08.09.2008. / 10:17

Autor: Hrvoje Šimičević

Radikali poslije Nikolića

Šešelju prva runda unutarstranačkih sukoba

Ukoliko utjecaj Nikolićevih pristaša ojača, te se stvori objektivna prijetnja Šešelju, politički analitičari smatraju kako bi to moglo utjecati na drastično opadanje njihovog utjecaja kao jedine veće stranke u Srbiji koja svaki međunarodni 'neuspjeh' Vlade, ekonomski ili pak kosovski problem iskorištava za masovne prosvjede i povećanje svog utjecaja

Politički analitičari i srbijanski mediji uvelike su se počeli baviti pitanjem sudbine; točnije ideološkog epiloga unutarstranačkog sukoba dvaju struja unutar Srpske radikalne stranke. Podsjetimo, Tomislav Nikolić, koji je do jučer bio glas Radikala i njihovih rigidnih političkih stavova, dao je ostavku na sve stranačke funkcije, čime je dao do znanja kako Vojislav Šešelj, ratni zločinac i stanovnik haaške ćelije, i dalje vodi glavnu riječ, te zajedno sa svojim trenutačno brojnijim sljedbenicima ne dopušta ideološko 'otupljivanje' radikalnih postulata.

Sukob, a poslije i Nikolićeva ostavka, uvjetovana je recentnom retorikom potpredsjednika stranke koji odnedavno više ne nosi Šešeljev bedž na prsima. Nikolić je naime postupno, doduše potiho i van fokusa javnosti počeo zagovarati eventualne pregovore s Tadićem, ili drugim riječima, zalagao se za uklanjanje decidiranih (negativnih) stavova prema euroatlantskim integracijama; tematike koju su inače osim kosovskog problema, Radikali najviše zamjerali proeuropskim strujama na posljednjim parlamentarnim izborima. No, bez obzira na Šešeljevo iskazivanje dominacije, te neuspješnog Nikolićevog pokušaja anulirajna njegovog utjecaja, činjenica je da će SRS odlaskom jednog od najistaknutijih članova, izgubiti dio glasača. Stranka je na zadnjim izborima pod pashom Tomislava Nikolića dobila milijun glasova više, a da se nije odrekla prvotnih političkih stavova.

Međutim, nakon postizbornih kalkulacija, kad je Nikolić konstantno odbijao bilo kakve pomisli na koaliciju s Tadićem, ističući kako su 'oni' zapravo njegova prirodna ideološka opreka; u posljednje vrijeme s nekoliko je poteza ukazao na politički pragmatizam te smjer u kojem bi mogla krenuti stranka. Sukob je, naime, kulminirao nakon što je Nikolić najavio da će Radikali glasati u parlamentu za ratifikaciju SSP-a s EU. Revoltiran ovakvim najavama stranke u kojoj je i dalje želio imati apsolutnu riječ, Šešelj je telefonskim napucima instruirao naklonjenije mu vodstvo stranke da se to spriječi, kao i za vrijeme izbora kad se samovoljno dogovarao o sastavu vlade s Vojislavom Koštunicom-što je i sam Nikolić poslije priznao.

Ovakav rasplet (ili zaplet) situacije s druge je strane pokazao kako u pozadini borbe za vlast unutar stranke, leži i problem na koji do sada nisu često nailazili; frakcijski sukob čvrte antieuropske opozicije suprostavljen zasad manjinskom dijelu stranke koji je spreman 'kompromitirati' propangadističke teze (pod egidom ideologije) kako se svi srpski prirodni neprijatelji zapravo nalaze u zajednici europskih naroda. Ukoliko potonja politička struja ojača, te se stvori objektivna prijetnja Šešelju, politički analitičari smatraju kako bi to moglo utjecati na drastično opadanje njihovog utjecaja kao jedine veće stranke u Srbiji koja svaki međunarodni 'neuspjeh' Vlade, ekonomski ili pak kosovski problem iskorištava za masovne prosvjede i povećanje svog utjecaja. Nadolazeći bi mjeseci; osobito u jeku početka pregovora s Unijom- trebali pokazati koliko se istrošila populistička demagogija Radikala koju su dosad koristili, te hoće li doći do znatnijih mijena u njihovim centrima moći nakon nove realpolitike, koja će se neminovno novim posttranzicijskim reformama i oblikovati.

Vezane vijesti

EU od Nikolića očekuje konstruktivnu ulogu u regiji

EU od Nikolića očekuje konstruktivnu ulogu u regiji

Predstavnici Europske unije pozvali su u četvrtak novog predsjednika Srbije Tomislava Nikolića da "riječima i djelima" igra pozitivnu i konstruktivnu… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika