Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy navodno ozbiljno razmatra prijedlog da se zemlje članice Europske unije, koje dijele slične kulturološke elemente, ujedine u kontekstu da ih predstavlja zajednički povjerenik u Europskoj komisiji poslije ratificiranja ugovora iz Lisabona. Naime, kako piše njemački Die Welt, o tom se prijedlogu razmatra u Francuskoj, koja predsjeda Unijom od prošlog mjeseca, a u obzir su uzeti geografski, politički, povijesni te kulturološki elementi koji eventualno povezuju dvije zemlje. 'Uparene' države s jednim povjerenikom, kako je to navodno predloženo u Francuskoj, bile bi primjerice Velika Britanija i Irska, Njemačka i Austrija ili pak Srbija i Hrvatska. Po objavi ove ideje, oglasili su se i neki europski, kao i hrvatski političari.

Austrijska ministrica vanjskih poslova Ursula Plassnik kazala je kako se ne radi čak ni o lošoj ljetnoj šali, odbacivši ideju kao iznimno neozbiljnu. Kako piše Večernji list, hrvatski ministar vanjskih poslova Goran Jandroković, ustvrdio je kako je proces pristupanja Hrvatske, kao i svih drugih zemalja, temeljen na načelu individualnog pristupa, dok ostale države u regiji, samo na temelju vlastitih postignuća trebaju i mogu doći do željenog cilja; pristupanja Uniji. Bivši ministar vanjskih poslova Tonino Picula kazao je kako se radi o 'sirovoj i gotovo neprovedivoj zamisli', koja naglašava grupiranje država prema kulturi i jeziku, a ne prema zajedničkim interesima, 'kako bi trebalo.' Vrijeme francuskog polugodišnjeg zasjedanja Unijom proklamirano je još za vrijeme slovenskih prethodnika kao razdoblje prekretnice Europske unije u administrativnom i pravnom kontekstu.

Prije nego li je Lisabonski ugovor; novi ustav Europske zajednice naroda, neočekivano odbijen u Irskoj, planovi su bili ubrzani početak razrješenja brojnih pitanja administrativne prirode u Bruxellesu. Poput, primjerice, imenovanja svih većih dužnosnika u tijelima EU-a, kao i oblikovanja novih odredbi preko kojih će se također smanjiti broj povjerenika u Europskoj komisiji, da bi se olakšavalo djelovanje ogromnog 'birokratskog aparata'. Europski analitičari se slažu kako će za vrijeme predsjedanja Francuske, ovakvih ideja koje do sada nisu bile integralni dio Unije, zasigurno još biti. Poznato je naime, kako se Francuska, ali i ostale zemlje članice, dobrano pripremala ze vremensko razdoblje u kojem će se napraviti najveće reforme do sada u EU. Međutim, poznatim epilogom iz Irske, taj je scenarij u potpunosti izmijenjen, te je kao imperativ sada postavljena korekcija i prvenstveno normalizacija odnosa između zemalja članica, preko, primjerice, izvjesno pragmatičnog udovoljavanja zahtjevima koji u Bruxelles već dolaze iz Irske.