PATAFTA u svom novom jetu s predstavnikom Cessne i šefom Agencije za promicanje ulaganja Slobodanom Mikcem“Da se kojim slučajem varaždinski poduzetnik Davor Patafta nije odlučio baviti zrakoplovnim biznisom, osnivajući nedavno tvrtku Winair, i da nije ušao u nadzorni odbor ACI-ja kao najveći pojedinačni vlasnik dionica nakon države, vjerojatno bi još neko vrijeme uspio biti samozatajan i svoje poslovno carstvo od desetak tvrtki sačuvati od medijske znatiželje”, rekao nam je utjecajni varaždinski političar o Davoru Patafti, čovjeku koji je po broju tvrtki što ih posjeduje, njihovu prometu i prihodima među 30-ak najuspješnijih hrvatskih poduzetnika. Međutim, sve donedavno o Patafti su ponešto znali samo Varaždinci.

Premda je i vlasnik lokalnog tjednika, Patafta mu nikad nije dao intervju, a gotovo je nemoguće doći do njegove fotografije. Na nedavnom službenom predstavljanju tvrtke Winair hrvatskim novinarima, koji su promotivnim letom od Varaždina do Zadra i natrag označili i službeni početak rada te zrakoplovne tvrtke, uopće se nije pojavio. Očekivalo se da će doći, jer se na promociji tvrtke pojavio i državni tajnik za promet Dražen Breglec, koji nikad prije nije došao u posjet ni jednoj tvrtki toga tipa. To su mnogi protumačili kao partijsku direktivu varaždinskog gradonačelnika Ivana Čehoka, također člana užeg vodstva HSLS-a.

Čehok i Patafta vrlo su bliski, premda Patafta nije član ni jedne stranke i nije politički angažiran. Ta bliskost najviše je smetala bivšem varaždinskom županu Radimiru Čačiću. Nacionalovi varaždinski sugovornici potvrđuju da i lokalna i državna politička elita sve više trči za Pataftinim poslovnim uspjesima i natječe se u podršci njegovim projektima. Jer Patafta je i vlasnik 7Plus, regionalnog tjednika, najutjecajnijeg lokalnog medija na području Varaždinske županije, s nakladom od 50.000 primjeraka, a dostupan je besplatno.

Regionalni tjednik samo je jedna tvrtka u sklopu Pataftina poslovnog carstva T7 Grupa. U sklopu nje je i Patting, danas Forol, druga tvrtka po poslovnim rezultatima u proizvodnji motornih ulja i maziva u Hrvatskoj, a razvija i poslovanje u inozemstvu, potom Ekotime koja se bavi sakupljanjem, prijevozom i skladištenjem otpada, tvrtka VIS koja proizvodi tehničke tkanine, zatim VIS K&G spacijaliziran za izradu suncobrana i zastava, jedna od vodećih toga tipa u Europi. Članica T7 Grupe je i Winair, koji organizira charter letove flotom mlaznih zrakoplova, te tvrtka Econautika koja upravlja sa 7 posto Pataftina udjela u ACI-ju. U planu je osnivanje instituta koji će se baviti istraživanjem i razvojem alternativnih energija, fundamentalne fizike te ekologije. U T7 Grupi zaposleno je oko 500 zaposlenika.

RADIMIRU ČAČIĆU, bivšem varaždinskom županu i šefu HNS-a, smetala je Pataftina bliskost s HSLS-ovim gradonačelnikomVaraždina Ivanom ČehokomPočetkom 70-ih Zdenko Patafta, dugogodišnji direktor Golubovečkih kamenoloma i IGM-a, pokrenuo je proizvodnju dimnjaka po licenci tvrtke Schiedel iz Austrije. Poslije je došao u Zagreb na mjesto generalnog direktora Kemikalije Velekem. Godine 1992. sa sinom Davorom osnovao je tvrtku Patting u Varaždinu. Godinu poslije na poziv austrijskog Schiedela, koji je u kupio Schiedel Golubovec, prelazi u Austriju i preuzima poslove razvoja Schiedela u jugoistočnoj Europi. Zdenkov sin Davor od 1993. razvija poduzeće Patting, iz koje se kasnije razvila T7 Grupa. Davor Patafta završio školu za fitofarmaceuta, a poslije je pohađao poslovne škole u inozemstvu. Školovao se i za proizvodnju motornih i industrijskih ulja i maziva. Ljubitelj je mora i nautičkog turizma i u srpnju je u Opatiji postao član nadzornog odbora ACI-ja koji je u većinskom vlasništvu države. Patafta je po vlasničkom udjelu od 7 posto u ACI-ju najveći pojedinačni vlasnik iza države. Paralelno je počeo kupovati zemljišta na Kornatima. Još je lani kupio Prisligu Strunac na Žutu površine oko 400.000 četvornih metara.

FOROL, jedna od tvrtki unutar grupacije T7, po poslovnim rezultatima druga je hrvatska tvrtka u proizvodnji motornih uljaNa otoku Žutu obnovio je stari maslinik i pripremio zemljište za sadnju novih stabala. Sada ima 800 stabala maslina, raznih citrusa i biljaka. Tamo je postavio meteorološku stanicu koja daje informacije o svim važnim meteorološkim uvjetima na Kornatima i koristi nautičarima, poljoprivrednicima i pilotima. Ove zime planira sadnju novih stabala maslina i drugih biljaka te vrtova s povrćem i vinovom lozom. Govorilo se da je na Žutu napravljen helidrom, što bi bilo razumljivo jer Patafta osim mlaznog zrakoplova Cessna Citation ima i helikopter Robinson 44, ali helidroma još uvijek nema. No konfiguracija tla na Žutu omogućava izvanaerodromsko slijetanje helikoptera. Patafta razmišlja da na Žutu postavi teleskop za potrebe budućeg Instituta.

Proizvodnja i distribucija maziva bila je isprva primarna djelatnost Pattinga. U ožujku 1999. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja ovlastilo ga je za zbrinjavanje otpadnih ulja u cijeloj Hrvatskoj. Izgradnja proizvodnih pogona, laboratorija, skladišta, uredskih prostorija za proizvodnju maziva i ulja počela je 2000. s razvojem mazivnih brendova FOROL, INOL i MAXOL, a odmah potom stalo se proizvoditi i motorna i industrijska ulja, maziva i kemijske proizvode. Tvrtka je dobila jamstva i preporuke vodećih svjetskih proizvođača motora Volvo, Daimler Chrysler i Mack za ulje FOROL. Prijelomni trenutak za Pataftinu poslovnu ekspanziju bila je odluka da 2001. preuzme tekstilnu tvrtku Vis koja je 90-ih jedva preživljavala zbog konkurencije s Dalekog istoka.

CESSNA 172 bio je prvi avion u floti Pataftine tvrke Winair, koja se bavi iznajmljivanjem zrakoplova generalne avijacije poslovnim korisnicimaVis je nakon II. svjetskog rata bio najveći tekstilni kombinat za proizvodnju svile na području tadašnje Jugoslavije. Patafta je 2004. preuzeo i tvrtku Vis KG koja je proizvodila kišobrane i tekstilnu galanteriju, potom je objedinio obje tvrtke i usmjerio proizvodnju na izradu promotekstila. Otada do danas Vis je osvojio svjetsko tržište i danas suncobrane izvozi u 30 europskih zemalja, u Kanadu, Nigeriju i Libiju. Patafta je sklopio ugovore s velikim međunarodnim kompanijama, prvenstveno s proizvođačima bezalkoholnih pića i piva pa radi suncobrane i tekstilne promotivne materijale za Coca-Colu Hellenic, Pepsi, Heineken, InBev, Carlsberg.

Do kraja ove godine varaždinska tvrtka isporučit će oko 150.000 promotivnih suncobrana na svjetska tržišta. Osim suncobrana i kišobrana, Vis proizvodi vreće za sjedenje, ali i kravate, uniforme i zastave. Uprava tvrtke razmišlja o tome da proizvodne pogone preseli u poslovnu zonu Jalkovec, gdje bi se proiozvodnja dodatno modernizirala. Ideja je sagraditi izvor energije za potrebe svoje tvrtke, koja se inače bavi zbrinjavanjem otpada, pa se može očekivati da će i troškovi proizvodnje biti manji ako se energija bude dobivala na ekološki način.