Jučerašnje nesreće u kojima je zbog nesmotrenih vozača glisera ozlijeđeno dva maloljetna djeteta, dio su crne bilance hrvatskog turizma koja se svake godine po postotku proporcionalno povećavaju s brojem gostiju na Jadranu. Unatoč sve učestalijim nesrećama, Državni tajnik za turizam Branko Grgić ističe kako su u Hrvatskoj duže vrijeme formirane zakonske regulative za sprečavanje nesreća, sankcije su iz godine u godinu sve rigoroznije, ali nitko ne može jamčiti da do ovakvih slučajeva neće doći. Osim sigurnosti u jeku turističke sezone, za Nacional.hr, Grgić govori i o dugoročnim planovima kojima se nastoji poboljšati turistička ponuda južne, ali i kontinentalne Hrvatske.

Nacional: Svjedoci smo svake godine nesretnih slučajeva u kojima tijekom ljetovanja stradaju domaći i strani turisti. Postoji li neka inicijativa da Ministarstvo tiska brošuru na hrvatskom i nekoliko stranih jezika u kojoj bi upozorili turiste na opasnosti?
Stalni porast broja gostiju i financijskih učinaka u turizmu rezultat je, između ostaloga, imidža Hrvatske kao sigurne destinacije, što postaje važan čimbenik u odabiru destinacije. Potvrdu tome dalo je i posljednje TOMAS istraživanje Instituta za turizam u kojem su turisti u hrvatskim turističkim odredištima vrlo visoko ocijenili osobnu sigurnost kao element zadovoljstva. Bitan udjel u osjećaju sigurnosti, a tako i zadovoljstvu, čini i dostupnost medicinske pomoći. Ovdje je važno naglasiti kako isto istraživanje govori o dominaciji obiteljskih dolazaka u Hrvatsku, a znamo da su djeca češći korisnici medicinskih usluga, pa je roditeljima mogućnost dobivanja odgovarajuće medicinske usluge jedan od prioriteta.

Nesreće se nažalost ipak događaju, ali Hrvatska je po sigurnosti, kao i po mnoštvu drugih prednosti, prepoznata u svijetu. Rezultati istraživanja pokazuju da su konkurentske prednosti hrvatskog turističkog 'proizvoda' - klima, ljepota krajolika, urbanistička i sigurnost u zemlji. Tim se elementima mogu pridružiti i ekološka očuvanost, gostoljubivost i čistoća mjesta, a Hrvatska se ocjenjuje boljom i u kvaliteti ugostiteljske ponude.

Nadalje, Hrvatska turistička zajednica kao nosilac promotivnih aktivnosti hrvatskog turizma redovito tiska i distribuira brojne publikacije na svim jezicima gostiju koji dolaze u našu zemlju, dok Hrvatski autoklub daje izvješća koja pomažu sigurnom putovanju do željene destinacije.

Valja spomenuti i sustav pojačane medicinske skrbi tijekom sezone, čemu je upravo Ministarstvo turizma dalo poticaj, gdje prema sporazumu s Ministarstvo zdravstva sufinancira rad dodatnih medicinskih ekipa u turističkim destinacijama, ali i na hrvatskim autocestama.

Nacional: Jučer je dvoje dječaka nastradalo jer ih je pregazio gliser dok su se kupali. Ima li ministarstvo namjeru predložiti da se na plažama preciznije odredi koji dijelovi su za kupače, koji za surfere, koji za čamce i glisere itd.?

Za sigurnost turista na moru brine MRCC – Rijeka, Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru, koja je u resoru Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, a red na plažama propisan je komunalnim propisima, pa na uređenim plažama postoje plutače, dok je glisiranje zabranjeno u morskom pojasu 300 metara od obale, te vožnja brža od pet čvorova.

Lučke kapetanije provode nadzor, pa je tako u akciji pojačanog nadzora plovila u šibenskom akvatoriju proteklog vikenda prekontrolirano 58 plovila, od kojih su 44 kažnjena zbog prebrze vožnje i glisiranja. Naplaćene kazne kretale su se od 1100 do 4100 kuna, a među onima koji su bili zatečeni u glisiranju blizu obale najviše je bilo Hrvata i Nijemaca, te Slovenaca i Talijana.

Nacional: Ministar Bajs je jučer naglasio važnost ulaganja u omladinski turizam. Nije li konačni cilj Ministarstva da turizam u Hrvatskoj bude što elitniji kako bi ostvarili što veći profit od ove najunosnije djelatnosti u RH?
Ministar Bajs je kazao kako je omladinski turizam ono čemu valja posvetiti veću pažnju, najavivši pritom potpore kojima će se nastojati povećati broj omladinskih hostela sa sadašnjih 30, ali kako je rekao, te se potpore odnose i na sve druge oblike turizma.

Ovdje nema dileme oko vrste turizma koji razvijamo, riječ je o tome da želimo razviti kvalitetni turizam, alio ne treba zanemariti i financijske efekte omladinskog turizma koji nisu zanemarivi.

