Javier Solana, šef zajedničke europske diplomacije, i glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak“Rekao bih kako postoje veliki izgledi, u brojkama i do 90 posto, da će Hrvatska početkom studenog dobiti datum završetka pregovora. Unutar EU postoji snažna politička volja za dovršetkom pregovora, koji su se neočekivano otegnuli, među ostalim jer na primjeru Hrvatske želimo poslati pozitivnu poruku i ostalim državama zapadnog Balkana. Bit ću konkretan: ako u iduća četiri tjedna hrvatska vlada napokon odradi obveze vezane za Tržišno natjecanje kao i Pravosuđe i temeljna ljudska prava, vrlo vjerojatno ćete znati kada završavaju pregovori”, ispričao je za Nacional visokopozicionirani dužnosnik Europske unije.

Riječ je o osobi koja je posljednjih godina involvirana u pregovore Zagreba i Bruxellesa i dobro poznaje razvoj situacije. Prema njezinim riječima, službenici Europske komisije sada rade na dva paralelna plana, jedan je vezan za Hrvatsku kao najrazvijeniju zemlju regije, a drugi se uvjetno može nazvati Paketom za proširenje na zapadni Balkan. U formalnom smislu, riječ je o izvještajima o napretku balkanskih država, koje još uvijek nisu počele pregovore, no Europska komisija želi djelovati preventivno i ohrabriti tamošnje proeuropske snage. Stanje u regiji daleko je od dobrog, iako je kudikamo stabilnije nego što je bilo u prošlom desetljeću. Ali sve balkanske države suočavaju se s nizom teških problema, i to izaziva zabrinutost u vodstvu Europske komisije. Srbija je izručila ratnog zločinca Radovana Karadžića, međutim, Ratko Mladić i Goran Hadžić još uvijek su na slobodi. Osim toga, vlasti u Beogradu i dalje se suprotstavljaju priznanju Kosova i pokrenule su akciju u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda, kako bi dokazale nelegitimnost priznanja Prištine. Uzme li se u obzir da su gotovo sve članice EU priznale Kosovo, jasno je da srpske vlasti ovakvom politikom nastavljaju spor s Bruxellesom. Makedonija i dalje ne uspijeva riješiti pitanje naziva države, zbog čega je u stalnom političkom sukobu s Grčkom, a u Bosni i Hercegovini za sada nema izgleda za uspostavu imalo stabilnije vlasti. Albanija i Crna Gora su snažno korumpirane i daleko od početka pregovora.

---

Premijer Sanader obećao je šefu EK Joséu Manuelu Barrosou ispunjenje svih preuzetih obveza do početka studenogU takvim okolnostima, Hrvatska se izdvaja od ostatka regije i EU želi pokazati da je prihvaćanje europskih standarda isplativo. Samo što pritom neće biti nikakvog popuštanja, što je jednostavnom usporedbom objasnio i sugovornik Nacionala: “Kompromisi na koje smo posljednjih godina pristajali doveli su u pitanje kredibilitet same ideje proširenja. Popustili smo Poljacima kada je riječ o privatizaciji tamošnjih brodogradilišta, a vjerovali smo u brzo čišćenje korupcije u Bugarskoj i Rumunjskoj. Ispalo je sasvim obratno i još uvijek se moramo boriti s tim pitanjima, iako i bez njih imamo dovoljno problema. Hrvatska ima nesreću jer su korupcija i brodogradnja njezini glavni problemi, ali u vašem interesu je da ih riješite što prije."

Koliko god su i neke članice EU, poput Slovenije, usporavale pregovore, glavna odgovornost ipak je na vladi Ive Sanadera. Rijetki su se u Hrvatskoj prošlog petka, 3. listopada, sjetili da su pregovori počeli istoga dana 2005. U trogodišnjem pregovaračkom razdoblju Hrvatska je zatvorila samo tri jednostavna poglavlja, a to pokazuje slab rad i izvršne vlasti i dijela pregovaračkih ekipa. Glavni pregovarač Vladimir Drobnjak nedavno je ustvrdio kako će Izvješće o napretku Hrvatske biti pozitivno, a do kraja godine otvorit će se sva poglavlja. Na Međuvladinoj konferenciji koja će se održati krajem mjeseca Drobnjak očekuje zatvaranje poglavlja Transeuropske mreže te Vanjski odnosi, a u prosincu bi moglo biti zatvoreno još nekoliko poglavlja. No to su u ovom trenutku ipak sporedne teme. Presudno je važno hoće li Sanaderov kabinet uspjeti ispuniti obvezu preustroja brodogradnje, što je uvjet da Europska komisija, uz Izvješće o napretku Hrvatske, objavi i hodogram nastavka pregovora. Izvor iz hrvatske vlade smatra kako bi u tom slučaju EK najavio završetak pregovora do jeseni 2009. godine. Europska komisija rezolutno je odbacila lipanjski prijedlog Sanaderove vlade za sanaciju brodogradilišta, koji je i dalje sadržavao mogućnost da Vlada sanira taj segment gospodarstva. Suštinski gledano brodogradnja nije gospodarski problem, budući da je svima jasno kako je riječ o nelikvidnom sektoru.

Nužnost su privatizacija i djelomična zatvaranja, a to je već političko pitanje jer ovu strategiju nesumnjivo će napasti sindikati i opozicija, koji će okriviti Vladu za otpuštanje nekoliko tisuća radnika. Sanader će odgovoriti kako je to cijena ulaska u EU, ali ostaje pitanje zašto se pune četiri godine nije pokušao postići politički konsenzus oko tako važne teme. Dugoročno gledano, podjednako financijski teška obveza je i promjena sustava trošarina na cigarete, koje su veće za strane proizvođače. Smanjenjem obveza za strance, manje će novca ulaziti u državni proračun, povećanjem nameta domaćim proizvođačima, ugrozit će se njihova egzistencija. No uzme li se u obzir Vladina kampanja za zabranu pušenja, i antinikotinske kampanje u Europi i SAD-u, veće trošarine nisu loša opcija.

Od podjednakog značaja je i poglavlje Pravosuđe i temeljna ljudska prava, koje uključuje obračun s korupcijom. Pomalo je dosadno nabrajati primjere nesposobnosti sudova i njihova procesuiranja, bez obzira na to je li riječ o slučaju Glavaš ili napadima na srpske povratnike. Omalovažavajuće reakcije dijela medija, pa čak i Stipe Mesića na nedavnu akciju Indeks također nisu pružile dobru sliku o shvaćanju važnosti borbe protiv korupcije. Zato će završetak Indeksa, kao i suđenje Vladimiru Zagorcu biti značajni testovi za pravosuđe, što je signalizirano i iz Bruxellesa. Lakši zadatak je dovršetak izgradnje stotinjak stanova za Srbe, to više jer ulaskom SDSS-a u Vladu ne postoje politički problemi vezani za položaj nacionalnih manjina.

Pravosuđe i korupcija

Do početka studenog, kada se očekuje izvješće Europske komisije o Hrvatskoj, Vlada mora riješiti nekoliko ključnih problema. Uz pravosuđe i borbu protiv korupcije, presudno je važno hoće li Sanaderov kabinet uspjeti ispuniti obvezu preustroja brodogradnje. Bez toga Hrvatska neće dobiti datum završetka pregovora.