Hrvatska će u 2003. godini zabilježiti manje od 40 tisuća živorođene djece, što je zadnji put zabilježeno 1726. godine kada je zemlja imala manje od 900 tisuća stanovnika, piše Vjesnik u utorak. ‘’Iako je malo zemalja koje imaju visok postotak sklopljenih brakova kao Hrvatska, oni se sklapaju sve kasnije. Danas je stopa fertiliteta u Hrvatskoj 1,25, a oko 60 posto brakova je bez ili sa samo jednim djetetom’’, rekao je dr. Jakov Gelo na okruglome stolu ‘’Obitelj u aktualnoj politici’’, koji je organizirao Ured za obitelj u sklopu Hrvatske biskupske konferencije. Prema njegovim riječima, na demografske su trendove uvelike utjecala gospodarska kretanja, odnosno činjenica da ljudi teže tomu da njihova djeca žive bolje od njih, pa rađanje i osnivanje obitelji odgađaju zbog traženja posla, rješenja stambenog pitanja i drugih egzistencijalnih problema. ‘’Ne omogući li država da se ti problemi rješavaju brže, vrlo su realne UN-ove procjene prema kojima će Hrvatska 2050. godine imati samo 3,5 milijuna stanovnika, pa i manje’’, rekao je Gelo. Pritom je istaknuo da država i na malom broju rođenih Hrvata zarađuje naplatom PDV-a, kojeg nije oslobođen niti jedan proizvod namijenjen tek rođenoj ili malo starijoj djeci. ‘’Iako su djeca veliki trošak obitelji, ona za državu znače i veliku gospodarsku korist, jer je riječ o naraštajima koji će stvarati i graditi bogatstvo. Lako je dokazati kako je društvena korist puno veća od privatnoga troška, pa bi država trebala dio te koristi usmjeriti na poticanje ljudi da rađaju djecu’’, istaknuo je dr. Mate Babić.