Objavljeno u Nacionalu br. 667, 2008-08-25

Autor: Željko Rogošić

Digitalna revolucija

40 novih TV kanala u Republici Hrvatskoj

1. siječnja 2011. sve će nacionalne televizije u Hrvatskoj prestati emitirati dosadašnji analogni signal, čime će uvesti Hrvatsku u digitalno televizijsko doba

TELEVIZIJA BUDUĆNOSTI Igor Lučić, državni tajnik Središnjeg ureda za e-Hrvatsku, provodi ambicioznu Vladinu strategiju koja će RH svrstati uz bok najrazvijenijih europskih zemaljaTELEVIZIJA BUDUĆNOSTI Igor Lučić, državni tajnik Središnjeg ureda za e-Hrvatsku, provodi ambicioznu Vladinu strategiju koja će RH svrstati uz bok najrazvijenijih europskih zemalja“Siđite s krovova i postanite dio digitalnog doba” osnovna je poruka jednominutnog promidžbenog televizijskog spota, koji će se od 1. rujna 2008. godine početi emitirati u programima svih triju nacionalnih televizija. Splitski glumac Filip Radoš tako će postati važna figura koja će otvoriti informativno-edukativnu kampanju Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku u projektu čijom će se realizacijom, racionalnijim korištenjem frekvencija, do kraja 2010. otvoriti prostor za četrdesetak novih TV programa. Dvogodišnjom opsežnom kampanjom Središnji državni ured za e-Hrvatsku, kao koordinacijsko tijelo, motivirat će građane da se pripreme za novo doba digitalne televizije, a duhoviti TV spot će nas upozoriti da je vrijeme penjanja po krovovima kuća kako bismo namjestili antenu i osigurali sebi bolji prijam TV signala i kvalitetniju sliku prošlost koju treba zaboraviti.

Hrvatska će 1. siječnja 2011. završiti s analognim emitiranjem televizijskog signala zemaljskim putem i u potpunosti će prijeći na digitalno emitiranje televizijskog programa. Vlada RH u srpnju ove godine je usvojila Strategiju prelaska s analognog na digitalno emitiranje. “Vlada RH će svim građanima koji plaćaju RTV pretplatu od 1. rujna 2008. početi dostavljati kupone u vrijednosti od 135 kuna i tako u iznosu od tri četvrtine cijene, dati potporu svakom vlasniku televizora u kupnji specijalnog digitalnog prijamnika, Set top boxa.

Ako televizor nema ugrađeni digitalni prijamnik, a to sve novije plazme i LCD-ovi već imaju, ispred starog TV prijamnika, postavit će se kupljeni digitalni prijamnik, prihvatljive cijene, koji će digitalni signal prevoditi u njemu razumljiv. Za tu svrhu potpore u nabavi digitalnih prijamnika, Vlada će iz proračuna u iduće tri godine izdvojiti 162 milijuna kuna. Iako je Europska komisija obvezala sve države članice EU na ispunjenje ovog cilja do kraja 2012., Hrvatska će se već krajem 2010. naći u društvu s Luksemburgom, Nizozemskom, Austrijom, Belgijom, Njemačkom, Danskom, Španjolskom, Finskom, Maltom i Švedskom”, istaknuo je Igor Lučić, državni tajnik Središnjeg ureda za e-Hrvatska, najodogovornija osoba za uspješno provođenje ambiciozne Vladine strategije.


Iako u Hrvatskoj 99 posto kućanstava ima televizor, iako Hrvatska ima 1,2 milijuna pretplatnika, iako je u ovom trenutku 85 posto Hrvatske prekriveno digitalnim signalom, a za potpunu prekrivenost će trebati dosegnuti 95 posto, samo 10 posto kućanstava ima televizore osposobljene za prijam digitalne slike, pa zadatak uvođenja digitalne televizije u hrvatske domove neće biti lagan. Nakon što je dvije i pol godine radna skupina Ministarstva mora, prometa i infrastrukture s izradom Strategije jednostavno tapkala na mjestu, Središnji ured i Igor Lučić su pokrenuli stvar i balansirajući između interesa HRT-a kao javne televizije, komercijalnih Nove TV i RTL-a, te udruge regionalnih televizija, znali naći put do usvajanja Vladine Strategije, koju danas svi podržavaju. Opći konsenzus i što bržu provedbu prelaska na digitalnu televiziju zagovaraju i državne institucije, i regulatorne agencije, poput Hrvatske agencije za telekomunikacije i Agencije za elektroničke medije, javna televizija i komercijalni nakladnici, mrežni operateri, poput Odašiljača i veza. Premijer Ivo Sanader dao je veliki značaj ovom projektu. Osim što je naglasio da će “Strategijom prelaska s analognog na digitalno emitiranje TV signala hrvatski televizijski programi postati dostupni svim građanima, čime se povećava prostor medijskom pluralizmu u hrvatskom društvu”, premijer Sanader je zagarantirao da će “prijelaz s analognog na digitalni signal biti brz i cijenom prihvatljiv za sve građane”.

“Prijelaz na digitalni signal donosi velike i brojne prednosti i doista je suvremeni iskorak u našem medijskom prostoru”, istaknuo je državni tajnik Igor Lučić, “donosi kvalitetniju, čistiju i jasniju sliku, bez smetnji. Potom, nove usluge - brži i informativniji teletekst, elektronički programski vodič, te razne druge interaktivne usluge, poput različitih igara, trgovine, izravne komunikacije građana s javnom upravom, što je projekt koji Središnji ured za e-Hrvatska ubrzano razvija. Uvođenje digitalne televizije omogućava emitiranje programa visoke kakvoće, u HD tehnologiji. To nije sve, jer Hrvatska će dobiti prostor za emitiranje većeg broja nacionalnih i regionalnih televizijskih programa, uključujući one specijalizirane. Do kraja sljedeće godine otvorit će se tržište za nove programske sadržaje i poboljšati ponuda specijaliziranih tematskih kanala, te povećati dinamika na tržištu. Dakle, ubrzo se otvara mogućnost za još četiri nacionalna kanala. Za istu cijenu pretplate, pretplatnici će moći gledati dvostruko više nacionalnih kanala, zbog čega će se postojeći ili novi televizijski nakladnici za svoj udio na tržištu boriti sa što kvalitetnijim programskim sadržajima”, uvjeren je državni tajnik Igor Lučić. Umjesto jednog TV kanala na istom frekvencijskom rasponu uskoro će se moći emitirati 4-5 kanala.

VLADA će svim RTV pretplatnicima dostaviti kupone u vrijednosti od 135 kuna za kupnju digitalnog prijemnikaVLADA će svim RTV pretplatnicima dostaviti kupone u vrijednosti od 135 kuna za kupnju digitalnog prijemnikaRacionalnije korištenje frekvencijskog spektra ostavlja mogućnost razvoja televizije putem mobitela. “Vidjet ćemo što će učiniti komunikacijski operateri, budući da je Hrvatska među vodećim europskim državama po korištenju mobitelske tehnologije i usluga”, kaže Lučić. Projekt digitalizacije Hrvatske u Središnjem državnom uredu za e-Hrvatsku izrađen je na temelju iskustva europskih država, te rezultata pilot-projekta Digitalna Istra, kojim je Vlada RH uspješno riješila dugogodišnje teškoće prijama domaćeg TV signala u Istri. U postupku potpore pretplatnicima za nabavu digitalnih prijamnika, Vlada je u Istri, kao prvoj hrvatskoj digitalnoj televizijskoj regiji, utrošila 15 milijuna kuna. Digitalno emitiranje TV programa provodit će se od rujna ove godine do prosinca 2010., zasebno u svakoj regiji na temelju Plana digitalizacije regija RH, zasnovanog na međunarodnom planu raspodjele radijskih frekvencija. Hrvatska je već podijeljena u devet regija radi lakšeg tehničkog provođenja uključivanja digitalnog i isključivanja analognog signala. Prelazak na digitalno emitiranje TV signala u prijelaznom razdoblju bit će istodoban, a posljednja regija koja će u potpunosti prijeći na digitalni signal, razumljivo, bit će najveća, zagrebačka. U njoj će istodobno emitiranje obaju signala trajati godinu dana.

Prije datuma završetka prelaska na digitalnu televiziju Hrvatska će imati popunjena dva višeprogramska kanala, multipleksa. Digitalni multipleks A je popunjen jer u njemu program emitiraju postojeći nakladnici na državnoj razini - HRT 1, HRT 2, RTL i Nova TV. Ove godine Odašiljači i veze počinju instalirati i drugi digitalni multipleks B, koji će se pustiti u rad u 2009., a omogućava četiri nova digitalna nacionalna programa i jedan regionalni.

Za sada je jedino HRT najavio pokretanje dvaju novih programa, dvaju specijaliziranih kanala - sportsko-zabavni HRT 3 i informativni HRT 4. HRT je već spreman početi s emitiranjem, ali čeka dopuštenje i “zeleno svjetlo” mjerodavnih držanih tijela. Dakle, na digitalnom multipleksu B preostala su još dva slobodna nacionalna kanala. Za sve slobodne kapacitete u tom multipleksu Vijeće za elektroničke medije ove jeseni namjerava raspisati natječaj, na koji se mogu prijaviti svi nakladnici koji ispunjavaju uvjete. S Nove TV i RTL-a zasad nema naznaka da će se uključiti u trku za emitiranje novih programa. Neke domaće TV postaje na području Zagreba i Rijeke već emitiraju svoje programe i u analognom i u digitalnom MPEG 2 standardu, u kojem emitiraju digitalne satelitske televizije. Istodobno se u nas pojavio DVB-T sustav (Digital Video Broadcasting - Terrestrial) koji omogućava prijam TV postaje u spomenutom MPEG 2 standardu putem dekodera koji glumi posrednika između analogne vanjske antene i televizora. Treći multipleks u budućnosti će omogućiti postojanje 15 kanala s nacionalnim pokrivanjem, i još nije definiran. Četvrti multipleks će biti kombiniran s regionalnim i državnim kanalima. I peti multipleks će biti fokusiran na DVB-H tehnologiju (Handheld) s 30-ak TV ili radijskih kanala.
Igor Lučić ističe da će svaki TV pretplatnik dobiti kupon kojim će moći ostvariti pravo na financijsku potporu Vlade RH u iznosu od 135 kuna za kupnju digitalnog prijamnika.

PROMIDŽBENI TV SPOT 'Siđite s krovova', koji će se na nacionalnim televizijama početi emitirati 1. rujna, prvi je dio edukativne kampanje Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku, koja će trajati dvije godinePROMIDŽBENI TV SPOT 'Siđite s krovova', koji će se na nacionalnim televizijama početi emitirati 1. rujna, prvi je dio edukativne kampanje Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku, koja će trajati dvije godine“S najvećim trgovcima i veletrgovinama dogovoreno je da cijena digitalnog prijamnika bude 180 kuna. To znači da će svatko tko kupuje digitalni prijamnik doplatiti 45 kuna. Naravno, kupon će se moći koristiti i kao popust pri kupnji novog TV prijamnika ako sadrži digitalni prijamnik. Dakle, Vlada dogovorom oko cijene digitalnih prijamnika neće dopustiti trgovcima brzu i laku zaradu na račun digitalizacije televizije u Hrvatskoj, a pomoći će i participirati da taj proces za građane bude što jeftiniji i brži”, naglasio je Igor Lučić. U potporu oko nabave digitalnih prijamnika Vlada RH je u 2007. godini potrošila 15 milijuna kuna, u 2008. potrošit će 45 milijuna kuna, a u 2009. 106 milijuna kuna. Kuponi će početi stizati 1. rujna ove godine po županijama u skladu s planom prelaska s analognog na digitalni signal. Za samu promociju nove digitalne TV važno je uskoro promijeniti Zakon o elektroničkim medijima koji omogućava uvođenje specijaliziranih programa - sportskih, igranih filmova, dokumentaraca, crtanih filmova, glazbe.

Ovih dana počinje i informativno-edukacijska kampanja za koju je Vlada RH zadužila Središnji državni ured za e-Hrvatska. U dobro pripremljenoj javnoj kampanji, uz sve oblike i načine informiranja javnosti i građana o razlozima i prednostima, te o njihovim pravima u postupku uvođenja digitalne televizije, osniva se pozivni centar 0800-11-20-11 za besplatnu pomoć korisnicima. U sklopu programa “DTV za sve” Središnji državni ured je osmislio akcije za obavještavanje i educiranje i starijih, nemoćnih, nepokretnih i svih onih koji nisu u mogućnosti pristupiti informacijama o digitalnoj TV.

Za prelazak spremno 10 posto HrvataPrelaskom na digitalno emitiranje televizijskog signala, Hrvatska će se već krajem 2010. naći u društvu s Luksemburgom, Nizozemskom, Austrijom, Belgijom, Njemačkom, Danskom, Španjolskom, Finskom, Maltom i Švedskom. Iako u Hrvatskoj 99 posto kućanstava ima televizor, iako Hrvatska ima 1,2 milijuna pretplatnika, iako je u ovom trenutku 85 posto Hrvatske prekriveno digitalnim signalom, a za potpunu prekrivenost će trebati dosegnuti 95 posto, samo 10 posto kućanstava ima televizore osposobljne za prijam digitalne slike.

Premijerov kapetanIgor Lučić, državni tajnik i šef Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku, bio je u središtu javnog zanimanja protekla dva tjedna kao čovjek koji je na unajmljenoj luksuznoj jahti ugostio svog šefa, premijera Ivu Sanadera i njegovu suprugu Mirjanu. Lučić je, kao i Sanader, Splićanin. U izvršnu vlast je ušao kada je Sanader pobijedio na izborima 2003. na poziciju pomoćnika ministra gospodarstva. Prije toga bavio se biznisom: radio je kao predsjednik uprave brodarske tvrtke SEM marina, koja je bila u većinskom vlasništvu splitskog milijunaša Juroslava Buljubašića a bio je i jedan od direktora Dalmacijacementa. Početkom 90-ih bio je član Nadzornog odbora splitskog dnevnog lista Slobodna Dalmacija.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika