Današnjom presudom Suda u Strasbourgu okončan je postupak u predmetu trojice hrvatskih štediša, izvijestilo je ministarstvo pravosuđa dodavši da nije odlučeno o biti problema stare devizne štednje u Ljubljanskoj banci. "Ostaje otvoreno pitanje je li se Slovenija svojim zakonima umiješala u privatno-pravni odnos između banke i štediša, te onemogućila štediše u naplati svojih potraživanja", priopćilo je danas Ministarstvo pravosuđa u povodu presude Velikog vijeća Europskog suda za ljudska prava.

Sud u Strasbourgu je naveo da je zbog stare devizne štednje podneseno više tisuća zahtjeva protiv država slijednica bivše SFRJ i u skladu s tim Sud smatra da bi se, premda ima nadležnost za odlučivanje o njima, konačno rješenje pitanja moglo postići pregovorima između država slijednica bivše SFRJ, stoji u priopćenju Ministarstva.

Vijeće od 17 sudaca Europskog suda za ljudska prava danas je objavilo raniju presudu vijeća kojom je utvrđeno da štediše koje su uspjele naplatiti svoja potraživanja u Hrvatskoj nemaju pravni interes za daljnje vođenje postupka u Strasbourgu. Ministarstvo navodi da je treću podnositeljicu Sud uputio da svoje potraživanje također pokuša naplatiti od imovine Ljubljanske banke u Hrvatskoj.

Postupak u predmetu trojice hrvatskih štediša započeo je 1997. godine kad su podnijeli zahtjev Europskom sudu za ljudska prava protiv Republike Slovenije jer su smatrali da im je, zbog nemogućnosti da povrate svoju štednju iz Ljubljanske banke, povrijeđeno pravo na mirno uživanje vlasništva te da su žrtve diskriminacije.

U taj postupak, na stranu štediša se četiri godine kasnije umiješala Hrvatska, a prva usmena rasprava je nakon razmjene pismenih očitovanja stranaka održana u listopadu 2003. godine.

U travnju 2004. godine je Europski sud  donio odluku kojom se proglasio nadležnim za ispitivanje osnovanosti iznesenih prigovora, dok je 6. studnoga dvije godine poslije donio presudu kojom je brisao zahtjeve s liste predmeta jer je dvoje štediša u postupku u Hrvatskoj naplatilo svoja potraživanja.

Međutim, štediše su smatrale da su njihova ljudska prava i dalje povrijeđena, pa su zatražili da Veliko vijeće Europskog suda preispita presudu, što se i dogodilo.