Objavljeno u Nacionalu br. 667, 2008-08-25

Autor: Robert Bajruši

Ekonomski strateg ljevice

'Hrvatski monopolisti najviše pridonose inflaciji'

Branko Grčić, saborski zastupnik SDP-a i profesor ekonomije, govori o pogreškama Sanaderova kabineta

POLITIČAR I DEKAN Branko Grčić unatoč političkom angažmanu nije napustio sveučilišnu karijeru, a prije mjesec dana izabran je za dekana Ekonomskog fakulteta u SplituPOLITIČAR I DEKAN Branko Grčić unatoč političkom angažmanu nije napustio sveučilišnu karijeru, a prije mjesec dana izabran je za dekana Ekonomskog fakulteta u SplituNa prošlim parlamentarnim izborima, SDP je do tada relativno nepoznatog splitskog ekonomista Branka Grčića promovirao u kandidata za ministra gospodarstva. Budući da je Vladu ponovo sastavio Ivo Sanader, Grčić je postao saborski zastupnik i jedan od glavnih opozicijskih stratega kada je riječ o pitanjima ekonomske politike. Unatoč ulasku u profesionalnu politiku, ovaj profesor makroekonomije i regionalne ekonomije odlučio je ne napustiti sveučilišnu karijeru i prije mjesec dana izabran je za dekana Ekonomskog fakulteta u Splitu.

Prošle godine, zajedno s Ljubom Jurčićem, izradio je gospodarsku strategiju SDP-a. Izgleda da ga respektira i Sanader, koji je početkom godine pohvalno govorio o njegovim vizijama razvoja gospodarstva. Ali ako je suditi po Grčićevim ocjenama Vladine politike, teško se može očekivati da će on uzvratiti komplimente premijeru. U razgovoru za Nacional govori o pogreškama Sanaderova kabineta i predlaže promjenu dosadašnje politike.

NACIONAL: Trebaju li se hrvatski građani, u ekonomskom pogledu, bojati nadolazeće jeseni?
- Posljednjih desetak mjeseci obilježila je najveća stopa inflacije još od 1993., a to definitivno ugrožava i životni standard većine stanovništva. Postoje dva razloga za takvu situaciju, značajno povećanje cijene energenata i hrane, ali i strukturni problemi domaćega gospodarstva. Samim time došlo je do pada realnih dohodaka i danas građani zbog smanjene kupovne moći mogu kupiti mnogo manje roba negoli na početku ove godine. Sve u svemu, ljudi doista moraju biti ozbiljno zabrinuti zbog učinka inflacije na njihovu svakodnevicu.

NACIONAL: Hoće li inflacija ove godine prijeći granicu od 10 posto?
- Rast cijena iznad 8 posto prognozirao sam još u prvoj polovini ove godine. Bio je to logičan scenarij nakon rasta cijena energenata, budući da se cijena energenata ugrađuje u sve proizvode i usluge. Onda je razumljivo da porast cijena energije znači i veću inflaciju. Do koje granice će se popeti, u kratkom roku ovisi o daljnjem razvoju eksternih šokova vezanih za cijene energenata i hrane a na srednji i dugi rok o očekivanim mjerama Sanaderove vlade za rješavanje strukturnih problema u gospodarstvu. Dosadašnje mjere ublažile su posljedice inflacije na kraći rok, ali nisu bitno utjecale na uzroke. Prema tome, tek kada se cjelokupna ekonomska politika usmjeri na prave uzroke, može se očekivati srednjoročno smirivanje rasta cijena.


