elektronički uređaj koji se sastoji se od navigacijskog prijemnika, kompjuterskog procesora i komunikacijskog modula za bežični prijenos podataka. U vožnji ta je računalna jedinica u stalnoj vezi sa satelitskim sustavom. Kompjuterski procesor obrađuje podatke iz prijemnika i na temelju položaja satelita određuje položaj vozila, njegovu putanju i brzinu kretanja. Ti se podaci pohranjuju, a periodično se pomoću komunikacijskog modula šalju operativnom centru. U operativnom centru prispjeli podaci se obrađuju, pridružuju pojedinim prometnicama i prosljeđuju koncesionarima prometnica na kojima se vozilo kretalo.

Kad podaci dođu do koncesionara, na temelju tarife propisane za određenu prometnicu i vrijeme u kojem se vozilo kretalo ispostavlja se račun. Dadić kaže da vozači na više načina mogu plaćati račune za ceste: “Kad bi taj sustav bio uveden, naplata bi bila vrlo slična načinu na koji danas plaćamo struju. Vlasnici vozila bi na početku godine plaćali paušal, a onda bi pri godišnjem ili polugodišnjem obračunu dobili povrat novca ili morali nadoplatiti. Turisti i strani državljani u tranzitu na ulazu u Hrvatsku dobili bi uređaj koji bi bilježio njihovo kretanje, a pri izlasku iz zemlje taj uređaj vratili i na temelju podataka u njemu platili naknadu za ceste. Takva naplata trajala bi samo dok se u većini država Europske unije ne uvede takav sustav, a onda će to postati jedinstveni sustav, u kojem će se naplata za ceste u inozemstvu obavljati u matičnoj državi vozača. Ideja uvođenja ovakvih sustava na razini cijele Europske unije upravo je u tome da korisnik ne vidi regionalne i državne granice, mod transporta i slično.”

U budućnosti bi takvi sustavi mogli postati glavna mjera smanjenja prometnih gužvi u gradovima. Vjeruje se da će u sljedećem desetljeću većina velikih europskih gradova početi naplaćivati upotrebu prometnica i tako pokušati posredno smanjiti količinu automobilskog prometa u gradskim središtima. No u gradovima je nemoguća klasična naplata jer bi takva transkcija predugo trajala i to bi dodatno poremetilo gradski promet. U Londonu se provodi naplata pri ulasku u centar grada, no riječ je o vrlo kompliciranom sustavu koji se temelji na videotehnologiji.

U Institutu za promet i veze smatraju da je satelitska naplata idealno rješenje za naplatu gradskog prometa i već su izradili prototip takvog sustava za Zagreb. Grad su podijelili u nekoliko tarifnih zona, slično kao i za parkirališta. Iako je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić pokazao načelno zanimanje za taj sustav, implementacije još nema. Smisao takvog sustava nije samo poštenija i efikasnija naplata, nego i stvaranje potpunog nadzornog sustava za ceste, pomoću kojeg se može utjecati na sve probleme u prometu. Tako će se moći stalno u realnom vremenu pratiti događanja u prometu i rješavati problemi koji nastaju. Također, kako kaže Dadić, tako se mogu pronaći nova rješenja pomoću kojih se može utjecati na Kompjuter obrađuje podatke iz IPV-ova uređaja i šalje ih vlasniku koncesija za ceste kojima se vozilo kretalo kako bi se vozaču naplatio točan iznos cestarineprometne navike hrvatskih vozača. “U takvom sustavu tarife za ceste mogu se mijenjati. U određenim razdobljima može se odrediti veća tarifa, a u određenima niža i tako posredno utjecati na vozače kad da koriste ceste i tako smanjiti gužve kad su prometnice jako opterećene, kao u ljetnoj turističkoj sezoni. Od podataka koje bilježi sustav satelitske naplate cestarina korist mogu imati i brojne druge gospodarske grane. Ti podaci omogućuju vrlo precizan uvid u vozačke navike pojedinog vozača. Tako će osiguravajuće kuće moći mnogo preciznije odrediti visinu premije pri osiguravanju vozila, a s vremenom će moći uvesti i sustav osiguranja 'pay as you drive' kakav već postoji u dijelovima SAD-a, koji se temelji na ideji da vozač plaća osiguranje samo za razdoblje dok vozi automobil.”

Prije nego što se takav sustav počne primjenjivati treba osigurati sigurnost i anonimnost korisnika, te sigurnost prijenosa podataka. Budući da su to povjerljivi osobni podaci, važno je da se stvori zakonski okvir koji određuje tko ih i u koje svrhe smije koristiti. To se može učiniti na više načina. U Londonu svi podaci u vezi s naplatom upotrebe cesta prolaze kroz tri različite agencije. Prva samo bilježi ulaz određenih vozila u područje naplate, u drugoj se ti podaci vezuju uz određena vozila, a u trećoj se formira račun. Tako su podaci podijeljeni između tri odvojene baze podataka, a nijedna samostalno nema dovoljno podataka da se na temelju njih odredi identitet pojedinog vozača. Tako se znatno smanjuje mogućnost neovlaštene upotrebe privatnih podataka.

Protiv ručne naplate

Iako je uvođenje cestovnih vinjeta u Sloveniji izazvalo negativne reakcije Europske unije, ali i hrvatske javnosti, čelnikJanez Janša najavio je prelazak Slovenije s vinjeta na satelitsku naplatu cestarina Instituta prometa i veza Ivan Dadić smatra da je to dobro prijelazno rješenje do uvođenja satelitske naplate i da se Hrvatska već odavno i sama trebala odlučiti na takav potez: “Mi danas imamo sustav direktne ručne naplate na autocestama, koji je uvjerljivo najlošiji. On iziskuje ogromne troškove, jer kod svakog izlaza s autoceste morate izgraditi naplatne postaje i tzv. dvostruke cestovne mostove. Vinjete su jednostavnije i jeftinije, ali i zbog njih nema potrebe za izgradnjom takvih objekata. Da je država svojedobno prihvatila naš prijedlog o uvođenju vinjeta, dosad bi uštedjela i do 500 milijuna eura na gradnji cestovne infrastrukture. Ujedno bi posredno ostvarila veću dobit, jer bi se višestruko povećao broj čvorova na autocestama, više naselja imalo bi pristup autocesti, a to bi rezultiralo bržim gospodarskim
razvojem.”

PRIJEDLOG INSTITUTA s podjelom Zagreba u dvije zone naplate prometovanja kroz središte gradaNaknada za vožnju gradom

Institut za promet i veze već je razradio prototip satelitske naplate gradskog prometa za Zagreb. Takvi su sustavi sve češći u svijetu i Zagreb će vjerojatno tijekom idućih godina doći na red za uvođenje naknade za prometovanje središtem grada.
London je prvi uveo takvu vrstu naknade radi smanjenja prometnih gužvi i zagađenja. Međutim, njihov je sustav jako kompliciran i temelji se na videosnimanju registarskih tablica, što ga čini i mnogo skupljim nego bi bio satelitski sustav zagrebačkog Instituta za promet i veze.