General bojnik Drago Lovrić šef je hrvatske vojne misije pri NATOsavezu i vojni predstavnik Hrvatske u Europskoj unijiPremda se misli kako je pozivnica za punopravno članstvo u NATO-u jasan znak kako su reforme u hrvatskom obrambenom sektoru zapravo dostigle vrhunac i da su završene, to uopće nije tako. Sudeći po aktivnostima hrvatske vojne misije pri NATO-u pravi posao tek slijedi. Radno vrijeme hrvatskih vojnih predstavnika traje obično i po dvanaest sati, učestali su sastanci i putovanja, raspravlja se o vrlo važnim temama tako da i koncentracija mora biti na vrlo visokoj razini, razgovara se većinom na engleskom jeziku i postoji mogućnost da se zbog toga nešto previdi i pogrešno protumači, stoga je ključno odlično baratati stranim jezikom. To je sve samo ne uredski posao i često se pogrešno misli kako je dolazak u Bruxelles zapravo dobro plaćeni posao bez mnogo napora. U sjedištu NATO-a razgovarali smo sa šefom hrvatske vojne misije pri NATO-u general bojnikom Dragom Lovrićem koji je istovremeno i vojni predstavnik Hrvatske pri EU.

NACIONAL: Postoji li bilo kakva mogućnost da jedna od zemalja NATO-članica ipak ne stigne ratificirati sporazum o prijemu Hrvatske u punopravno članstvo do proljeća iduće godine?
- Mi zasigurno očekujemo da će se proces ratifikacije do proljeća sljedeće godine završiti, ali mogućnost da neka zemlja zakasni s ratifikacijom uvijek postoji iako je u slučaju Hrvatske ona malo vjerojatna. Različite države imaju različitu proceduru ratifikacije u svojim parlamentima i mi to moramo poštovati. Međutim, politička volja da se Hrvatska što prije primi u punopravno članstvo je vrlo jasna. Glavni tajnik NATO-a osobno je izrazio nadu da će Hrvatska na idućem summitu NATO-a, koji će se održati početkom travnja 2009. sudjelovati kao punopravna članica. Po našim spoznajama proces ratifikacije u Nizozemskoj, u kojoj je proces ratifikacije najsloženiji, bit će završen do kraja godine tako da sam uvjeren kako će Hrvatska biti primljena u punopravno članstvo na proljeće 2009.
Važnost obrazovanja

PREDSJEDNIK Stjepan Mesić u društvu s generalima Josipom Lucićem (desno), Dragom Lovrićem (lijevo) i hrvatskim vojnim izaslanikom brigadirom Stjepanom CifrekomNACIONAL: Što se konkretno promijenilo u odnosima NATO-a i Hrvatske od trenutka kad je Hrvatska dobila pozivnicu za članstvo ove godine?
- Temeljna promjena je što je Hrvatska sada prisutna za stolom gdje se raspravlja i odlučuje o temama koje imaju najveću političku važnost za Savez. Hrvatska sada ima pristup informacijama koje joj prije nisu bile dostupne. Glavna razlika između trenutačnog statusa i budućeg punopravnog članstva je da sada mi možemo sudjelovati u pripremi i oblikovanju odluka, ali još uvijek ne možemo sudjelovati u formalnom procesu donošenja odluka.

NACIONAL: Postoji li sustav nekakvog bodovanja u NATO-u po kojem se mjeri doprinos neke zemlje vojnim operacijama NATO-a? Kakvi su kriteriji, što se najviše boduje, a što najmanje? Kako u tome stoji Hrvatska?
- Zbog veličine države, hrvatski doprinos operacijama nije brojčano presudan, stoga se trudimo da u operacijama sudjelujemo sa snagama koje najviše pridonose potrebama i uspjehu operacije. Tako smo u određenom trenutku odlučili poslati mentorski tim, OMLT, koji radi na obuci afganistanske vojske, kako bismo omogućili Afganistancima da se sami brinu za sigurnost svoje zemlje. Takav tip postrojbe je iznimno na cijeni u Afganistanu i iznimno se boduje. Potom, cijeni se angažman transportnih komponenti kao što su helikopteri i bespilotne letjelice. Riječ je o varijabli koja ovisi o tome što je trenutačno bitno za uspješnost misije ili operacije. Tamo gdje postoje nedostaci u osoblju ili tehničkim sredstvima vrijednost koeficijenata raste. Republika Hrvatska je u tom bodovanju visoko pozicionirana ne samo zbog toga jer sudjeluje u misiji ISAF u Afganistanu od početka 2003., nego i zbog participiranja sa snagama koje nose određenu težinu. Po sposobnostima iskazanim u operaciji ISAF nalazimo se ispred trećine zemalja članica NATO-a, a kad je riječ o usporedbi broja stanovnika i BDP-a s iskazanim sposobnostima u ISAF-u, Hrvatska je u prvoj trećini zemalja. To je pokazatelj uspješnosti transformacije oružanih snaga koju provodimo zahvaljujući punoj potpori MORH-a, Vlade i predsjednika.

NACIONAL: Koliko se moraju mijenjati i hrvatski časnici ulaskom Hrvatske u NATO?
- HV ima jako dobre i sposobne časnike koji se svojim znanjima dokazuju u operacijama UN-a, NATO-a i EU kao i svojim radom pri NATO-ovim zapovjedništvima. Sposobnosti budućih časnika HV-a stalno se mijenjaju. Permanentno obrazovanje nije više poželjna nego nužna značajka budućeg hrvatskog časnika. Osim svoje vojno stručne osposobljenosti časnici budućnosti moraju imati polivalentne sposobnosti koje su u rasponu od provedbi psiholoških operacija, sposobnosti pregovaranja, upravljanja bolnicama, upravljanja prometom, organiziranja institucija civilne vlasti u području operacija pa sve do sposobnosti vođenja postrojbi u zahtjevnim operacijama nametanja mira. Proces takvog obrazovanja je zahtjevan proces, ali ja sam siguran da će sustav personalnog upravljanja prepoznati časnike koji su spremni prihvatiti buduće izazove.

HRVATI na mirovnoj misiju u Afganistanu prošli tjedanNACIONAL: Jesu li konačnim ulaskom Hrvatske u NATO porasli pritisci da se Hrvatska još aktivnije angažira u NATO-ovim mirovnim misijama?
- Pritisaka da se Hrvatska angažira u mirovnim operacijama nikad nije bilo niti ih može biti. Sudjelovanjem u mirovnim operacijama NATO-a, UN-a i EU Republika Hrvatska jednostavno preuzima svoj dio odgovornosti za međunarodnu sigurnost. Sudjelovanje u međunarodnim operacijama prilagođavamo svojim ljudskim i materijalnim sposobnostima kao i potrebama na terenu. Ne smijemo zaboraviti da time jačamo vlastite oružane snage, koje se za misije pripremaju po najvišim standardima, a sa sobom u Hrvatsku donose neprocjenjivo iskustvo. Ako se Hrvatska u dogledno vrijeme odluči poslati još vojnika u međunarodne operacije, to će učiniti zato što je Hrvatska na temelju navedenih elemenata prepoznala svoj interes.

NACIONAL: Jedan dio hrvatskih časnika već radi u NATO-ovim zapovjedništvima diljem svijeta, hoće li taj broj uskoro porasti i za koje dužnosti su predviđeni hrvatski časnici?
- Trenutačno je jedan dio časnika raspoređen na takozvanim Partnership Staff Elements pozicijama, u posebnim dijelovima NATO-ovih zapovjedništava. Takve pozicije namijenjene su svim partnerima, ali ne i članicama Saveza. Zbog primitka pozivnice za članstvo svi naši časnici, a prema prijedlogu Savezu koji je Republika Hrvatska prihvatila, ostat će na navedenim pozicijama do isteka svojih predviđenih mandata te se njihovim završetkom te pozicije više neće popunjavati. Prema posljednjim službenim informacijama, za Hrvatsku je predviđena takozvana pozicija half star, odnosno pozicija brigadnoga generala na bazi dvogodišnje ili trogodišnje rotacije. Budući da jedna generalska pozicija u strukturi Saveza nosi pravo i obvezu popune 50 ostalih mjesta, od dočasničkih do časničkih zaključno s činom brigadira, to bi značilo da bi Republika Hrvatska s navedenom pozicijom “half star” imala obvezu uputiti 25 ljudi. Konačni broj dočasnika i časnika bit će poznat nakon završetka transformacije zapovjedništava Saveza, koja je u tijeku, a zanimljivo je istaknuti da se za svako mjesto provodi takozvani bidding, odnosno nadmetanje, u kojemu svaka država članica ima pravo istaknuti svoju kandidaturu za svako mjesto, naravno na razini i u broju koji je prije određen.

PREMIJER Ivo Sanader na fotografiji u društvu s Davorom Božinovićem (zdesna), generalima Josipom Lucićem i Dragom Lovrićem, te brigadirom Stjepanom CifrekomNACIONAL: Spomenuli ste pojam generiranja NATO-snaga, možete li ga objasniti?
- Generiranje snaga je proces okupljanja snaga potrebnih za izvršenje zadaće/operacije koju su države članice NATO-a kolektivno prihvatile. NATO očekuje od svojih članica da deklariraju snage i tehnička sredstva, što se opisuje kao vojne sposobnosti. Svaka od članica NATO-a ili partnerska zemlja u skladu sa svojim mogućnostima daje određene snage. U svakodnevnoj dinamici, NATO-ov proces generiranja snaga je kontinuirana aktivnost koja se odvija kroz periodičke konferencije generiranja snaga, kada se analiziraju specifični zahtjevi svake misije, analiziraju doprinosi članica te kroz pregovore nastoje osigurati sposobnosti koje nedostaju. Obvezivanje pojedine članice na doprinos snagama i sposobnostima je politički čin, te potpuno suverena odluka svake članice.

NACIONAL: U neposrednoj blizini sadašnjeg sjedišta Saveza gradi se novo NATO-ovo sjedište, hoće li Hrvatska kupiti ili unajmiti dio prostora, kako je to regulirano?
- Hrvatska misija se za koji mjesec seli u novu zgradu, ne samo zbog nedostatka prostora nego zbog toga jer postaje punopravna članica. Do sada je bila u zgradi zemalja koje su u Partnerstvu za mir. Sadašnje sjedište Saveza nalazi se na lokaciji koja je vlasništvo belgijske vlade te je zgrade s pripadajućim terenom NATO samo privremeno unajmio. Novo sjedište, čija je izgradnja počela doslovce preko puta sadašnjega, bit će u potpunosti u vlasništvu Saveza. Samo preseljenje planirano je za kraj 2013. Koliko sam upoznat s projektom, četvorni metar uređenog prostora stajat će približno 2500 eura.

ŠEF VOJNE MISIJE general bojnik Drago Lovrić (lijevo) sa svojim timom, višim savjetnikom bojnikom Ivicom Plejićem i savjetnikom bojnikom Robertom SačeromNACIONAL: S obzirom na to da Hrvatska razmatra nabavu borbenih zrakoplova, kako u NATO-u gledaju na zaštitu zračnog prostora zemalja članica?
- Odluka o posjedovanju sposobnosti zaštite vlastitog zračnog prostora je nacionalna odluka. Nabava novih zrakoplova je skup i zahtjevan proces i Hrvatska si ne smije dopustiti pogreške u tom procesu. NATO ohrabruje razvoj nacionalne obrane pa samim time i vlastitu zaštitu zračnog nacionalnog prostora. Ako neka od država članica odluči da neće zbog određenog razloga imati nacionalne kapacitete za zaštitu zračnog prostora, NATO će donijeti prijedlog rješenja koji države članice jednoglasno prihvaćaju. To najčešće znači da će ostale zemlje članice, koje su u mogućnosti, dati svoje zrakoplove kroz vremenske rotacije za zaštitu zračnog prostora te zemlje. Primjer tih država su Island, Litva, Latvija i Estonija te Slovenija.

NACIONAL: Nije li i transportno zrakoplovstvo danas jednako vrijedno kao i borbeno zrakoplovstvo?
- Zbog karakteristike suvremenog ratovanja i potrebe brzog razmještanja snaga transportna komponenta zrakoplovstva trenutačno ima veliku važnost, što do izražaja dolazi u trenutačnim operacijama Saveza, posebice u Afganistanu. Do sada je samo nekoliko zemalja sudjelovalo u tome, na primjer SAD, Kanada, Francuska, Velika Britanija. Zbog velikih materijalnih, ljudskih i financijskih izdataka postoji želja spomenutih nacija za većim uključenjem i ostalih nacija u taj program. Najviše se očekuje sudjelovanje određenih partnerskih zemalja koje imaju takve kapacitete. Hrvatska će sudjelovati sa svojim taktičkim transportnim kapacitetima u operacijama pod vodstvom NATO-a na Kosovu u skladu s odlukom Hrvatskog sabora koja je donesena ove godine, a uključivanje u operaciju će biti na proljeće sljedeće godine. Zahtjevi s terena vezani za transport najviše se odnose na strateški zračni transport zbog naravi trenutačnih operacija.

HRVATSKO IZASLANSTVO s predsjednikom Stjepanom Mesićem i ministrom Gordanom Jandrokovićem u pauzi bukureštanskog summitaNACIONAL: Nedavno su se pojavile spekulacije o vašim ambicijama za mjesto načelnika Glavnog stožera.
- Sami ste rekli spekulacije i potpuno ste u pravu. Ja sam profesionalni vojnik, uvijek usmjeren na zadaću. Nikada ne spekuliram o budućim dužnostima, nego pokušavam trenutačnu dužnost obnašati profesionalno. Ako me već pitate za budućnost, ja sebe vidim ipak prije na radnom mjestu gdje je zahtjevno međunarodno okruženje, a ne na mjestu načelnika Glavnog stožera. Do tada moje će ambicije će biti ispunjene ako uspijem opravdati povjerenje institucija hrvatske države, te ako u sljedeće tri godine uspješno i profesionalno predstavljam Hrvatsku vojsku u složenom i zahtjevnom okružju kao što je NATO.

Hrvati u misiji KFOR-aNACIONAL: Do kada će NATO biti na Kosovu? Hoće li se HV uključiti u NATO-ovu mirovnu operaciju na Kosovu?
- Savez je predan dugoročnom angažmanu na Kosovu. Kraj mandata u ovom trenutku nije vremenski definiran, ali će u konačnici ovisiti o potrebama na terenu i političkoj volji ključnih međunarodnih aktera te država koje osiguravaju snage za KFOR. Hrvatski je Sabor donio odluku o uključivanju u operaciju KFOR, i to s dva helikoptera i 20 vojnika. Tu smo namjeru prenijeli NATO-u koji je prihvatio sudjelovanje hrvatskog kontingenta u KFOR-u. Predstoji nam rasprava o uključivanju u KFOR kroz proces generiranja snaga. Praktično uključivanje u KFOR moglo bi se realizirati na proljeće 2009.

Vrijedna misija ISAFHrvatska je u bodovanju visoko pozicionirana ne samo zbog toga jer sudjeluje u misiji ISAF u Afganistanu od početka 2003., nego i zbog participiranja sa snagama koje nose određenu težinu. Po sposobnostima iskazanim u operaciji ISAF nalazi se ispred trećine zemalja članica NATO-a, a kad je riječ o usporedbi broja stanovnika, Hrvatska je u prvoj trećini zemalja.