NACIONAL: Koje mjere očekujete od HDZ-ove vlade?
- Za sada su te mjere samo najavljene, ali javnost ne zna o čemu je riječ. Realno je očekivati kvalitetniju fiskalnu politiku koja bi poduprla restriktivne monetarne mjere koje provodi Hrvatska narodna banka. Ovdje posebno mislim na smanjenje javnih rashoda i moguće porezno rasterećenje koje bi moglo pridonijeti kompenzaciji dijela troškova čiji rast je potaknut inflacijom, prije svega mislim na rast kamata. Posljednjih dana ste mogli čitati procjene ekonomskih analitičara da je cijena otplate kredita i za građane i za korporativni sektor porasla 10 - 15 posto, što govori o lošim posljedicama inflacije. Dakle, rastu kamatne stope, smanjuje se kreditna aktivnost i likvidnost poslovnog sustava, a time se usporava gospodarski rast. Od drugih mjera, bilo bi važno sustavnije kontrolirati cijene proizvoda i usluga u javnom sektoru, imati dobro organiziran sustav robnih rezervi kako bi se u sličnim situacijama moglo intervenirati na tržištu, ali i jačati tržišnu utakmicu. Naime, recentno iskustvo je pokazalo da upravo monopolisti najviše pridonose širenju inflatornih utjecaja, jer bez problema svoje narasle troškove prevaljuju na krajnjeg potrošača.

NACIONAL: U kojoj mjeri bi situaciju poboljšalo smanjivanje državnih subvencija brodogradnji ili poljoprivredi?
- Antiinflatorno ponašanje Vlade mora uključivati i smanjenje javnih izdataka. Apsurdno je da upravo državni proračun ima najviše koristi od inflacije, osobito kada je riječ o prihodima od PDV-a. Međutim, rezanje državnih subvencija imalo bi suprotstavljene učinke. S jedne strane, smanjenje potpora brodograđevnom sektoru, što je i jedan od uvjeta pristupanja EU, rasteretit će državni proračun. S druge strane, rezanje potpora dovest će taj sektor u još teži položaj. Ponešto drukčija situacija je u poljoprivredi, koja će moći zadržati potpore i nakon ulaska u EU. Međutim, ostaje pitanje zašto naša poljoprivreda nije podignuta na razinu koja može zadovoljiti ključne potrebe hrvatskog tržišta. Umjesto toga, godišnje uvozimo hrane u vrijednosti od 2 milijarde dolara, i kada je došlo do eksplozije cijena na svjetskom tržištu, logično da je preko uvoza skuplje hrane potaknuta inflacija u Hrvatskoj. Ovaj primjer pokazuje stratešku važnost podizanja domaće proizvodnje.

NACIONAL: Na inflaciju utječe i povećanje plaća u javnom sektoru. Svi koji pokušavaju ograničiti ovakvu politiku ulaze u sukob sa sindikatima?
- Pitanje indeksacije dohodaka je vrlo teško u uvjetima inflacije jer bez toga plaće realno padaju i smanjuje se kupovna moć stanovništva. Ali s indeksacijom dobivate rast dohodaka i ukupne potražnje, čime potpirujete inflatorni val. U sadašnjim uvjetima svakako treba izbjeći povećanje plaća koje ide iznad rasta produktivnosti. Nikako se ne smije pristati na rast plaća samo zato da bi se rast plaća izjednačio s rastom inflacije.

NACIONAL: Zbog čega u Europskoj uniji slabi inflacija, a u Hrvatskoj se očekuje daljnji rast?
- Iako EU trpi iste eksterne šokove kao i mi, inflacija u Hrvatskoj dvostruko je veća nego u Europskoj uniji. Problem je u internim uzrocima, a to je značajna neravnoteža između ponude i potražnje. Hrvatska proizvodi daleko ispod vlastitog potencijala, a troši daleko iznad vlastitih mogućnosti. Gospodarstvo u kojem postoji golema neravnoteža i višestruko veći uvoz, permanentno je u opasnosti od buđenja inflacije. Gospodarski debalans izvorni je uzrok inflacije u Hrvatskoj. Samo ove godine deficit platne bilance, a onda i rast vanjskog duga Hrvatske bit će veći za 3,5 milijardi eura. Deficit se pokušava prebroditi zaduživanjem, a ono proizvodi visoke kamate koje su već danas na razini godišnjeg rasta BDP-a, što bitno opterećuje gospodarstvo i cijela priča ide u nestabilnom smjeru.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika