07.10.2008. / 15:05

Autor: Jadranka Pintarić

MSU

Ishodišna točka naše suvremene umjetnosti

Volumen MSU – "Katalog zbirke i kronologija izložbi", izdavač Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb, 2008.

Jednom je T. S. Eliot pomalo mračno rekao nešto u smislu – ako postoji propadanje kulture, zašto to ne bi otišlo još dalje: naime, moguće je predvidjeti da jednoga dana više uopće nećemo imati kulturu, da posve nestane. Postavlja se pitanje hoćemo li tada imati umjetnost? Hoće li nestati i umjetnosti kao dijela kulture? Što će se dogoditi sa svim onim pojedincima koji se zbog nekog dubokog unutarnjeg poriva upuštaju u tu neizvjesnu pustolovinu stvaranja, pristaju na život u stalnoj sumnji i kontradikciji, predano rade nešto za što nitko ne mari. Mi ne živimo u doba vjere, istine i sigurnosti. I zato smo već toliko puta svjedočili kraju i povijesti i umjetnosti. A ona ipak uvijek preživi. Štoviše sve se dublje prožima s kulturom i društvom. Možda ne uvijek opazivo na prvi pogled, ali prava umjetnost uvijek podrazumijeva vrednote, mjerila i ukus svoga doba, paletu ljudskih odnosa. Odavno popularnost nije mjerilo je li nešto umjetničko ili nije. Stara svađa između tzv. egalitarista koji tvrde da umjetnost mora biti svima razumljiva jer inače gubi smisao postojanja i elitista koji preziru tzv. nisku kulturu, najezdu barbarizma u umjetnosti i masovnost, više nije aktualna, ali je ostala bez rješenja pa stoga poput virusa kuge negdje skrivena dok opet ne bukne. Nekoć se govorilo da umjetničko djelo svijetu treba predstaviti nešto novo, do tada nepostojeće; da mora pružiti drukčiji pogled na svijet, razotkriti nova značenja i smisao. Uvjerili smo se da se to ponekad može i besmislicom.

No, na stranu sad daljnje razmatranje usuda umjetnosti u svijetu koji se danas mijenja brže nego što se ljudi stignu na to naviknuti, brže nego stignu percipirati nove forme kulture i umjetnosti, nove oblike elitizma i barbarizma, tajnovitosti i nespoznatljivosti, osjetilnog zadovoljstva i strasti. Pred nama je opširna, temeljita i zapanjujuća "inventura" postignuća suvremene umjetnosti: Volumen MSU – "Katalog zbirke i kronologija izložbi". Samo na prvi pogled to je svezak dojmljiv obujmom, kompaktnošću, dizajnom, koncepcijom. Prvi je puta na jednome mjestu prema pravilima struke popisan cjelokupan fundus, uz reprezentativan izbor reprodukcija djela, u kvalitetnom tisku, vrhunskoj opremi i modernom dizajnu. Kada se samo ovlaš prelista taj golemi svezak, ne možete ostati ravnodušni pred svim tim djelima što su sada skrivena oku promatrača (čekajući novu zgradu u kojoj će ih zainteresirani posjetitelj možda moći otkriti čak i prema inventurnom broju i tako saznati priču o tome kako su tamo dospjela). U katalogu zbirke autori su predstavljeni abecednim redom, a djela kronološkim. Na kraju je pridodana kronologija izložbi.

U predgovoru ravnateljice Snježane Pintarić sažeta je povijest nastanka ustanove – od skromnih početaka pod egidom gradske galerije i prvih darovanih djela, preko promjena u institucionalnom statusu, do osamostaljenja i aktivnijeg i sustavnijeg formiranja fundusa. Pregledan tekst, bez suvišnih komentara ali sa nedvojbeno izraženim stavom o ključnim temama, pruža sve informacije nužne da bi se razumjela struktura i sadržaj fundusa, da bi se doprlo do ideje o formiranju nekih zbirki, da bi se stekao uvid u političke procese koji su počesto utjecali na otkupe značajnih djela sa svjetske scene ili iz našega likovnog naslijeđa. Dakle, tu se danas nalazi 4354 djela hrvatskih i stranih umjetnika, a svrstana su u sljedeće zbirke: Zbirka slikarstva, Zbirka skulpture i instalacija, Zbirka filma i videa, Zbirka fotografija, Zbirka crteža i radova na papiru i Zbirka medijske umjetnosti. Osim toga, pod okriljem Muzeja su i neke donacije i posebne zbirke. Neke se zbirke posebno ističu zbog "specifične i iscrpne zaokruženosti pojedinih tematskih i stilskih cjelina, kao i zbog svoga internacionalnog karaktera".  Primjer toga su djela grupe EXAT 51 i Gorgona. No, nekog će neupućenog posjetitelja možda iznenaditi i podatak o vremenskom rasponu i raznovrsnosti zastupljenih djela. Naime, kronološki gledano, fundus "počinje" s djelima hrvatskih umjetnika s početka 20. stoljeća, prvim secesionistima i postimpresionistima (od Auera, Babića, Csikosa preko tzv. münchenskog kruga, pa do ekspresionista i "zemljaša), a ne zatvara se nego samo upisuje u svoje liste radove naših suvremenika, pa i onih mlađega naraštaja.

Ovaj katalog, koji je radio tim stručnjaka iz Muzeja, a likovnog ga oblikovao Jurij Armandi u dvojezičnom, hrvatsko-engleskom izdanju, svakako se može smatrati odličnim uvodom u novo doba te ustanove. On je i pragmatičan: neka djela nikad nisu bila izložena, na neka je pala "prašina" vremena, neka "krhka" su se "izgubila" u "buci" novih… Eto prilike da se istražuje, otkrivaju male povijesti i zanimljivosti, da se stvara novi život. Čak i prije nego što cjelokupan fundus zaživi u novim prostorima.

Usprkos svim prijeporima i teškoćama oko izgradnje nove zgrade MSU-a, objavljivanje ovako cjelovitog, sjajno ilustriranog i preglednog kataloga, pozitivan je i nadasve poticajan događaj. Taj će svezak nedvojbeno postati jedan od najvažnijih izvora za proučavanje suvremene umjetnosti u nas, kako današnjim tako i budućim istraživačima pojedinih razdoblja, pojedinačnih opusa, umjetničkih izričaja. Štoviše, bit će ishodišna točka za pisanje svake nove priče o tome kako u nas umjetnost još nije nestala usprkos tome što se ponekad doima kao da je kultura propala. Tja, možda ponajprije zato što je u umjetnosti uvijek najvažnije ono jedno i jedinstveno "Ja" koje zatravljeno nečim mora izraziti svoje viđenje svijeta.

Vezane vijesti

Krokodil - Književni festival

Krokodil - Književni festival

Zagreb, 13. lipnja 2012. - Novi veliki ljetni festival Krokodil, regionalni i internacionalni festival čitanja, po prvi put od svog osnivanja održat… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika