Bush spašava Ameriku socijalizmom

Američka vlada želi spriječiti katastrofu na financijskom tržištu upumpavanjem 700 milijardi dolara

Američki predsjednik Bush sa šefom Federalnih rezervi (FED) Benom Bernankeom, ministrom financija Henryjem Paulsonom i direktorom američke komisije za vrijednosne papire (SEC) Christopherom CoxomAmerički predsjednik George W. Bush obznanio je u četvrtak plan spašavanja američkog financijskog tržišta i burze, a financijsko tržište je na taj plan izuzetno dobro reagiralo, što se vidjelo po naglom visokom rastu vrijednosti dionica na Wall Streetu nakon dva dana dramatičnog pada. Investitori su odahnuli, nestalo je paničnog straha od neposrednog kolapsa burze, koji je mogao imati katastrofalne posljedice. Ali zabrinutost investitora nije nestala, jer ono što je Bush predložio, po mišljenju drastično liberalnih američkih ekonomista, mijenja prirodu američkog kapitalizma, te kako je cijela operacija temeljena na intervenciji države, ovaj Bushov potez, kažu “u američku privredu uvodi socijalizam”.

Bush je - po savjetu šefa američkih Federalnih rezervi Bena Bernankea i ministra financija Henryja Paulsona - inicirao formiranje velikog državnog fonda koji će otkupiti najveći dio loših, sumnjivih kredita američkih banaka, zapravo otkupit će njihove gubitke, a te gubitke prebaciti na teret poreznih obveznika. Predložio je američkom Kongresu da djeluje izuzetno brzo, te izglasa zakone koji će omogućiti da se taj fond oformi što je prije moguće, već ovog tjedna. Govorilo se da bi taj fond mogao biti u vrijednosti od 80 milijardi dolara, a kasnije se počelo baratati cifrom od 270 milijardi dolara, a sada se već govori da će fond imati više od 700 milijardi dolara, dakle intervencija države u američko financijsko tržište bit će golema. Iz SAD se preporuča i drugim državama, koje se suočavaju sa sličnim problemima u svojim bankama, u prvom redu Velikoj Britaniji, da interveniraju pumpanjem državnog novca u financijski sektor u skladu s veličinom vlastitih kriza.

Danas većina financijskih stručnjaka i analitičara smatra da je do sadašnje krize došlo prvenstveno zbog pohlepe bankarskih menadžera koji su rizičnim masovnim plasmanima kredita u stanogradnju u SAD na papiru povećavali fiktivno prihode svojih banaka, te tako i svoje bonuse, a zapravo su potkopavali cijeli financijski sustav. Davali su masovno hipotekarne kredite za izgradnju kuća i stanova i brojnim klijentima koji ih nisu bili sposobni otplaćivati. Ti se sumnjivi hipotekarni krediti nazivaju sub-prime property loans. Banke bi potom davale dodatne kredite za te nenaplaćene hipoteke.

Ministar Ivan Šuker i ministrica Marina Matulović-Dropulić

Te investicijske banke, koje su najviše poslovale u stanogradnji, našle su se u teškoćama, a investitori u nekim spekulativnim fondovima su to odlučili iskoristiti za vlastito bogaćenje. Počeli su se baviti spekulacijama s dionicama tih banaka, koje su bile prinuđene da ih zbog nelikvidnosti prodaju, te potom ponovno od kupaca otkupljuju po istoj cijeni uz malu naknadu privremenom kupcu. Kupci bi te dionice, međutim, u međuvremenu prodali trećim subjektima po tržišnoj cijeni koja je bila u padu, pa zatim ponovno otkupili nešto kasnije po još nižoj cijeni, a potom vratile prvobitnim vlasnicima dionica po ranijoj fiksnoj višoj cijeni zarađujući tako na razlici.

Taj tzv. short-selling je ubrzavao pad vrijednosti dionica tih investicijskih banaka, od kojih su neke upale u takve teškoće da su se našle pred kolapsom, pa su im druge banke odbile posuđivati novac na bankarskom tržištu. To je dovelo i do krize velikih fondova za financiranje stanogradnje Fannie Mae i Freddie Mac, koje je svojom intervencijom prije desetak dana spasila država. Ona je sa 85 milijardi dolara spasila i veliku osiguravajuću kuću AIG. No, kada je zatim došlo i do potpunog kolapsa četvrte najveće američke investicijske banke Lehman Brothers, vlada je dopustila da ona propadne, što je izazvalo pravi šok u financijskom sektoru. Zaustavljeni su međubankarski krediti, a to je dovelo do problema u još nekoliko investicijskih banaka, na primjer u banci Merill Lynch. Zbog opće bankarske krize i prekida međusobnog kreditiranja, došlo je do opće nelikvidnosti, straha od kolapsa, čak i do prvih znakova panike.

Tada su u vrhu američke vlade odlučili osnovati golemi financijski paket spašavanja bankarskog sustava. Vlada je ponudila bankama koje su se našle u krizi otkup spornih, nenaplativih plasmana, koji će iz privatnih financijskih institucija prijeći u državni fond. Drugim riječima vlada će tako upumpati gotovo 800 milijardi dolara u američki bankarski sektor nadajući se da će to ukloniti sadašnju nelikvidnost, te omogućiti da taj sektor opet manje-više normalno funkcionira. Vlada preuzima upravljanje tim sumnjivim plasmanima, a ministar Paulson će osobno odlučivati koje će plasmane vlada preuzeti i po kojoj cijeni, pa će država na taj način postati značajan faktor na financijskom tržištu.
U prvim reakcijama financijski stručnjaci i analitičari hvale vladu što je na ovaj način spasila burzu i američke banke, pa tako i cijelu američku privredu u kriznom trenutku, koji su mnogi uspoređivali s velikim kolapsom američke privrede tridesetih godina prošlog stoljeća. No, upozoravaju da se ne bi smjelo zaključivati kako je dubinska financijska kriza trajno prebrođena. Prebrođena je samo jedna krizna situacija, ali američka ekonomija nije izišla iz krize, manifestirat će se na druge načine.

Damir BajsDržavni novac, koji je sada upumpan u privatni bankarski sektor zapravo je novac američkih poreznih obveznika, koji će ga morati namiriti kroz povećane poreze. To će pak potaknuti inflaciju, ali biti i pritisak na poslovanje američke privrede u cjelini, posebno proizvodnog i servisnog sektora, gdje je moguće očekivati povećani broj bankrota i gubitak radnih mjesta, te tako usporavanje privrede u cjelini.

Uz to, do koje će mjere ovaj upumpani novac u bankarski sektor ozdraviti taj sektor, te ga spasiti od njegovih sadašnjih teškoća vidjet će se tek kroz nekoliko mjeseci, kada će banke u novoj situaciji raditi svoje kvartalne bilance. Tek tada će se vidjeti je li Bushov potez stvarno spasio banke od loših plasmana i nelikvidnosti. Odmah vidljiva posljedica je da je nestala sama institucija investicijske banke. Naime, u nedjelju su dvije preostale velike investicijske banke Goldman Sachs i Morgan Stanley objavile da se odriču svojeg dosadašnjeg statusa, te pretvaraju u obične komercijalne banke, koje će poslovati i s građanima, te poštivati stroža pravila koja vladaju za takvu vrstu banaka. Napravile su to da za uzvrat za veću kontrolu države dobiju, kao i druge banke, pristup državnim novčanim rezervama, ali i mogućnost da osiguraju sigurniji izvor prihoda kroz štednju građana.

Ipak, tek kada državni fond počne djelovati u potpunosti vidjet će se kakav će njegov efekt biti na cjelokupno dugoročno funkcioniranje američkog financijskog sustava. Mnogi liberalni analitičari, protivnici bilo kakve državne regulacije i intervencije u financijskom sektoru, tvrde da će, kao i svaka državna intervencija, dugoročno loše djelovati na slobodno tržište, jer smatraju da je američka privreda bujala posljednjih desetljeća zato što nikakve državne intervencije nije bilo te da bi za američku privredu dugoročno bilo bolje da su neke velike banke i propale, a da se država nije miješala.

U RH slom prijeti turizmu i građevini

U idućih šest mjeseci u Hrvatskoj će se dogoditi značajan pad cijena nekretnina koji bi mogao uzrokovati i propast brojnih građevinskih tvrtki. To je samo jedna od cijelog niza negativnih posljedica koje će u Hrvatskoj uzrokovati propast globalnih financijskih institucija. Osim tržišta nekretnina, najteže će krizom biti pogođene financijske institucije kao što su banke, investicijski fondovi i osiguravajuća društva. Naročito će biti pogođeni svi oni koji su proteklih godina motivirani visokim prinosima novac ulagali u otvorene investicijske fondove. Također, može se očekivati kako će u sljedećem razdoblju pad prihoda imati svi koji se bave turizmom.

Iako je trenutačno teško odrediti razmjer problema koje će u Hrvatskoj izazvati svjetska financijska kriza, može se pretpostaviti kako će hrvatski građani u sljedećim godinama biti suočeni s rastom kamatnih stopa, inflacije, većim porezima, a to će u konačnici vjerojatno izazvati i smanjeni gospodarski rast. Zbog toga će biti vrlo važno da kreatori ekonomske i monetarne politike, a to su Vlada i Hrvatska narodna banka, što prije osmisle način na koji će ublažiti efekte negativne ekonomske situacije u svijetu. Ipak, u slučaju tržišta nekretnina, koje će pod utjecajem globalne krize doživjeti najveće promjene, Vlada neće moći učiniti gotovo ništa. Naime, prema statistikama koje vode specijalizirane agencije, prodaja nekretnina u Hrvatskoj se tijekom 2008. smanjila za 25 posto. Razloga za to je bilo više, od pada kupovne moći, do činjenice da je Hrvatska narodna banka postrožila uvjete inozemnog zaduživanja banaka i time indirektno uzrokovala povećanje kamatne stope za stambene kredite, pa su takvi krediti građanima postali nedostupniji. Ipak, i u takvim uvjetima smanjene potražnje, cijene nekretnina nisu padale.

Razlog tome je što su mnogi građevinski investitori u vrijeme intenzivnog rasta cijena nekretnina koji je trajao od 2001. do kraja 2007. godine radili vrlo riskantne investicije. Građevinska zemljišta su plaćali znatno više od njegove vrijednosti, računajući da će taj trošak nadoknaditi cijenom stanova. Sada su se okolnosti na tržištu promijenile, ali investitori nemaju mogućnosti da snize cijene, jer bi imali goleme gubitke.

Budući da se može očekivati da će banke u bliskoj budućnosti, pod utjecajem rasta kamata na svjetskom tržištu, povisiti kamate i u Hrvatskoj, to će uzrokovati daljnji pad potražnje za nekretninama. Svi oni građevinski investitori koji su gradnju financirali kreditima još će teže moći prodati svoje nekretnine i moguće je da mnogi od njih bankrotiraju. Preživjet će jedino one građevinske tvrtke koje raspolažu s dovoljno gotovog novca da financiraju otplate kredita i ostalih poslovnih troškova, uz značajno smanjeni prihod od prodaje nekretnina.

Dobar pokazatelj da je kriza na tržištu nekretnina u Hrvatskoj vrlo vjerojatan scenarij su i prošlotjedni događaji u okolnim državama. Tako je Austriji u samo jednom danu vrijednost velikih nekretninskih fondova koji kotiraju na Bečkoj burzi pala za 35 posto. Pad vrijednosti se nastavio i idućih dana, tako da danas ti fondovi imaju tek 25 posto vrijednosti koju su imali prije godinu dana. Fondovi Immofinanz, Immoeast i CA-immobilien, već su najavili daće stopirati sve planirane projekte i koncentrirati se na projekte koji su tijeku. Ipak, bez obzira na recesiju europskog tržišta nekretnina, Hrvatskoj zasad ne prijeti kriza hipotekarnih kredita kakva se dogodila u SAD-u, jer je u Hrvatskoj regulativa za izdavanje stambenih hipotekarnih kredita bila puno restriktivnija nego u SAD-u.

No, ako država ne može učinit puno po pitanju promjena na tržištu nekretnina, bit će zanimljivo vidjeti što će Vlada odlučiti u slučaju da neka od većih financijskih institucija u Hrvatskoj nađe u situaciji da joj prijeti propast. U najvećim problemima svakako će se naći investicijski fondovi koji su značajan dio svog kapitala ulagali u vrijeme dok je tržište bilo u puno boljem stanju. Imovina većine hrvatskih investicijskih fondova vrijedi značajno manje nego proteklih godina, a s obzirom na okolnosti na tržištu, vrijednost njihova portfelja manja je iz dana u dan. U takvoj situaciji, jedino što sprječava propast velikog broja fondova je povjerenje ulagača. Onog časa kad veći broj investitora odluči povući svoje uloge, brojni investicijski fondovi naći će se u problemima, jer iz vrijednosti svog portfelja pri ovim niskim cijenama na financijskom tržištu neće moći skupiti dovoljno novca da isplate potraživanja svojih ulagača. Takvu krizu preživjet će samo najveći i najlikvidniji fondovi, koji posjeduju dovoljno imovine i gotovog novca da ispune svoje financijske obveze.

Ulagači su dijelom predvidjeli ovakvu situaciju, tako da se već u lipnju imovina otvorenih investicijskih fondova smanjila za 7,27 posto, a tijekom kolovoza za daljnjih 3,33 posto. Nagovještaj snažnije krize možda je i činjenica da su hrvatski obvezni mirovinski fondovi početkom prošlog tjedna iz otvorenih investicijskih fondova povukli oko 150 milijuna kuna.
Propast investicijskih fondova mogla bi pogoditi hrvatske građane koji su proteklih godina zbog mogućnosti značajne zarade ulagali u otvorene investicijske fondove. Osiguravajuće kuće bi također mogle biti pogođene, s obzirom na to da su mnoge od njih građanima nudile štednju po modelu životnog osiguranja kombiniranog s otvorenim investicijskim fondovima. S druge strane, za sada je teško predvidjeti koliko će kriza pogoditi bankarski sektor. Sudeći po onome što se dosad događalo u SAD-u i nekim europskim državama, može se očekivati kako će najugroženije biti male banke. Dogodi li se da neka od velikih banaka i ostalih financijskih institucija bude ugrožena, država će joj vjerojatno pomoći da preživi. Ipak, posljedice takvih intervencionističkih mjera države na kraju će snositi građani. To se trenutačno događa u SAD-u gdje je predsjednik George W. Bush najavio kako će vlada uložiti 700 milijardi dolara u oporavak američkog financijskog sektora, ali da će ta mjera uzrokovati povećanje poreza. U Hrvatskoj bi se dogodilo slično, a osim poreza, vjerojatno bi rasla i inflacija, te bi vlada možda bila prisiljena dio sredstava namaknuti zaduživanjem u inozemstvu.

Daljnje probleme i manjak novaca u proračunu mogli bi izazvati smanjeni prihodi od turizma u sljedećih nekoliko godina. Naime, ojača li gospodarska kriza u Europi, dovest će i do pada kupovne moći građana. Pad kupovne moći gotovo uvijek uzrokuje i pad turističke potražnje. Rezultati hrvatskog turizma uvelike će ovisiti o razmjerima ekonomske krize i recesije u Italiji, Austriji, Njemačkoj i Velikoj Britaniji, od kuda dolazi najviše turista u Hrvatsku. Ako se zna da prihodi od turizma čine oko 20 posto hrvatskog bruto društvenog proizvoda, jasno je da bi loša turistička sezona imala teške posljedice po ekonomsku situaciju u državi. Također, pad turističke potražnje u kombinaciji s povećanim kamatnim stopama bankovnih kredita, mogao bi dovesti do zaustavljanja velikih najavljenih ulaganja u gradnju i obnovu turističkih kapaciteta u Hrvatskoj.
Loše turističke sezone u idućih nekoliko godina vjerojatno će uzrokovati i teškoće znatnom broju privatnih iznajmljivača turističkog smještaja. Brojni vlasnici apartmana u Hrvatskoj su bili prisiljeni uložiti novac u unapređenje svojih objekata kako bi ostali konkurentni na tržištu. Ta ulaganja mnogi su financirali hipotekarnim kreditima, a sad će s obzirom na vjerojatni rast kamata i slabiju potražnju puno teže otplaćivati kredite.

Vezane vijesti

SAD čestitao Hrvatskoj Dan državnosti

Sjedinjene Države uputile su Hrvatskoj čestitku u povodu Dana državnosti 25. lipnja. "U ime predsjednika Baracka Obame i naroda Sjedinjenih Država,… Više