Sigurno je da će kvaliteta turističkog proizvoda Hrvatske i dalje rasti kao rezultat opsežnog restrukturiranja smještajne ponude, kroz povećanje broja hotelskih objekata s više zvjezdica, te obogaćivanje vanpansionske ponude i razvoj novih atraktivnih turističkih proizvoda, a uz očuvanje okoliša. To će sigurno rezultirati i rastom zanimanja za Hrvatsku onih turista više i visoke platežne moći.

Međutim, mladi turisti su oni koji točno znaju što žele i oni se često vraćaju u Hrvatsku, pa je to ulaganje u budućnost. Uostalom, na skupu koji spominjete izrečen je podatak kako u svjetskom turizmu 25 posto čine putovanja i turizam mladih. Nijedna mediteranska zemlja nema isključivo elitni ili isključivo masovni turizam, pa je tako i kod nas.

Nacional: Koliki su potencijali kontinentalnog turizma?
Iako je Hrvatska dominantno zemlja ljetnog odmorišnog turizma na moru, moramo istaknuti kako smo kroz suradnju s drugim ministarstvima, lokalnim upravama i samoupravama i udrugama civilnog sektora uspjeli u velikoj mjeri podići razinu svijesti kod stanovništva u ruralnim područjima kontinentalne Hrvatske o mogućnostima koje turizam pruža održivom razvitku tih područja.

U prilog tome govori činjenica da Hrvatska ima važnu i brojnu prirodnu i kulturnu resursnu osnovu i znatne gospodarske uvjete za razvitak ruralnog prostora kroz turizam, u svim svojim područjima. Uz tradicionalnu proizvodnju hrane, valja ravnopravno uključiti i seoski turizam kao dopunsku djelatnost u sklopu cjelokupnog razvitka ruralnog prostora. Poticanjem različitih oblika seoskog turizma (zavičajni, kontinentalni, kulturni, zdravstveni, vinski, gastronomski, ekoturizam, sportsko-rekreativni i dr), te korištenjem bogatstva kulturne baštine (arheološka nalazišta, etnološko nasljeđe, materijalna i duhovna baština, tradicionalne manifestacije i sl.) neminovno će doći do unapređenja ponude u našim ruralnim područjima.

Ministarstvo turizma je predvidjelo oko 200 milijuna kuna sredstava iz Državnog proračuna namijenjenih novom razvojnom skoku u smislu podizanja kvalitete usluge, aktiviranja turistički nedovoljno iskorištenih područja, promidžbe putem aktivnosti HTZ-a i podizanja opće konkurentnosti hrvatskog turizma.

Nacional: Smatrate li mogućim scenarijem da će u budućnosti na Jadranu ljetovati uglavnom strani turisti, a da će domaći zbog skupoće odlaziti na neke manje atraktivne i jeftinije destinacije, poput Bugarske?
Ako uzmete u obzir činjenicu da hrvatski građani posjeduju više od 100 tisuća kuća i objekata za odmor na obali, onda to baš i nije realno. Međutim, standardi turističke ponude rastu i jedino je kvaliteta destinacije i sadržaj ponude ono što će ubuduće privlačiti kako strane, tako i domaće turiste. Naši građani također odlaze na odmor u svjetske turističke destinacije, pa mogu procijenit i uspoređivati ono što se nudi, a isti je slučaj i sa strancima, pa se može kazati kako većina zapravo traži razinu usluge u skladu s novcem koji su za to dali.

Nacional: Možete li procijeniti uspješnost ovogodišnje turističke sezone na Jadranu?
Vrhunac sezone daje nam rezultate koje smo očekivali, pa su prvi podaci u srpnju iznimno pozitivni, dok je broj dolazaka i veći od očekivanog, dakle, sezona će biti pozitivna i u skladu s planiranim povećanjem turističkih dolazaka i noćenja od 2 do 3 posto u odnosu na prošlu godinu.

Pozitivnim očekivanjima idu u prilog i dobri trendovi te odaziv turista sa stranih tržišta, među kojima se izdvajaju znatni porasti dolazaka iz Japana, Švedske, Španjolske i Danske.
Prema prvim podacima turističkih zajednica od siječnja do srpnja ove godine na Jadranu je prijavljeno više od 5,5 milijuna gostiju, od čega je nešto manje od 800 tisuća domaćih, i malo više od 4,7 milijuna stranih gostiju, što čini porast za 2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Prema istim podacima, tijekom mjeseca srpnja na Jadranu je prijavljeno nešto više od 2,5 milijuna gostiju, što je 1 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Na hrvatski je Jadran u ovogodišnjem srpnju i u prvih sedam mjeseci došlo nešto malo više turista nego u istim mjesecima prošle godine, ali su znatniji porasti ostvareni u noćenjima.

Tako su primjerice, turisti iz Češke po broju dolazaka ostali na razini prošle godine, ali je zabilježen rast broja noćenja od 6 posto, dok iz Poljske imamo 29 posto više turista i 40 posto više noćenja te iz Mađarske 2 posto više turista i 4 posto više noćenja. Bilježimo i znatan rast broja dolazaka gostiju iz Japana (čak dva puta više nego lani), te Švedske, 14 posto više, a iz Španjolske čak 33 posto više.