Objavljeno u Nacionalu br. 674, 2008-10-13

Autor: Robert Bajruši

Ekskluzivni intervju: Ivan Šimonović

Hrvatskoj nije potrebna 'Sablja'

Novi ministar pravosuđa govori o svojim planovima za obračun s organiziranim kriminalom i korupcijom u Hrvatskoj

IZNAD STRANAKA Ivan Šimonović bio je član Matešine, Račanove, a sada i Sanaderove vlade: on kaže da su mu od političke opcije važniji nacionalni interesIZNAD STRANAKA Ivan Šimonović bio je član Matešine, Račanove, a sada i Sanaderove vlade: on kaže da su mu od političke opcije važniji nacionalni interesIako je dugogodišnji profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu, novi ministar pravosuđa Ivan Šimonović u javnosti se doživljava prije svega kao karijerni diplomat. Takva percepcija ne iznenađuje, budući da je Šimonović još 1992. postao pomoćnik ministra vanjskih poslova i sve do početka 2004. bio jedan od vodećih hrvatskih diplomata. O rezultatima njegova rada svjedoči i Orden Legije časti kojim ga je francuska vlada odlikovala za predsjedavanje Ekonomskim i socijalnim vijećem UN-a tijekom veleposlaničkog mandata u New Yorku. Ipak je, nakon što je krajem 2003. Ivo Sanader pobijedio na izborima, odlučio napustiti Ministarstvo vanjskih poslova i vratiti se na Katedru teorije države i prava. U protekle četiri godine Šimonovićevo ime se povremeno pojavljivalo prilikom medijskih najava o kadrovskim promjenama u diplomaciji, ali od toga nije bilo ništa. Jaz između njega i Sanadera bio je prevelik i zato je njegovo imenovanje ministrom pravosuđa bilo prilično iznenađenje. Intervju za Nacional njegov je prvi istup nakon imenovanja na položaj ministra pravosuđa, u kojem objašnjava vlastito viđenje situacije u društvu i najavljuje strategiju borbe s organiziranim kriminalom.

NACIONAL: Smatrate li da je organizirani kriminal u Hrvatskoj stvarno svemoćan, kao što ste izjavili nakon što su saborski zastupnici potvrdili vaš izbor?
- Organizirani kriminal želi ostaviti dojam da je svemoćan. Ali ne, on nije svemoćan. Sudionici organiziranog kriminala su brojčano zanemariva manjina, to je šačica dobro organiziranih beskrupuloznih tipova koji parazitiraju na račun cijelog društva. Svemoćan je samo ako ga toleriramo i dobije pravo građanstva, ili ako nas uspije zastrašiti, pa mu se predamo. To ne smije proći. Kap koja je prelila čašu je ubojstvo Ivane Hodak. I u javnosti i u politici, raspoloženje je za čvrst i beskompromisan odgovor. Činjenica je da je organizirani kriminal umrežen i da prodire u strukture društva, ali tome se odlučnim i sustavnim djelovanjem može uspješno suprotstaviti.




NACIONAL: Kako ste se osjećali kada ste saznali za ubojstvo Ivane Hodak? Jeste li je poznavali?
- Ivanu nisam poznavao, ali se dobro znam s njezinom majkom Ljerkom, pa smo znali razgovarati i o našoj djeci. Kad sam saznao za Ivanino ubojstvo, bio sam preneražen. Ako je to bila mafijaška egzekucija, onda se svjesno htjelo poslati poruku da svatko može postati meta i da se ne štedi nikog: ni žene, ni djecu, ali preračunali su se. U društvu je umjesto panike koju su željeli izazvati ubojstvo Ivane Hodak pomoglo da prevlada odlučan stav, tako nešto se više ne smije ponoviti. Uostalom, taj je val i donio Karamarka i mene u Vladu.

NACIONAL: Što planirate napraviti u prvih 30 dana mandata?
- Nekoliko je prioriteta. Prije svega treba ojačati kontrolu nad pripadnicima organiziranog kriminala u pritvoru i zatvoru, potaknuti zamrzavanje i konfiskaciju njihove imovine, te pomoći da se unaprijedi sustav zaštite svjedoka i pokajnika, posebno njihovim zbrinjavanjem u inozemstvu. U ovih 30 dana treba razlučiti što se u tom pogledu može postići promjenom prakse, i s time početi odmah, a za što trebaju pripreme, posebno normativne promjene. Što se ostalog tiče, ovaj čas to javnosti nije toliko vidljivo, ali osim borbe protiv organiziranog kriminala, ovo ministarstvo ima i druge, vrlo žurne i vrlo teške zadaće. U sklopu pristupnih pregovora s EU, upravo su pred pravosuđem najteže zadaće. Nisu to samo zakonodavna usklađivanja, kojih je mnogo, nego i promjene u praksi. Nije dovoljno samo ostaviti dojam da se prilagođavamo, treba se prilagoditi standardima EU da bismo, kada napokon uđemo u EU, u njoj uspješno djelovali. Za sve navedeno treba organizacijski i kadrovski jačati Ministarstvo pravosuđa. U ovom razdoblju snimit ću situaciju i odlučiti o prvom valu promjena. Ne treba očekivati nikakvu revoluciju, ali inzistirat ću na stručnosti, sposobnosti i rezultatima.

NACIONAL: Kazali ste da je nedopustivo da osuđenici koji su dobili slobodan vikend šeću gradom. Kako to mislite spriječiti?
- Ne odnosi se to na sve osuđenike. Ima mnogo osuđenika koji trebaju imati pravo na slobodan vikend, pa i šetnju gradom. Ali šetnja gradom pripadnika organiziranog kriminala koja šalje poruku da su još u sedlu i kada su u zatvoru, nastavak vođenja kriminalnih operacija uz pomoć nesputanog elektroničkog komuniciranja i neograničenih posjeta, život u zatvoru na visokoj nozi, pa to doista ne ide. Svima treba u pritvoru i zatvoru jamčiti njihova ljudska prava, dapače. Zalagat ću se da se svima poboljšaju uvjeti izvršavanja kazne, posebice prostorni, što je trenutačno ozbiljan problem. Inzistirat ću na tome da se štite dostojanstvo i prava osoba i tijekom odsluženja kazne. Klasična kazna se katkad može uspješno zamijeniti društveno korisnim radom i to bi bilo dobro češće koristiti. No pripadnici organiziranog kriminala ne smiju imati privilegije zato što mogu kupovati i zastrašivati. Upravo suprotno: iz sigurnosnih razloga nad njima treba posebna paska.

NACIONAL: U petak ste sudjelovali na sjednici VONS-a, gdje su najavljene izmjene i dopune postojećih zakona. Hoće li biti donijet poseban antimafijaški zakon?
- Nije presudno hoćemo li nešto nazvati antimafijaški zakon ili ne. Bitno je da imamo zakonsku podlogu u jednom zakonu ili u više njih da učinkovito djelujemo protiv organiziranog kriminala. To je svojevrsni antimafijaški paket. Ne krećemo od nule jer već dosta toga postoji, ali, primjerice, treba proširiti mogućnost zamrzavanja i zapljene imovine. Ako je netko uhvaćen u korupciji ili organiziranom kriminalu, onda treba dokazati da je do imovine došao na zakonit način, inače mu se oduzima. Više od 800 slučajeva optužbi za korupciju i organizirani kriminal čeka na početak suđenja. Zašto ako je to društveni U SANADEROVOJ VLADI Šimonović je postao novi ministar pravosuđa: na snimci s novim ministrom unutarnjih poslova Tomislavom Karamarkom i premijeromU SANADEROVOJ VLADI Šimonović je postao novi ministar pravosuđa: na snimci s novim ministrom unutarnjih poslova Tomislavom Karamarkom i premijeromprioritet? Velika prilika za inventuru i unapređenja zakonodavnih rješenja je rad na izmjenama triju zakona koje zbog prilagodbe standardima EU ionako treba mijenjati: riječ je o Kaznenom zakonu, Zakonu o kaznenom postupku i Zakonu o policiji. Ako se kroz stručnu raspravu pokaže potrebnim, mijenjat ćemo i zakon o USKOK-u, po potrebi i druge zakone, pa možda i donijeti posebni antimafijaški zakon. Ali zakone treba i primijeniti u praksi. Rekao bih da su i sada naši zakoni bolji nego što se to u javnosti misli, ali je često problem u provedbi. Ako su zakoni mrtvo slovo na papiru, onda je jasno da ili nedostaje želja ili sposobnost da se primijene.

NACIONAL: Biste li podržali antimafijaške akcije kao što je u Srbiji bila “Sablja”, nakon likvidacije Zorana Đinđića?
- Situacija u Hrvatskoj je ozbiljna, međutim ni približno tako teška kao što je to bila u Srbiji nakon Đinđićeva ubojstva. Osim toga, koliko je “Sablja” uopće bila učinkovita? Skloniji sam prije nekoj varijanti manje spektakularnih, ali sustavnijih i učinkovitijih obračuna s organiziranim kriminalom po modelu zapadnoeuropskih država. Pokajnici, zaštićeni svjedoci, njihovo zbrinjavanje u treće zemlje, zamrzavanje, a nakon osuđujuće presude oduzimanje imovine. Da bi se pri tome uspjelo, obavještajna služba, policija, državno odvjetništvo te ministarstva pravosuđa i financija trebaju poboljšati koordinaciju i suradnju.

NACIONAL: Vjerojatno znate da je raspoloženje javnosti takvo da većina građana ne bi imala ništa protiv kad se u borbi s kriminalom policija i pravosuđe ne bi pridržavali zakona “kao pijan plota”.
- Svjestan sam da u Hrvatskoj pravna država nema veliku tradiciju. To je naše povijesno breme za koje možda nismo krivi, ali krivi smo ako i danas izabiremo protupravne prečice. Znam da ljudi hoće brza i radikalna rješenja. Ali kao ministar pravosuđa odbijam svaku ideju kršenja zakona i ljudskih prava. Mi se trebamo upravo više, a ne manje držati zakona. Trebamo razviti atmosferu u kojoj je poštivanje prava ujedno i moralna dužnost svakoga građanina. A ako zakon ne valja, onda ćemo ga mijenjati. Za to postoji propisana demokratska procedura. Želju za žurnom i učinkovitom akcijom u društvu treba iskoristiti, treba djelovati brzo i odlučno i iskoristiti trenutak, ali to treba provesti tako da se ne krši pravo. Onda su i rezultati takve akcije mnogo trajniji.

NACIONAL: Najavljuje se i osnivanje uskočkih sudova?
- Nama trebaju specijalizirani sudovi za suđenja organiziranom kriminalu, baš kao što smo to učinili i za ratne zločine. Da li jedan takav sud, ili možda četiri regionalna, kako ih nazvati, organizirati i što im sve staviti u ovlast, o tome treba provesti stručnu raspravu. U svakom slučaju, čini mi se da postoje dobri argumenti za njihovo osnivanje. Postupke za organizirani kriminal treba bitno ubrzati: i istrage, i podizanje optužnice, i početak suđenja. Ali brzina ne smije ići na štetu kvalitete priprema. Potreba za specijalizacijom u sklopu Državnog odvjetništva već postoji kroz USKOK. Specijalizacija u okviru policije je već počela, a mislim da je korisna te da je treba provesti i u sudstvu. Svi sudionici u postupcima protiv organiziranog kriminala trebaju biti posebno stručni i maksimalno zaštićeni.

NACIONAL: Mislite li da u Hrvatskoj postoji mafija?
- Ne bih se upuštao u terminološke rasprave, nego bih htio biti sasvim jasan i nedvosmislen. U Hrvatskoj postoji ozbiljan organizirani kriminal s kojim se treba obračunati. I to brzo i učinkovito.

NACIONAL: Vesna Pusić rekla je da ćete Karamarko i vi zažaliti ako ćete biti samo kulisa okoštalih struktura. Doista, zašto ste prihvatili ući u Vladu?
- Nikada neću pristati biti ni kulisa, ni glumac. Ako osjetim da nemam potrebnu podršku ili da iz drugih razloga ne mogu naći izlaz iz labirinta, dat ću ostavku. I ako do toga dođe, ništa neću morati žaliti, znat ću da sam barem pokušao i da imam potpuno čistu savjest. Prihvatio sam ući u Vladu jer vjerujem da je pomak na bolje moguć: stvorena je odgovarajuća atmosfera, vjerujem da postoji i politička volja. Ja sam kao i mnogi 1991. otišao u ZNG kao dragovoljac. I u to vrijeme sam radio profesorski posao koji volim, živio s obitelji koju volim, nisam znao kako će se sve završiti i ipak sam otišao, zato što sam osjećao da mi je to dužnost. Takav je duh pomogao da se izvučemo i iz mnogo teže situacije. Ovo je ipak mnogo lakše. Ako smo uspjeli onda, kada smo imali puno lošije karte, zašto ne bismo sada?

NACIONAL: Kada vas je Sanader nazvao i ponudio vam položaj ministra pravosuđa?
- Pokušao me uhvatiti u ponedjeljak 6. listopada poslije podne, upravo kad sam na OTV-u dosta kritički govorio o problemima s pravnom državom i korijenima korupcije u hrvatskom društvu. Kada sam odmah nakon emisije vidio da me zove glasnogovornik Vlade Mehun, pomislio sam: vidi, vidi kakva brza reakcija, valjda sam zaista pretjerao. Budući da sam vidio još poziva s raznih Vladinih brojeva, odlučio sam odmah ići u sridu i nazvao kabinet premijera. Premijer je bio dosta zagonetan i pozvao me da odmah dođem u Vladu. Očekivao sam da me treba zbog nekih pravnih konzultacija, što se i prije događalo. Došao sam u Vladu i iznenadio se. Razgovor s premijerom je bio kratak, ali vrlo sadržajan. Konačna odluka U RAČANOVOJ VLADI Šimonović je bio zamjenik ministra vanjskih poslova: na snimci s Dijanom Pleštinom, Račanom i Toninom PiculomU RAČANOVOJ VLADI Šimonović je bio zamjenik ministra vanjskih poslova: na snimci s Dijanom Pleštinom, Račanom i Toninom Piculomuslijedila je brzo.

NACIONAL: Među ostalim, odnos između vas i Sanadera me zanima jer ste MVP napustili nakon što se HDZ vratio na vlast. Kako to da im u to vrijeme niste odgovarali, a sada se o vama govori kao vrhunskom stručnjaku, koji je jedan od rijetkih koji su sposobni renovirati ovdašnji pravosudni sustav?
- Naš je odnos imao uspona i padova. Ako hoćete, imali smo i javnih duela, primjerice kad sam u ime koalicijske vlade pred Saborom branio zakon o zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu. Premijerovu sam ponudu doživio kao priznanje i izazov. Da ne duljim: niti je premijeru bilo lako ponuditi mi mjesto ministra pravosuđa niti meni prihvatiti. Vrijeme će pokazati jesmo li bili u pravu. Da u to ne vjerujem, ne bih prihvatio ponudu.

NACIONAL: Je li vas razočaralo stajalište SDP-a prilikom izbora vas i Karamarka?
- Pomalo da. S nekima od zastupnika sam puno i dobro surađivao i nije mi bilo svejedno kad su u glasovanju bili suzdržani. Mogu ih razumjeti, to je politika u smislu stranačkih interesa i legitimne borbe za vlast. Mene je oduvijek zanimala druga strana vlasti i politike, kao sredstva da se djeluje za opće dobro. Obračun s organiziranim kriminalom i korupcijom te ispunjavanje pretpostavki za ulazak u EU na istoj su razini općeg dobra i podjednako hrvatski nacionalni prioriteti. Ako su političke stranke prihvatile Savez za Europu, zašto se isti stupanj suglasnosti ne bi postigao i glede Saveza za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala? Nadam se da će, kad se opet nađemo u Saboru za tridesetak dana, takva logika prevladati. Za učinkovitu borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala nije dovoljna samo Vlada, nego i Sabor, pa i šire: treba postojati odgovarajuća mobilizacija i atmosfera u čitavom društvu. To ne znači kraj međustranačke dinamike. I prilikom ostvarivanja ciljeva oko kojih postoji strateški nacionalni konsenzus normalno je da opozicija puše za vrat Vladi i kritički preispituje radi li dobro na njihovu ostvarivanju. Ali postoji strateško savezništvo.

NACIONAL: Upravo ste vi 1992. predložili Zorana Milanovića za ulazak u diplomaciju. U kakvim ste odnosima?
- Zorana Milanovića sam, kao i neke druge darovite mlade ljude, predložio zbog njihovih intelektualnih i stručnih kvaliteta. Zbog izvrsnih rezultata na pravnom studiju, jednostavno sam im poslao poziv da pristupe testiranju za prijem u Ministarstvo vanjskih poslova. Ni on, niti itko drugi od njih, nije prema tome meni ništa dužan. U Ministarstvo vanjskih poslova došli su vlastitom zaslugom. U Ministarstvu smo dobro surađivali, a i poslije smo se katkad susretali. Zamjera li on danas meni što sam ušao u Vladu? Iskreno: ne znam, ali to ne očekujem. U medijima su oni kojima se to nakon promjene vlasti nije sviđalo znali spominjati da sam bio "Tuđmanov veleposlanik" ili "Račanov zamjenik ministra vanjskih poslova". Oni zaboravljaju da sam u prvom redu bio hrvatski veleposlanik i hrvatski zamjenik ministra vanjskih poslova. Bio sam zamjenik ministra u dvije vrlo različite vlade: Matešinoj HDZ-ovoj i Račanovoj koalicijskoj. Ali obje su bile hrvatske vlade, u kojima sam nastojao pridonijeti promicanju hrvatskih nacionalnih interesa.

NACIONAL: Možete li garantirati da će za šest mjeseci utjecaj organiziranog kriminala biti mnogo slabiji nego danas?
- Vremena su teška, a recesija i kriza čiji dolazak prijeti uvijek su plodno tlo za bujanje organiziranog kriminala. To potiče na žurnost djelovanja, jer će obračun s organiziranim kriminalom sutra, ako se dodatno razmaše, biti još teži nego danas. Što brži obračun s organiziranim kriminalom i ulazak pod kišobran EU nameću se kao nacionalni prioriteti, a Ministarstvo pravosuđa je samo jedan od čimbenika u naporima da se ostvare ti ciljevi. K tome, šest mjeseci je kratak rok jer neke se mjere mogu poduzeti odmah, a neke traže vrijeme. Uzimajući sve to u obzir, ne mogu jamčiti da će za šest mjeseci utjecaj organiziranog kriminala biti mnogo slabiji nego danas. Ali jamčim da ću učiniti sve što mogu da se to ostvari te da ću odstupiti ako unatoč tome ne bude rezultata.

Vezane vijesti

Kongo u rukama gospodara rata

Kongo u rukama gospodara rata

Jedini način da se uđe u Shabundu ili iziđe iz nje jesu pješačenje 350 km kroz džunglu do Bukavua ili let. Tamošnji stanovnici nemaju novca za… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika